GARDIJAN: PRESUDA MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE IMA ŠIRI ZNAČAJ
Februar 28. 2007.
Presuda Međunarodnog suda pravde da Srbija nije direktno odgovorna za ratne zločine u Bosni i Hercegovini ima daleko širi značaj jer razotkriva čitav sistem laži kojima se opravdavaju nelegalne vojne intervencije po svetu, ocenio je u 'Gardijanu' britanski analitičar Džon Lohland.
Zapadne optužbe da je Srbija odgovorna za ratne zločine u Bosni su godinama 'hranile' pre svega američki koncept 'vojnih intervencija u ime humanosti', a sada je Međunarodni sud utvrdio da su to bile laži, istakao je Lohland.
Britanski analitičar je istakao da je najveći instrument u tim lažima bio masakr u Srebrenici, a sada je Sud utvrdio da Srbija nije odgovorna za zločine u tom gradu.
Upravo koristeći slučaj Srebrenice, Amerika i Britanija su, ističe Lohland, izvršile pritisak na medjunarodnu zajednicu da i bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija prihvati bombardovanje i vojnu intervenciju na Kosovu 1999. godine.
Tada je, primećuje on, uspostavljen model koji je kasnije otvorio vrata za vojnu intervenciju u Iraku i, generalno, osećaju prava da Zapad može da vojno interveniše u bilo kojoj suverenoj zemlji ako za to ima neki svoj interes.
Lohland se osvrće i na deo presude Medjunarodnog suda u kojem se osudjuje Srbija što nije pokušala da spreči masakr u Srebrenici na osnovu njenog uticaja na vojsku bosanskih Srba.
Podsećajući da su mnogi međunarodni zvaničnici takođe bili bliski sa liderima bosanskih Srba i da su na neki način imali uticaj na njih, britanski analitičar postavlja pitanje da li su i oni sada odgovorni.
On kao primer navodi penzionisanog američkog generala Veslija Klarka i sadašnjeg britanskog ministra unutrašnjih poslova Džona Rida, koji su se 'družili sa liderima bosanskih Srba'.
Britanski analitičar ukazuje i na činjenicu da je presudom Međunarodnog suda posredno posthumno oslobodjen odgovornosti i bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević.
Posledice presude će, ocenjuje Lohland, biti i na Haški tribunal, koji je, prema njegovom mišljenju, jedan od osnovnih instrumenata uspostavljanja sistema vojnih intervencija u drugim zemljama.
|