Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
   
 

HRONIKA

Hronika

   

 

 

 

Glas Amerike 7.9.2006

Maja Draker: Intervju sa Borisom Tadićem

Boris Tadić: Svi oni koji imaju protivne interese Srbiji raduju se što Ratko Mladić nije u Hagu

Ekspoze Borisa Tadića u vašingtonskoj fondaciji ”Heritidž“ bio je prvi javni govor koji je ikada jedan predsednik Republike Srbije održao u SAD. U izlaganju naslovljenom ”Srbija i njeno mesto u svetu“ predsednik Tadić je američkoj publici preneo svoju viziju Srbije kao stabilne, demokratske zemlje koja će postati - kako je rekao - ”glavni stožer u bezbednosnoj strukturi NATO-a na Balkanu“. 

Predsednik Tadić je naglasio da je u toku teška borba da se Srbija odvrati od ”brkanja nostalgije sa istinskim političkim činjenicama“ i najavio da se njegova zemlja uključuje u međunarodnu borbu protiv terorizma upućivanjem ljudstva u Avganistan.

Pored toga što je upozorio na, kako smatra, negativne posledice moguće nezavisnosti Kosova po region, predsednik Srbije nije propustio da predstavi proaktivni i energični prilaz Srbije i drugim regionalnim problemima: najavio je da će njegova zemlja u oktobru biti domaćin važnog regionalnog samita posvećenog borbi protiv trafikinga i organizovanog kriminala. Sa predsednikom Tadićem je posle njegovog izlaganja razgovarala Maja Draker.

Glas Amerike: Vi ste vrlo elokventno izneli strateške ciljeve Srbije i cilj vaše posete SAD.  Da li ste kao rezultat toga u toku sastanaka sa američkim sagovornica dobili bilo kakvu indikaciju da Vašington menja svoj stav u odnosu na status Kosova?

Tadi ć :  Dobio sam indikaciju da će Vašington razmisliti još jednom o svom pristupu rešenju statusa Kosova.

Glas Amerike: Znači li to da uslovna ili bilo kakva druga nezavisnost Kosova nije svršen čin?

Tadi ć : Ni jedna utakmica nije gotova do samoga kraja...  Ja ću, kao i naš pregovarački tim, nastaviti da zastupam stav za koji smatram da je ispravan.  Mislim da postojeća analiza u međunarodnoj zajednici u odnosu na potencijalnu uslovnu, ili bilo koju drugu vrstu nezavisnosti Kosova, ne uzima u obzir mnoge vrlo destruktivne konsekvence.

Glas Amerike: U Americi vam je ukazana velika pažnja, primljeni ste na najvišim nivoima.  Kada se vratite u Srbiju s kim ćete sarađivati; ko vas čeka tamo da bi sva ova obećanja koja ste u Vašingtonu dobili - a ona su brojna - bila sprovedena u delo? 

Tadi ć : I po ustavu i na svaki drugi način moj sagovornik u tom smislu jeste vlada Republike Srbije...  

Glas Amerike: Vlada Republike Srbije, akcioni plan...  Pomenuli ste juče da bi sve izgledalo drugačije da je Ratko Mladić u Hagu.  Kada će taj plan bit sproveden i ko konkretno treba da ga sprovede u delo?

Tadi ć : Nesmunjivo vlada Republike Srbije i sve bezbednosne strukture.  A i moja poseta SAD mnogo bi drugačije izgledala da smo izvršili tu međunarodnu obavezu. Da smo kojim slučajem ispunili obavezu prema sudu u Hagu, i pregovori o Kosovu i naša argumentacija bili bi primljeni primljeni na drugačiji način, kud i kamo bi bio veći manevarski prostor za Srbiju i naš pregovarački tim. 

Imamo velike i teške posledice Miloševićeve vladavine.  Praktično od 2000. do danas Srbija i demokratija u Srbiji bori se da izmeni status naše zemlje u svetu, da podigne kredibilitet zemlje i učini je sigurnijom i za strane investicije koje obezbeđuju poboljšan životni standard.  Ali, neispunjavanje naših obaveza prema Ujedinjenim nacijama, koje su formirale Haški tribunal, dovodi u pitanje vrlo često čitav taj proces. Sa dobrom verom, nastavljamo napred.

Glas Amerike: Da Ratko Mladić ne postoji, neka vlada bi ga ”izmislila“ samo da dobije sve ono što je vama obećano u Vašingtonu.  Da li ste spremni na prognozu o tome kada će Mladić biti u Hagu?

Tadi ć : Na žalost ne mogu da dam takvu prognozu; nekoliko puta sam pokušao pa sam se opekao.  Više neću da prognoziram nešto što nije u direktnoj nadležnosti mene kao predsednika Srbije.  Da jeste, ja bih to uradio. 

U svakom slučaju, svi oni koji imaju protivne interese Srbiji raduju se što Ratko Mladić nije u Hagu.

 

Glas Amerike 07/09/2006

Predsednik Srbije potpisao sa državnim sekretarom SAD Sporazum o statusu snaga

Predsednik Srbije Boris Tadić i američki državni sekretar Kondoliza Rajs potpisali su danas u Vašingtonu Sporazum o statusu snaga (SOFA) kojim se, između ostalog, regulišu prava i obaveze američkih vojnika na teritoriji Srbije. Reč je o sporazumu koji su SAD potpisale sa svim državama saveznicima, a SOFA je istovremeno jedan od dokumenata na kojem se temelje svi vojni bilateralni odnosi Sjedinjenih država sa drugim zemljama.

Državni sekretar Kondoliza Rajs kazala je nakon razgovora sa predsednikom Tadićem, da Vašington deli viziju Srbije i Balkana koju je predočio predsednik Tadić.

«Upravo smo završili veoma dobar razgovor i čuli viziju predsjednika Tadića, za koju mislim da je naša zajednička vizija srpske budućnosti - Srbije kao zemlje prosperiteta, demokratije i snage stabilnosti na Balkanu i u Evropi. Evropa je, naravno, prošla kroz ogromne promene u proteklih 20 godina i mi se radujemo nastavku te transformacije koja će omogućiti Srbiji i Balkanu da pronađu potpuni mir i stabilnost. Sporazum o statusu snaga koji sada potpisujemo je vrlo prikladan, jer Srbija i SAD imaju dobru saradnju, i radujem se produbljenju odnosa naših odbrambenih snaga i produbljenju našeg prijateljstva», kazala je Rajsova.  

Srpski predsjednik je rekao da je veoma zadovoljan stavom koji je saopštila Kondoliza Rajs  

"Uveren sam da SAD imaju interes da Srbija bude stabilna zemlja koja doprinosi prosperitetu čitave jugoistočne Evrope", rekao je Tadić i dodao da bez demokratske Srbije, kao buduće članice EU i evroatlanstkih struktura, nema prosperiteta na Balkanu.

Tadić je, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike, nakon susreta sa Kondolizom Rajs rekao da je američkom državnom sekretaru preneo stav pregovaračkog tima Beograda o budućnosti Kosova.

"Mogu otvoreno da kažem da ima razlike u mišljenju oko budućnosti Kosova i Metohije, ali je veoma važno da nakon pregovora o Kosovu i Metohiji imamo čvrste i dobre odnose sa SAD. To je strateški interes Srbije", rekao je Tadić.

Predsednik Srbije je rekao i da pregovori o statusu Kosova nisu direktno povezani sa problemom saradnje Beograda sa Haškim sudom i - konkretno - hapšenjem i predajom Ratka Mladića na kojem insistiraju SAD.

Tadić je popodne razgovarao i sa američkim potpredsednikom Dikom Čejnijem i liderima Spoljnopolitičkog odbora predstavničkog doma Kongresa, Henrijem Hajdom i Tomom Lentošom.  

U petak u Pentagonu

U petak , predsednik Srbije bi trebalo da razgovara sa sekretarom za odbranu Donaldom Ramsfeldom. Nakon sastanka u Pentagonu, Tadić će sa komandantom Nacionalne garde SAD Stivenom Blamom i senatorom Džordžom Vojnovičem otputovati u Ohajo, gde će sa lokalnim zvaničnicima dogovarati detalje saradnje vojske Srbije sa Nacionalnom gardom Ohaja, koja je određena kao strateški partner Srbije u domenu odbrane.

U delegaciji predsjednika Srbije je i zastupnik načelnika Generalštaba Vojske Srbije general-major Zdravko Ponoš.

 

BBC 7 9 2006

Tadic u SAD

Prvog dana posete Sjedinjenim Državama pedsednik Srbije Boris Tadić sastao se sa više od 30 članova američkog Kongresa, medju kojima su bili i predsedavajući senatskog odbora za spoljnu politiku Džon Mekejn i uticajni senatori Džordž Vojnovič i Ričard Lugar.

Tadić je nakon tih susreta izjavio da je sa domaćinima razgovarao o ekonomskim odnosima, o političkoj saradnji i perspektivi ulaska Srbije u evroatlanske integracije.

" Svi moji sagovornici i ja smo imali gotovo identične stavove o svim tim pitanjima, jedino smo se razlikovali oko Kosova ", dodao je predsednik Srbije.

On je objasnio da je od većine onih sa kojima je razgovarao čuo da je u Vašingtonu već skoro uobličen stav da Kosovo treba da dobije neku vrstu nezavisnosti.

Tadić kaže da je on na to uzvratio da bi takvo rešenje moglo da destabilizuje ne samo Srbiju nego i za druge zemlje na Balkanu.

Predsednik Srbije je ipak priznao da "nije vreme da očekujemo neke ogromne promene, ali je važno da učinimo sve što je u našoj moći".

Jedan od Tadićevih sagovornika, sanator Džordž Vojnovič ocenio je da predsednik Srbije u Vašingtonu boravi u veoma važnom trenutku i da njegova poseta predstavlja još jedan dokaz da Sjedinjene Države veliku pažnu pridaju stabilnosti u jugoistočnoj Evropi. On je ukazao da je za ekonomski razvoj Balkana važno da sve zemlje u regionu postanu članice Evropske unije, a one koje to žele i članice NATO-a.

"Mladić - uslov za bolji standard"

Senator Vojnovič je međutim ponovio da Srbija najpre treba da reši problem generala Ratka Mladića i da su "i predsenik Tadić i premijer Vojislav Koštunica toga vrlo dobro svesni".

"Mislim da je važno da srpski narod shvati da ako Mladić ode u Hag to će značiti novi priliv kapitala i investicija kako od strane EU tako i od Sjedinjenih Država i naših drugih saveznika. To će zaista pomoći životnom standardu i kvalitetu života, kao i daljim ulaganjima u Srbiju", naglasio je Vojnovič.

Predsednik Tadić se takodje u Beloj kući sastao sa savetnikom za nacionalnu bezbednost američkog predsenika Stivenom Hedlijem.

Složili smo se da bez snažne i demokratske Srbije nema stabilnosti i demokratske budućnosti čitavog Balkana, izjavio je posle tog razgovora Tadić.

Prema njegovim rečima visoki američki zvaničnik tom prilikom nije govorio o tome za kakvo se rešenje za Kosovo zalaže zvanični Vašington, ali su se složili da rešenje treba da bude nadjeno u pregovorima i da ne sme da ugrozi stabilnost ni Srbije ni drugih zemalja regiona.

Predsenik Srbije danas se sastaje sa američkim državnim sekeraterom Kondolizom Rajs, sa kojom će potpisati "Sporazum o startusu američkih snaga" (SOFA), koji predstavlja osnov za dalju saradnju oružanih snaga Srbije i Sjedinjenih Država.

Pored toga Tadić će razgovarati sa američkim podpredsednikom Ričardom Čejnijem, i održaće predavanje u fondaciji Heritidž bliskoj Republikanskoj partiji predsednika Buša.

Vašington VOA 02/09/2006

Džon Sejlor: Svakako je dobro da će predsednik Tadić posetiti Vašington

Na radnom doručku koji je Poslovni savet SAD i Srbije, na inicijativu Stejt Dipartmenta priredio tokom nedavnog boravka premijera Koštunice u Vašingtonu, rečeno je kako SAD žele da pomognu da se srpska privreda unapredi i da će administacija ohrabriti američke kompanije da investiraju u srpsku ekonomiju. To u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike , kaže u razgovoru sa Brankom Mikašinovićem, predsednik Poslovnog saveta SAD i Srbije, Džon Sejlor.

Sejlor: Administracija želi da se podstakne izvoz robe iz Srbije i da se uradi što je više moguće i se se unapredila srpska privreda.  Drugim rečima, da se poboljša životni standard građana i podstaknu dinamičnije privredne aktivnosti. Dakle, da se pređe sa faze direktne ekonomske pomoći, na fazu pospešenja privrednog uspona i veće ekonomske samostalnosti i progresa.

Glas Amerike: Šta očekujete kada je u pitanju angažovanje američkog privatnog sektora?

Sejlor: Srbija realizuje nužne ekonomske mere u cilju efikasnijeg delovanja. Veliko pitanje koje je pred američkim privatnim preduzetnicima jeste šta će se dogoditi sa Kosovom. Znamo poziciju Beograda i Kontakt grupe. Pitanje je da li će stav Beograda da neće priznati nezavisnost Kosova negativno uticati na celokupnu procenu investicionog rizika u smislu neizvesnosti i stabilnosti.

Međutim, u Srbiji svakako postoje dobre poslovne mogućnosti za američke kompanije - nema sankcija ili bilo kakvih drugih ograničenja. Ipak, poslovni sektor želi ”prijateljsku atmosferu”, nesmetane mogućnosti za ulaganje i poslovno delovanje. Drugim rečima, važna je ovdašnja percepcija pravca u kome se kreće Srbija i njene političke i ekonomske budućnosti.

Glas Amerike: Šta očekujete od najavljene posete predsednika Srbije Borisa Tadića Vašingtonu?

Sejlor: Nadam se da ćemo imati priliku da se sastanemo sa predsednikom Tadićem i da iznesemo naše mišljenje i poglede. Pre svega, želimo da se Beograd što aktivnije angažuje ovde u Americi i da se ispune uslovi saradnje sa kompanijama koje su već u Srbiji, kao što je to slučaj sa pregovorima o projektu na Beogradskom aerodromu sa kompanijom “Dajn korp”, koji su u zastoju...

Svakako je dobro da će predsednik Tadić posetiti Vašington i da će se, nadam se, dati odgovor na ono što ja smatram jednim od prioritetnih pitanja, a to je promocija Srbije - na političkom i ekonomskom planu - kako bi se ukazalo na pozitivan razvoj događaja u toj zemlji.

Glas Amerike: Kakva su vaša očekivanja u vezi sa daljim razvojem poslovnih i ekonomskih odnosa SAD i Srbije?

Seklor: Mislim da smo, momentalno, u situaciji isčekivanja. Sve oči su uprte prema Beogradu i odlukama koje će Srbija doneti. Ubeđen sam da će se ekonomski odnosi normalno razvijati i unapređivati. Mi stvarno ne želimo da Srbija bude opterećena još većim problemima i nadamo se skorom rešenju problema saradnje sa Hagom i kosovskog pitanja. To bi američkom poslovnom sektoru naznačilo da da je Srbija otvorena za potpuno poslovno delovanje od obostrane koristi.

 
 
Copyright by NSPM