Povjerenje građana Bosne i Hercegovine u vlast i izbore

Istraživanje problema povjerenja građana Bosne i Hercegovine u vlast i izbore obavljeno je avgusta i septembra 2004. godine na uzorku od 655 građana iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da građani Bosne i Hercegovine imaju izuzetno malo povjerenje u vlast i ma- lo povjerenje u izbore. Ovo istraživanje takođe pokazuje da postoje određene razlike povjerenja u vlast i izbore između građana s obzirom na pol, starosnu dob, obrazovanje, socijalni status, zaposlenost, stranačko angažovanje, mjesto stanovanja i entitetsku pripadnost. Očekuje se da će rezultati ovog istraživanja biti predmet stručnog, političkog i javnog interesa, jer obrađuju jedan nedovoljno istražen i u praksi potcijenjen politički i društveni problem u Bosni i Hercegovini.

Problem, cilj i metod istraživanja

Sve izraženija kriza povjerenja građana BiH u vlast i izbore na koju ukazuju brojne stručne analize, političke ocjene i određena ponašanja građana, nametnula je potrebu istraživanja problema: «Koliko je povjerenje građana BiH u vlast i izbore?», kako bi se na naučan i stručan način utvrdio stvarni nivo povjerenja građana BiH u vlast i izbore. Ovaj problem posebno dobija na značaju kada se ima u vidu da se iz stanja duboke ekonomske, socijalne, političke i moralne krize bosanskohercegovačkog društva teško mogu pronaći putevi za oporavak i stabilizaciju bez odgovarajućeg nivoa povjerenja građana u vlast i izbore.

Cilj ovog istraživanja je da   utvrdi koliko je sadašnje povjerenje građana BiH u vlast izbore, kao i da li postoje razlike u povjerenju građana u vlast i izbore u odnosu na njihovu polnu, starosnu, obrazovnu, socijalnu, političku i teritorijalnu pripadnost. Rezultati ovog istraživanja trebali bi doprinijeti otklanjanju ili umanjenju sumnjičenja, relativiziranja ili potcjenjivanja ocjena o ozbiljnoj krizi povjerenja građana BiH u vlast i izbore. Takođe rezultati ovog istraživanja trebali bi pokrenuti ozbiljnu političku, stručnu i javnu akciju na vraćanju povjerenja građana BiH u vlast i izbore.

Kao metod za istraživanje problema povjerenja građana BiH u vlast i izbore korištena je anketa. Generalna hipoteza ovog istraživanja bila je da građani BiH imaju malo povjerenje u vlast i izbore. Kolateralne hipoteze u ovom istraživanju su da ne postoje značajnije razlike u povjerenju građana BiH u vlast i izbore s obzirom na njihovu polnu, starosnu, obrazovnu, socijalnu, političku i teritorijalnu pripadnost ili status.

U ovom istraživanju zavisna varijabla je povjerenje u vlast i izbore, a nezavisne varijable su entitetska pripadnost, pol, starosna dob, mjesto stanovanja, zaposlenost, obrazovanje, socijalni stalež i članstvo u političkoj stranci. Povjerenje u vlast i izbore je kvantitativna unipolarna varijabla. Teorijske mogućnosti variranja ove varijable su od nikakvog do potpunog povjerenja u vlast i izbore. Inteziteti variranja ove varijable su: izuzetno veliko, veliko, osrednje, malo i izuzetno malo. Sve nezavisne varijable su kvalitativne, a njihovi modaliteti variranja su Federacija BiH i Republika Srpska za entitete, muškarac i žena za pol, mlađa, srednja i starija generacija za starosnu dob, zaposlen i nezaposlen za radni odnos, bez osnovnog, osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje za stručnu spremu, grad i selo za mjesto stanovanja, socijalno ugrožen, niži, srednji i viši za socijalni stalež i jeste ili nije član za pripadnost političkoj stranci. Za ovo istraživanje bilo je potrebno uspostaviti mogući model sa jasno definisanim nivoima povjerenja građana u vlast i izbore, zbog toga što ovo pitanje nije na naučno relevantan način obrađeno u poznatoj teoriji.Izuzetno veliko povjerenje građana podrazumjeva da preko 80% građana ocjenjuje stanje u BiH kao dobro i izuzetno dobro, da preko 80% građana smatra da većine domaćih političara učestvuje u vlasti i na izborima zbog želje da realiziju svoj politički program u interesu većine građana, da preko 80% građana smatra da je lokalna vlast ispunila njihova očekivanja u potpunosti i više od očekivanja i da će preko 80% građana glasati na lokalnim izborima u oktobru 2004. godine. Veliko povjerenje građana podrazumjeva da od 60 do 80% građana ocjenjuje stanje u BiH kao dobro i izuzetno dobro, da od 60 do 80% građana smatra da većina domaćih političara učestvuje u vlasti i na izborima zbog želje da realizuju svoj politički program u interesu većine građana, da od 60 do 80% građana smatra da je lokalna vlast ispunila njihova očekivanja u potpunosti i više od očekivanja i da će od 65 do 80% građana glasati na lokalnim izborima u oktobru ove godine. Osrednje povjerenje građana podrazumjeva da od 40 do 60% građana   ocjenjuje stanje u   BiH kao dobro i izuzetno dobro ili da preko 60% građana ocjenjuje stanje u BiH kao osrednje, dobro i izuzetno dobro, da od 40 do 60% građana smatra da većina domaćih političara učestvuje u vlasti i na izborima zbog želje da realizuje svoj politički program u interesu većine građana, da od 40 do 60% građana smatra da je lokalna vlast ispunila njihova očekivanja u potpunosti i više od očekivanja ili da preko 60% gr- ađana smatra da je lokalna vlast ispunila njihova očekivanja djelimično, u potpunosti i   i više od očekivanja i da će od 50 do 65% građana glasati na lokalnim izborima u oktobru ove godine. Malo povjerenje građana podrazumjeva da od 20 do 40% građana ocjenjuje stanje u BiH kao dobro i izuzetno dobro ili da od 40 do 60% građana ocjenjuje stanje u BiH kao osrednje, dobro i izuzetno dobro, da od 20 do 40% građana smatra da većina domaćih političara učestvuje u vlasti i na izborima zbog želje da realizuju svoj politički program u interesu većine građana, da od 20 do 40% građana smatra da je lokalna vlast ispunila njihova očekivanja u potpunosti i više od očekivanja ili da od 40 do 60% građana smatra da je lokalna vlast ispunila njihova očekivanja djelimično, u potpuno- sti i više od očekivanja i da će od 30 do 50% građana glasati na lokalnim izborima u oktobru ove godine.Izuzetno malo povjerenje građana podrazumjeva da manje od 20% građana ocjenjuje stanje u BiH kao dobro i izuzetno dobro ili da manje od 40% građana ocjenjuje stanje u BiH kao osrednje, dobro i izuzetno dobro, da manje od 20% građana smatra da većina domaćih političara učestvuje u vlasti i na izborima zbog želje da realizuju svoj politički program u interesu većine građana, da manje od 20% građana smatra da je lo- kalna vlast ispunila njihova očekivanja u potpunosti i više od očekivanja ili da manje   od 40% građana smatra da je lokalna vlast ispunila njihova očekivanja djelimično, u   potpunosti i više od očekivanja i da će manje od 30% građana glasati na lokalnim iz-   borima u oktobru ove godine.

Osnovni pojmovi u ovom istraživanju su povjerenje, vlast, izbori i građani. Pod povjerenjem u ovom istraživanju podrazumjeva se odnos građana prema vlasti i izborima, koje se manifestuje koliko građani stvarno vjeruju da pojedinci i institucije vlasti u vrše-nju javnih poslova ostvaruju njihova očekivanja i interese, kao i koliko su izbori stvarno mogućnost da se izabere građanima odgovorna vlast. Pod vlašću se podrazumjeva politička struktura koja vrši javne poslove u institucijama zakonodavne, izvršne i sudske vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou. Pod izborima se podrazumjeva izborni proces koji se organizuje sa ciljem da se izaberu predstavnici građana i naroda u zakonodavnim i izvršnim organima vlasti u opštinama, gradovima distriktu, kantonima, entitetima i BiH. Pod građanima se misli na sve punoljetne građane koji po državnom i entitetskim zakonima imaju biračko pravo. Za istraživanje problema povjerenja građana BiH u vlast i izbore relevantni su stavovi građana po određenim pitanjima koji su indikatori za ovo istraživanje. Zbog vremens- kih, finansijskih i drugih ograničenja istraživanje je obavljeno puteme telefonske ankete. Anketiranje putem telefona u odnosu na individualno anketiranje (face to face) ima poznate manjkavosti (oko 20%   građana nema telefon pa je isključeno iz uzorka, teže je pridobiti građane da učestvuje u anketi i slično), što može imati određen uticaj na vrijednost dobijenih rezultata u ovom istraživanju. Ovo istraživanje je obavljeno na reprezentativnom uzorku od 655 građana sa biračkim pravom iz svih krajeva BiH, a anketiranje je izvršeno od 24.avgusta do 16.septembra 2004.godine. Sistematski slučajni   uzorak formiran je na osnovu fiksnih telefonskih brojeva građana dobijenih od   bosanskohercegovačkih operatera po pravilu da je uzet svaki hiljaditi broj iz baze podataka. U početku je bio planiran uzorak od 700 građana, a do manjeg odstupanja u realizovanom uzorku došlo je zbog toga što   određen broj   građana nije pristao da bude anketiran.   Građani su kao razloge da ne učestvuje u anketi navodili nedovoljnu informisa- nost ili prvi susret sa anketom, starost ili bolest i zauzetost nekim obavezama, a dio je arogantno odbio učešće u anketi bez odgovarajućeg obrazloženja.

•  Ocjena stanja u BiH

Rezultati istraživanja pokazuju da 74% građana stanje u BiH ocjenjuje kao loše ili izuzetno loše, a 24% građana stanje ocjenjuje kao osrednje. Samo 2% građana stanje u BiH ocjenjuje kao dobro, dok ga niko ne ocjenjuje kao izuzetno dobro. Da je sadašnje stanje u BiH katastrofalno potvrđuju mnogi relevantni ekonomski, socijalni i drugi pokazatelji, ali doživljaj ovog stanja od strane građana sasvim sigurno ima najveću specifičnu težinu. Rezultati istraživanja takođe pokazuju da gotovo i ne postoji razlika u stavu o stanju u BiH između građana različite starosne dobi, pola,zaposlenosti i stranačke angažovan- osti, da postoji sasvim mala razlika u stavu o stanju u BiH između građana po osnovu mjesta stanovanja i entitetske pripadnosti i da postoji   nešto izraženija razlika u stavu o stanju u BiH između građana različitog obrazovanja i socijalnog statusa. Tako rezultati pokazuju da je broj građana koji ocjenjuju stanje u BiH kao loše i izuzetno loše za 7% veći u gradu nego u selu i za 5% veći u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH. Nešto veće razlike u ocjeni stanja u BiH postoje između građana po osnovu obrazov- anja (stanje u BiH kao loše i izuzetno loše ocjenjuje   80% građana sa višim i visokim   obrazovanjem, dok ovakvu ocjenu ima tek 60% građana bez osnovnog obrazovanja) i po osnovu socijalnog statusa (stanje u BiH kao loše i izuzetno loše ocjenjuje 81% socijalno ugroženih, 79% nižeg socijalnog staleža i   67% građana koji pripadaju srednjem socijalnom staležu).

Kada građani ocjenjuju da li postoji razlika stanja u BiH sada i prije četiri godine, 48% građana smatra da je stanje u BiH 2000. i 2004. godine bilo isto ili slično, a 52% građana smatra da   je stanje bilo nešto bolje ili gore. Zanimljivo je da je znatno više onih koji smatraju   da je stanje u BiH 2000. godine bilo nešto bolje nego 2004. godine, što navodi na zaključak da kod nas postoji određen trend pogoršanja stanja u poslednje četiri godine. Rezultati istraživanja takođe pokazuju da postoje manje razlike u ocjenama da li postoji razlika stanja u BiH sada i prije četiri godine između građana s obzirom na pol, starosnu dob, obrazovanje, socijalni status, zaposlenost, stranačko angažovanje, mjesto stanovanja i entitetsku pripadnost. Tako rezultati pokazuju da je broj građana koji ocjenjuju da je 2000. godine stanje bilo nešto bolje nego 2004. godine veći za 2% kod ne-    zaposlenih nego zaposlenih, za 3% kod gradskog nego kod seoskog stanovništva, za 4% kod muškaraca nego kod žena, za 4% kod članova nego kod onih koji nisu članovi političkih stranaka, za 5% kod srednje nego kod mlađe i starije starosne dobi, za 5% u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH, za 10 % kod osnovnog, višeg i visokog nego kod srednjeg obrazovanja i za 10%   kod socijalno ugroženog i nižeg nego kod srednj- eg i višeg socijalnog staleža.

•  Stav građana o političarima i vlasti u BiH

Pitanje koga građani smatraju najodgovornijeg za sadašnje stanje u BiH trebalo je da dovede u logičnu vezu stav građana o stanju u društvu sa njihovim stavom o odgovornosti za takvo stanje. Moguća odgovornost za stanje u BiH locirana je na tri osnovna subjekta: domaće političare ili vlast, međunarodnu zajednicu i građane. Građani imaju sledeći stav o tome ko je odgovoran za sadašnje stanje u BiH:

Rezultati istraživanja pokazuju da 70% građana smatra da su domaći političari ili vlast najodgovorniji za stanje u BiH. Ovi rezultati podrazumjevaju prvenstveno odgovornost institucija vlasti koje upravljaju najvažnijim društvenim poslovima, ali i odgovornost cjelokupne političke strukture u BiH za   stanje u društvu. Kada se radi o dgovornosti drugih, onda 18% građana smatra međunarodnu zajednicu odgovornom za stanje u   BiH, dok 12% građana smatra da su za ovakvo stanje odgovorni oni sami. Da li je samo 12% onih koji smatraju da su građani najodgovorniji za stanje u BiH problem manjka samokritičnosti ili je u pitanju objektivno stanje u kome su građani sve manje sposobni da utiču na promjene stanja u društvu? Rezultati istraživanja takođe pokazuju da postoje manje razlike u stavovima o odgovornosti za stanje u BiH između građana s obzirom na pol, starosnu dob, obrazovanje, socijalni status, zaposlenost, stranačko angažovanje, mjesto stanovanja i entitetsku pripadnost. Tako rezultati pokazuju da kada se radi o stavu da su za stanje u BiH najodgovorniji domaći političari ili vlast, gotovo i ne postoji razlika između građana s obzirom na pol, starosnu dob i entitetsku pripadnost, ali je zato sa ovakvim stavom više za 3% nezaposlenih nego zaposlenih, za 4% onih koji nisu članovi političkih stranaka nego stranački angažovanih, za 10% socijalno ugroženih nego srednjeg i višeg socijalnog staleža i za 15% bez i sa osnovinim   nego sa višim i visokim obrazovanjem. Kada se radi o stavu da je za stanje u BiH najodgovornija međunarodna zajednica postoji manja razlika među građanima, jer ovakav stav ima više građana za 4% u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH, za 5% stranački angažovanih stranački neangažovanih, za 6% sa višim i visokim nego sa osnovnim obrazovanjem i za 7% starijih nego mlađih. Kada se radi o stavu da su za stanje u BiH najodgovorniji građani, ovakav stav ima više za 4% gradskog nego seoskog stanovništva, 4% zaposlenih nego nezaposlenih, 5% u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj, 7% sa višim i visokim nego sa osnovnim obrazovanjem i 10% srednjeg i višeg staleža nego socijalno ugroženih. Za ovo istraživanje bitno je bilo i pitanje zbog čega većina političara u BiH učestvuje u vlasti i na izborima: da li zbog namjere da vlast vrše u interesu većine građana ili zbog nekog drugog interesa? Građani o ovom pitanju imaju sledeće stavove:

Rezultati istraživanja pokazuju da 77% građana smatra da većina političara u BiH učestvuje u vlasti i na izborima zbog interesa da se obogate, a samo 5% građana misli da većina političara radi za interese građana. Ovakvi rezultati istraživanja navode na zaključak da građani   smatraju ili sumnjaju da je veći dio političke strukture u BiH korumpiran ili kriminalizovan. Rezultati istraživanja takođe pokazuju da ne postoje razlike u stavovima po ovom pitanju između gradskog i seoskog stanovništva, a da manje razlike u stavovima postoje između građana s obzirom na pol, starosnu dob, obrazovanje, socijalni status, zaposlenost, stranačko angažovanje i entitetsku pripadnost. Tako rezultati pokazuju da građana sa stavom da većina političara učestvuje u vlasti i na izborima zbog interesa dase obogate ima više za 3% kod stranački neagažovanih nego kod stranački angažovanih, za 4% u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH, za 7% sa osnovnim nego sa srednjim obrazovanjem, za 8% kod nižeg nego kod srednjeg staleža, za 9% kod muškaraca nego kod žena, za 11% kod zaposlenih nego kod nezaposlenih i za 17% kod starijih nego kod mlađih. Građana sa stavom da većina političara učestvuje u vlasti i na izborima zbog namjere da rade u interesu većine građana ima više za 2% u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj, za 3% kod srednjeg nego kod socijalno ugroženog staleža, za 4% kod nezaposlenih nego kod zaposlenih, za 5% sa srednjim nego sa višim i visokim obrazovanjem, za 5% kod stranački angažovanih nego kod stranački neangažovanih i za 6% kod mlađih nego kod starijih.

Sledeće pitanje je bilo šta građani misle o tome šta je za njih i narode u BiH bolje: da li da vlast vrše domaći političari bez prisutstva ili uz prisutstvo predstavnika međunarod-ne zajednice u BiH? Rezultati istraživanja pokazuju da se građani u vezi ove dileme dijele na dva približno jednaka dijela: 44% građana misli da bi za građane i narode u BiH bilo bolje da vlast   vrše domaći političari bez prisutstva predstavnika međunarodne zajednice, a 46% građana misli da je još uvijek potrebno prisutsvo predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Kada se radi o dilemi da li predstavnici međunarodne zajednice u BiH trebaju imati manja, veća ili ista ovlaštenja, 14% građana smatra da predstavnici međunarodne zajednice u BiH trebaju imati manja ovlaštenja, 18% smatra da njena ovlaštenja trebaju biti veća i 14% da ovlaštenja trebaju biti ista kao sada. Rezultati istraživanja takođe pokazuju da kada se radi o stavu da domaći političari vrše vlast bez prisutstva predstavnika međunarodne zajedince postoje određene razlike između građana s obzirom na pol, starosnu dob, obrazovanje, zaposlenost, stranačko angažovanje, mjesto stanovanja i entitetsku pripadnost. Ovakav stav ima više za 4% stranački neangažovanih nego stranački angažovanih, za 5% nezaposlenih nego zaposlenih, za 6% žena nego muškaraca, za 7% starijih nego mlađih, za 8% seoskog nego gradskog stanovništva, za 11% iz Republike Srpske nego iz Federacije BiH i za oko 20% bez osnovnog nego sa višim i visokim obrazovanjem.  

3.   Stav građana o lokalnoj vlasti  

Jedno od pitanja bilo je da li je lokalna vlast u protekle četiri godine ispunila očekivanja građana u BiH?   Očekivanja građana od lokalnih vlasti zasnovana su na predizbornim obećanjima političara i njihovoj realizaciji, kao i na stvarnim potrebama i interesima građana koji se realizuju kroz vršenje vlasti na lokalnom nivou. Rezultati   o ispunjenim očekivanjima građana su sledeći:

Prema ovom istraživanju deset najčešećih i najznačajnijih primjedbi građana na rad organa lokalne vlasti u proteklom periodu su:

Prvih pet primjedbi građana imaju poseban značaj, jer ukazuju na ozbiljne probleme i defekte u funkcionisanju lokalne vlasti u BiH koji su uzrok nezadovoljstva, razočarenja i nepovjerenja građana u lokalnu vlast.

Prema ovom istraživanju očekivanja građana od nove lokalne vlasti nakon narednih oktobarskih izbora su:

Rezultati istraživanja pokazuju da je polovina građana pesimistična i ne očekuje promjenu stanja nakon oktobarskih izbora. Optimistično je 23% građana, jer očekuju i vjeruju da će nova lokalna vlast postići bolje rezultate i poboljšati stanje u oblastima iz lokalne nadležnosti. Ovi rezultati takođe pokazuju da je rješavanje poroblema nezaposlenosti primarni interes značajnog broja građana.

•  Stav građana o izborima

Kada se radi o stavu i povjerenju u izbore onda je logično pitanje da li će građani gla- sati na lokalnim izborima u oktobru 2004. godine? Na osnovu odgovora na ovo pitanje moguće je utvrditi koliko su građani u BiH nekoliko sedmica prije izbora odlučni da koriste svoje pravo da biraju i tako neposredno utiču na formiranje novih organa lokalne vlasti i politike koja će biti vođena u naredne četiri godine.Rezultati odgovora građana na ovo pitanje su:

Prema rezultatima ovog istraživanja građani koji su glasali na lokalnim izborima 2000.

godine opredeljivali su se za liste i kandidate na osnovu:

Ovi rezultati pokazuju da oko 60% građana na izborima glasa na osnovu povjerenja u kandidate i političke stranke, da je poznavanje i povjernje u kandidata najvažniji faktor prilikom opredeljivanja građana kod glasanja na lokalnim izborima, da izborni programi i loši rezultati vlasti još uvijek nisu bitan faktor za opredeljivanje građana prilikom glasanja i da je broj onih koji su glasali na osnovu nagovora drugih sigurno veći od 2% (razlog zbog čega se ovako malo građana izjasnilo je u tome što mnogi ne žele prizn- ati ovu kod nas još uvijek prisutnu činjenicu).

Građani koji nisu glasali na lokalnim izborima 2000. godine, kao razlog zbog čega nisu glasali navode:

U ovom istraživanju takođe nas je zanimalo   koju su izbori za građane značajniji. Rezltati pokazuju da 72% građana smatra da lokalni i opšti izbori imaju isti značaj, 15% građana smatra da su značajniji opšti i za 13% građana značajniji su lokalni izbori.

Zaključak

Rezultati ovog istraživanja potvrđuju tačnost generalne hipoteze da građani BiH imaju izuzetno malo povjerenje u vlast i malo povjerenje u izbore.

Rezlutate istraživanja o povjerenju građana BiH u vlast i izbore moguće je grafički prikazati na sledeći način:

Rezultati istraživanja pokazuju da izuzetno mali broj građana ima pozitivan stav ili ocjenu o bitnim indikatorima za utvrđivanje nivoa povjerenja građana u vlast i izbore: samo 2% građana ocjenjuje stanje u BiH kao dobro, samo 5% građana misli da većina političara učestvuju u vlasti i na izborima zbog namjere da rade u interesu većine gra đana i samo 4% građana smatra da je lokalna vlast u prethodnom četvorogodišnje periodu u potpunosti ispunila njihova očekivanja. Rezultati ovog istraživanja pokazuj dominaciju negativnih stavova ili ocjena o spomenutim indikatorima: 64% građana ocjenjuje stanje u BiH kao loše ili izuzetno loše, 77% građana smatra da većina političara u BiH učestvuje u vlasti i na izborima zbog interesa da se obogate i 62 % građana smatra da lokalna vlast   u prethodnom četvorogodišnjem periodu uglavnom nije ispunila njihova očekivanja ili ih je potpuno razočarala.

Izuzetno malo povjerenje građana BiH u vlast   posljedica je kontinuirane ekonomske, socijalne, političke i moralne destrukcije društva u proteklih trinaest, četrnaest godina. Kreatori i nosioci ove destrukcije su političke strukture koje su upravljale zemljom u proteklom periodu, čiji su rezultati ratna razaranja, progoni i ubistva, drastičan pad privrednih aktivnosti, velika nezaposlenost, ogroman spoljnotrgovinski deficit, loše upravljanje privrednim resursima koji su često sistematski uništavani i pljačkani, visok nivo kriminalizacije vlasti i društva, uništeni socijalni resursi, drastično siromašenje stanovništva, moralni sunovrat i besperspektivnost. Građani su svjesni da su institucije vlasti u ovoj zemlji samo dio nedgovorne, korumpirane i kriminalizovane političke strukture i da su pojedinci koji budu izabrani na izborima u organe vlasti pod snažnim uticajem i kontrolom stranačkih elita, ekonomski moćnih pojedinaca i grupa koje se bave organizovanim kriminalom. Građani su takođe svjesni činjenice da je njihov ili   javni interes zapostavljen i nezaštićen, da je već odavno u sukobu sa nezajažljivim i nekontrolisanim privatnim interesima političara i da u institucijama vlasti privatni inte- res ima dominaciju nad javnim interesom. Zbog toga je izuzetno malo povjerenje u vlast logična i očekivana reakcija građana na političku strukturu koja ih je odvela u ne-potreban i krvav rat, ostavila bez posla i mogućnosti zaposlenja, osiromašila, uništila sistem zdravstvene, penzijske i socijalne zaštite, ukinula mogućnost odlaska u druge zemlje, opljačkala i ostavila bez vidljive perspektive.

Rezultati istraživanja pokazuju da je povjerenje građana u izbore nešto veće nego u vlast i na granici koja ugrožava samu regularnost izbora. Nešto veće   povjerjenje građana u izbore nego u vlast   treba dovesti u vezi sa činjenicom da još uvijek značajan broj građana u BiH učestvuje na izborima kao nacionalno homogenizirano, ostrašćeno, izmanipulisano i potkupljeno biračko tijelo. Građani su svjesni činjenice da je učešće na izborima jednom u dvije ili četiri godine njihova jedina ozbiljna politička aktivnost kada imaju mogućnost da izaberu svoje predstavnike u organe vlasti, kao i da mo- gu birati između onih   koji po svaku cijenu žele sačuvati vlast kao da se radi o njihov- om privatnom posjedu i ostalih koji su slični, neorganizovani i neubjedljivi.

Zato je osnovni problem izbora i vlasti u ovom trenutku nepostojanje odgovarajuće političke alternative koja bi na izborima mogla mobilisati i pridobiti značajan dio biračkog tijela koje apstinira od učešća na izborima i koja bi odgovornim vršenjem vlasti započela dugotrajan proces vraćanja povjerenja građana u vlast i izbore. Vraćanje povjerenja građana BiH u vlast i izbore biće očigledno dug proces koga tek treba za- početi. Za vraćanje povjerenja građana u vlast i izbore bitne su promjene sadašnje    političke strukture i pojava političara kojima građani mogu vjerovati na izborima i u toku vršenja vlasti. Radikalnije promjene ponašanja koje bi bile izazvane procesima unutar političke strukture i koje bi obezbjedile ubrzanije vraćanje povjerenja građana u vlast i izbore nije realno očekivati u sadašnjim   političkim i društvenim okolnostima. Neophodne promjene političke strukture uticajem sa strane mogu izazvati prije svega institucije međunarodne zajednice u BIH, kao i reformisane i depolitizovane institucije,   nezavisni i profesionalni informativni mediji, razvijeniji i uticajniji nevladin sektor i vjer- ske institucije.   Institucije međunarodne zajednice u BiH sa svojim mandatom i ovlaštenjima imaju najveći potencijal i realne mogućnosti da utiču na promjene političke strukture. Institucije međunarodne zajednice odlučujuće utiču na kreiranje i sprovođenje aktuelnih institucionalnih reformi u BiH, ali ovaj proces još ne daje značajnije efekt zbog sporosti i održavanja kompromitovane i kriminalizovane političke strukture. Reformisane, depolitizovane i efikasne domaće institucije, gdje se prije svega misli na tužilaštvo, sudove, policiju i druge kontrolne organe, mogu dati izuzetan doprinos demontiranju krimanala i korupcije iz vlasti uz dvostruki efekat: relativno brzo vraćanjepovjerenja građana u ove institucije kao značajan dio vlasti i efikasnija kontrola preostalog   dijela vlasti i poltičke strukture koji bi bili spriječeni i destimulisani da se masovnije bavi zloupotrebama i vršenjem vlasti za ličnu korist, a što bi u krajnjem povratilo dio izgubljenog povjerenje građana u vlast i izbore. Dok se ovo ne desi građani BiH će svoju vlast doživljavati kao teškog bolesnika kome su šanse za ozdravljenje male, a izbore kao manifestaciju solidarnosti i sažaljenja kada bolesniku treba dati infuziju da bi se održao u životu.

Na osnovu rezultata ovog istraživanja   moguće je indetifikovati nekoliko oblasti u   kojima lokalna vlast (a vjerovatno i vlast uopšte) ima najveći deficit povjerenja: kriiminal    i korupcija u vlasti, podrška razvoju privatnog sektora i zapošljavanja, informisanje o radu organa vlasti, upravljanje budžetom i lokalna administracija. Povjerenje građana u vlast moglo bi biti poboljšano ukoliko bi vladajuća politička struktura bila spremna ili prisiljena da mijenja ponašanje i stanje u oblastima   sa deficitom povjerenja građana.

  Za sada je u BiH   na sceni diktatura političkih i nacionalnih elita potpomognuta od predstavnika međunarodne zajednice, koje održavaju svoju vlast uz pomoć sumnjivo stečene ekonomske moći, kontrole institucija, resursa i javnih finansija, manipulacije nacionalnim osjećanjima i neorganizovane, razdrobljene i dijelom korumpirane opozi- cije. U ovakvim uslovima sasvim je prirodna građanska reakcija kroz nepovjerenje u vlast i izbore, jer ta vlast nije njihova, niti su izbori stvarna mogućnost da se uspostavi nova demokratska   i građanima odgovorna vlast.