Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
   
 

HRONIKE

Komentari posete premijera Koštunice Rusiji

   

 

Vašington Voanews 13/06/2006

Roj Staford: Ako Srbija izrazi snažno protivljenje nezvisnosti Kosova, Rusija bi je podržala

Na današnjim razgovorima sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu, srpski premijer Vojislav Koštunica je ponovo naglasio da rešenje za Kosovo ne sme biti nametnuto i da se granice suverene Srbije ne mogu menjati.  Branko Mikašinović zamolio je za komentar stručnjaka za Balkan i profesora bezbednosne politike na Nacionalnom vojnom koledžu u Vašingtonu, Roja Staforda.

Staford: Imate dva ključna faktora u rešavanju kosovskog problema: prvi se odnosi na me đunarodne garancije za srpsku manjinu i zaštitu spomenika na Kosovu što bi, po mom mišljenju, međunarodna zajednica podržala, a mislim i kosovski Albanci. Tim aspektom sporazuma bi se predviđalo dalje prisustvo međunarodne zajednice u toj pokrajini, uključujući KFOR, pa i prisustvo EU. Mislim da bi Priština to prihvatila ukoliko dobije ono što ona smatra da je zaradila 1999, a to je nezavisnost.

Što se tiče nepovredivosti granica, za šta se Beograd zalaže, tu je nemoguće zadovoljiti i jednu i drugu stranu. Dosadašnji pregovori nisu pokazali velike rezultate. Ahtisari bi želeo da pregovore pospeši i zaključi do kraja godine, što, mislim, nije ostvarivo . Pored toga, ne verujem da će se pitanje Kosova rešiti pre izbora u Srbiji krajem ove ili početkom sledeće godine. Koštunica ima nesigurnu manjinsku vladu i ovo su teška vremena za Beograd.

Glas Amerike: Da li bi međunarodna zajednica mogla da nametne rešenje, što se u poslednje vreme sve češće čuje?

Staford: Mislim da bi to bilo veoma teško ... Međutim, mnogi tvrde da jedini način da Srbija prihvati nezavisnost Kosova jeste da ga međunarodna zajednica nametne i da Beograd zatim saopšti da je njegov stav ponovo odbačen i da je odluka bila van njegove kontrole.

Međutim, da bi se nametnula solucija, biće potrebna nova rezolucija Saveta bezbednosti UN i ona zahteva podršku svih članica tog tela, uključujući Rusiju i Kinu. Rusija ne bi prihvatila takvo rešenje zbog svojih potencijalno secesionističkih republika. Ukoliko bi Srbija izrazila snažno protivljenje promeni statusa Kosova, Rusija bi je podržala.    

Glas Amerike: Da li bi nedovoljna saradnja Beograda sa Hagom mogla da utiče na ishod pregovora o budućem statusu Kosova?

Staford: Ne direktno. Nesaradnja Beograda se već odrazila na odnose Srbije sa EU koja je suspendovala pregovore sa Beogradom. To je bio i faktor na referendumu u Crnoj Gori, pošto je Đukanović koristio argument da Srbija usporava ulazak Crne Gore u EU svojom nesaradnjom sa Hagom.

Indirektno, nesaradnja će uticati na pregovore o Kosovu, jer će Srbija biti viđena kao zemlja koja nije spremna da u potpunosti sarađuje sa EU.

 

BBC News 13 jun 2006

Analiza rusko-srpskih odnosa

Posmatrači u Beogradu i Moskvi smatraju da je susret Putina i Kostunice, značajan jer je do njega došlo u trenutku kada pregovori o statusu Kosova ulaze u poslednju fazu.

Neki analitičari ipak ukazuju da Beograd ne treba previše da se nada da će mu bratski odnosi sa Rusijom mnogo pomoći kada je reč o Kosovu

Glavni urednik beogradskog nedeljnika Vreme, Dragoljub Žarković kaže da "treba biti realan i shvatiti da se diplomatija ne zasniva na emocijama". Prema njegovim rečima Rusi "sigurno mogu da drže neku vrstu protivteže tokom pregovora, ali ne i kada se budu donosile konačne odluke".

"Za svaku pohvalu je negovanje dobrih odnosa sa silama kakve su Rusija i Kina, ali mi suviše mali ulog na tom svetskom velikom kockarskom stolu da bi oni zbog nas žrtvovali svoje interese", kaže Žarković.

O uticaju Rusije i Kine na ishod pregovora o Kosovu slično razmišlja i bivši diplomata i direktor Evropskog pokreta u Srbiji Živorad Kovačević, koji kaže da će Moskva i Peking u vezi sa Kosovom uraditi "samo ono što je u interesu tih zemalja".

"Očigledno je da je taj interes vezan za to da slučaj Kosova bude izolovan, jedinstven i da se ni na koji način ne odrazi na probleme, koje imaju te dve velike sile", precizira Kovačević.

On dodaje da "to što radi Koštunica mislim da nema puno smisla" i da mu sve pomalo liči "na Miloševićevu utopiju da će nas Rusija i Kina u svakom slučaju podržati".

"Za Srbiju je najvažnije da vodi računa o stavovima EU i SAD", ocenjuje Kovačević.

Otvoreno pitanje "ruskog veta"

Pavel Kandelj sa Instituta za evropske studije Ruske akademije nauka međutim kaže da je Koštunica u pravu kada kaže da su stavovi Moskve i Beograda oko Kosova skoro podudarni.

"Zvanični stav Rusije, koji je gospodin Putin nekoliko puta javno izneo, je da svako rešenje kosovskog pritanja mora da bude zasnovano na međunarodnom pravu, a to znači da mora da ima univerzalni karakter.

Kandelj, za razliku od Živorada Kovačevića ne veruje da bi Rusija mogla da prihvati nezavisnost Kosova na osnovu uveravanja da bi Kosovo bilo jedinstven slučaj, odnosno da ne bi postalo presedan za rešavanje drugih sličnih problema u svetu.

Prema rečima Kandelja stav Rusije je da ni u kom pogledu nije dopustiv nikakav dvojni pristup - "Kosovo na jedan, a Republika Srpska, na drugi način. Kosovo na jedan, a Abhazija (separatistička oblast u Gruziji) na drugi način".

"U tom smislu možemo reći da su pogledi Rusije i Srbije u principu isti", ističe Kandelj.

On ipak kaže da je otvoreno pitanje da li će Moskva u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija upotrebiti veto da bi sprečila nezavisnost Kosova.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM