Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - oktobar 2007.

 

Branko Mikašinović Vašington VOA 01.10.2007

Nikolas Gvozdev: Vlada ozbiljna zabrinutost u pogledu budućeg statusa Kosova

U kom se pravcu kreću diplomatska nastojanja na relaciji Brisel-Vašington-Moskva u pogledu budućeg statusa Kosova, a nakon potpisivanja Njujorške deklaracije, upitao je Branko Mikašinović urednika vašingtonskog spoljnopolitičkog časopisa “The National Interest”, Nikolasa Gvozdeva.

Gvozdev: Vašington je u specifičnoj dilemi pošto mu je preko potrebna pomoć Evropske unije da bi se osigurala održiva i bezbedna situacija nakon postizanja odluke o budućem statusu Kosova. SAD su preokupirane drugde u svetu, posebno u Iraku i Avganistanu, a tu je i problem sa Iranom. Stoga Vašington nastoji da ubedi Evropu da Brisel treba da podrži stav Vašingtona, ukoliko Rusija nastavi da blokira nezavisnost Kosova u UN. Medjutim, to nije izvesno pošto je EU podeljena o tom pitanju. Vlada ozbiljna zabrinutost u pogledu budućeg statusa Kosova - onakvog kako ga zastupa Vašington - jer bi time mogao da uspostavi loš presedan za druge regione u Evropi, za oblast Crnog mora, pa i druge delove sveta. Evropljani takodje izražavaju zabrinutost u vezi sa Helsinškom konvencijom, kojom se ne predvidja menjanje granica jedne suverene države. Što se tiče ruskog prilaza, Moskva stvarno ne smatra neophodnim da podrži maksimalističke zahteve Beograda, ali želi da se postigne prihvatljivio i efikasno rešenje kako bi se izbegao presedan za rešavanje drugih zamrznutih konflikata na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza, a i drugde. Rusija sada nastoji da privoli Evropsku uniju da se pronadje pravično i prihvatljivo rešenje za Kosovo, možda ”evropsko rešenje“, koje bi se, manje više konačno upakovano, moglo prezentirati i Vašingtonu.

Glas Amerike: Ako bilateralni pregovori Beograda i Prištine ne pokažu rezultate do 10. decembra, kakav dalji razvoj dogadjaja očekujete?

Gvozdev: SAD će vršiti veliki pritisak da se prihvati unilateralno proglašenje nezavisnosti i priznavanje nezavisnog Kosova u okviru sadašnjih granica. U medjuvremenu, Evropska unija i Rusija traže izlaz iz sadašnje situacije koja ima u fokusu samo dve opcije: nezavisnost ili visoki stepen autonomije. Jedna od formula koje se razmatraju jeste da Evropa prizna nezavisno Kosovo, ali ne nužno u okviru sadašnjih granica, što znači podelu pokrajine, tako da biste imali dva entiteta, albanski i srpski, a srpski bi bio povezan sa Srbijom. Takodje se govori i o distanciranju od maksimalističkih pozicija, kao što je, recimo, isključivo nezavisnost - a to je već nagovestio Volfgang Išinger. Razmotrilo bi se pitanje kompetentnosti, pošto bi Kosovo u nekim regionima moglo da funkcioniše kao nezavisna država, a u drugima - sa većinskim srpskim stanovništvom - postojala bi povezanost sa Srbijom, čime bi se na neki način izbeglo pitanje kršenja teritorijalnog integriteta Srbije. Postoje razne kreativne solucije koje bi trebalo razmotriti. Ali pitanje je sada da li će SAD, nakon što su zauzele jasnu pozicije, biti spremne da modifikuju svoj stav da bi se postiglo kompromisno rešenje.

Glas Amerike: Kakva bi mogla da bude konstruktivna uloga Rusije u rešavanju kosovskog problema?

Gvozdev: Evropska unija je jasno dala do znanja da želi da dva uslova budu ispunjena. Jedan je da se ispune uslovi za nezavisno Kosovo, ali preko rezolucije UN, što znači da će biti potrebno saradjivati sa Rusijom da bi se pronašlo rešenje, a ne da se Rusiji nametne solucija od strane Brisela i Vašingtona. Isto tako, parlamentarni izbori u Rusiji će biti završeni pre 10. decembra, tako da Kosovo neće biti predizborno pitanje, što će Putinu dati slobodnije ruke u pogledu budućeg statusa Kosova. Rusija će nastojati da pronadje zajedničko rešenje sa Nemačkom i Francuskom. Naime, te zemlje će pokušati da pronadju pragmatično, odnosno kompromisno, rešenje za kosovsko pitanje, što se posebno ogleda u novonastalim odnosima izmedju Moskve, Pariza i Berlina, posebno u odnosu na odbrambeni raketni sistem u Evropi, energetska pitanja, itd, da bi te zemlje zajedno sa Rusijom pronašle novu poziciju o budućem statusu Kosova koja bi bila prezentirana medjunarodnoj zajednici, uključujući SAD.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM