Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATE

Srbija među ustavima

   

 

Nikolas Vud

Srbi će glasati za rđav dokument, kažu kritičari

BEOGRAD, Srbija , 22. oktobar — Srpski lideri, uglavnom vođeni dubokim političkim suparništvima, ovog meseca pokazali su iznenađujući stepen jedinstva. Srpski ultranacionalisti i reformisti, oni demokratičniji, udružili su se da bi podržali nedavni predlog Ustava za koji će se glasati na referendumu 27. i 28. oktobra (datumi navedeni u originalnom tekstu, prim.prev.).

Prema kritičarima, predlog Ustav je duboko pogrešan i isti je napisan pre da dokaže “dobru veru” političara po pitanju Kosova, nego da postavi zemlju na kurs istinske demokratije.

Jedna od najbitnijih odredbi predloženog ustava kaže da je Kosovo “integralni deo” Srbije.

Predlog Ustava neće imati nikakvog uticaja na budućnost Kosova, pošto se očekuje da će Savet bezbednosti UN u narednih nekoliko meseci većati o tome da li Kosovo može da se odvoji od Srbije. Ali srpski lideri vide pomenutu odredbu kao način da uvere Srbe kako oni čine sve što mogu da bi sačuvali pokrajinu.

Iako im se ne dopadaju neke od njegovih nedemokratskih crta, mnogi reformisti u parlamentu su se složili sa predlogom, pošto su želeli da iskažu podršku očuvanju Kosova. Oni strahuju da će glasanje u UN izazvati usporavanje reformskih procesa što bi moglo da dovede do jačanja Srpske Radikalne Stranke, vodeće nacionalističke partije. Takođe su se složili da “projure” kroz draftovanje Ustava kako bi ovaj bio usvojen pre glasanja u Ujedinjenim Nacijama.

“Ovo je u dužem vremenskom periodu najznačajniji papir o kojem je u Srbiji doneta odluka, a koristi se iz čisto taktičkih razloga,” rekao je jedan zapadni diplomata koji je tražio da ostane anoniman pošto mu nije dozvoljeno da javno komentariše ovo pitanje.

Novi Ustav treba da zameni onaj donet 1990. od strane Vlade Slobodana Miloševića , autokratskog vladara koga je na jugoslovenskim predsedničkim izborima 2000. zbacio sadašnji srpski premijer Vojislav Koštunica.

Koštunica, umereni nacionalista koji se zalaže za integraciju Srbije u Evropsku Uniju, o davno predlaže reformistički nastrojen Ustav. On sada podržava predlog novog dokumenta i putuje zemljom da ga promoviše. I kampanja koju finansira Vlada takođe poziva narod da glasa “za”.

“Neke odredbe su na izvestan način revolucionarne,” rekao je Koštunica u nedavnom intervjuu “Politici”, konzervativnom beogradskom listu.

Međutim, mnogo političara i ustavnih eksperata kaže da novi dokument, u nekim slučajevima, ide unazad u odnosu na reforme sprovedene posle Miloševićevog silaska sa vlasti. Jedna od oblasti koja naročito zabrinjava kritičare je količina vlasti koju će Vlada imati u odnosu na pravosuđe.

Na primer, po važećem Ustavu, parlament donosi poslednju reč o tome ko postaje sudija, ali nezavisni savet sastavljen od sudija, Visoki pravosudni savet, kontroliše ko se postavlja u više sudove. Po novom sistemu, parlament će zadržati pravo da bira sudije, ali će takođe postavljati i većinu članova pomenutog saveta.

“Svi vidovi zaštite pravosuđa, ugrađeni u Ustav, dovedeni su u pitanje načinom na koji se imenuje Visoki pravosudni savet,” kaže Omer Hadžimerović, sudija Okružnog suda. On ukazuje i da će o finansiranju pravosuđa i nadalje odlučivati ministarstvo finansija.

Još jedna oblast koja izaziva zabrinutost je obim kontrole koji će centralna vlast imati nad čelnicima lokalnih organa vlasti. Vlada će moći da smenjuje demokratski izabrane lokalne zvaničnike. Prema novom Ustavu, Vlada je ovlašćena da postavlja predsednike opština/gradonačelnike, koji su u obavezi prema glavnim političkim strankama u zemlji (od 2004. godine predsednici opština birani su na direktnim izborima).

Dodatno, parlament dobija pravo da “otpusti” Predsednika države dvotrećinskom većinom, iako se Predsednik, umnogome simbolička funkcija, bira na neposrednim izborima. Ova ustavna promena, između ostalih, izazvala je optužbe da vodeće srpske partije pre nastoje da zadrže velika ovlašćenja koje je svojevremeno nagomilala Miloševićeva Socijalistička partija, nego da uspostave državu sa punom podelom vlasti.

“Nasledili smo ovaj sistem od Miloševića i komunista — tu želju da se sve kontroliše” kaže Goran Ješić, gradonačelnik Inđije kod Beograda, koji će izgubiti svoj posao ukoliko novi Ustav bude prihvaćen.

Kritičari takođe kažu da fundamentalnu slabost Ustava predstavlja to što Albanci, koji čine većinu na Kosovu, ne mogu o njemu da se izjasne.

Uprkos kritikama koje se čuju u samoj Srbiji, ni Savet Evrope ni OEBS nisu komentarisali taj dokument. Ovo je navelo neke kritičare predloga novog ustava da prokomentarišu kako su ove institucije više zainteresovane za kratkoročnu političku stabilnost Srbije nego za njene dugoročne interese.

Serbs to Vote on Document That Is Faulty, Critics Say” By Nicholas Wood , New York Times, October 23, 2006.

Prevod: NSPM

 

 

 
 
Copyright by NSPM