Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

KOMENTARI

Hronika - mart 2007.

   

BBC 20.3. 2007.

Andrej Kortunov: Moskva veoma ozbiljna

Mnogi su u gestu ruskog ambasadora pri UN Vitalija Čurkina, koji je, kako su mediji preneli, "vidno besan napustio sednicu Saveta bezbednosti na kojoj je o sprovođenju standarda na Kosovu govorio šef UNMIK-a Joakim Riker", naslutili raznorazne "tajne poruke".

Sam Čurkin je, međutim, takve tvrdnje medija demonatovao, objasnivši u utorak zašto je napustio zasedanje:

"Izveštaj Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, na žalost, i kao što smo svi videli, sadrži previše ružičastu procenu situacije na Kosovu. Ono što nas je, na zatvorenoj sednici Saveta bezbednosti, prenerazilo bilo je izlaganje predstavnika generalnog sekretara. Umesto da podnese izveštaj o svom radu i o sprovođenju standarda, on je praktično sve vreme propovedao potrebu da Savet bezbednosti što pre donese odluku o nezavisnosti za Kosovo", rekao je on.

Čurkin je, kako sam kaže, procenio da takvo ponašanje Joakima Rikera ne sme da prođe neopaženo, i zato je dalje praćenje sednice prepustio svom zameniku da bi lično otišao na drugi, ranije zakazani sastanak.

To se, kaže Vitalij Čurkin, često dešava i zato u njegovom gestu, kako kaže, ne treba tražiti nikakav politički ili diplomatski kontekst.

Moskva veoma ozbiljna

Andrej Kortunov, predsednik Evroazijske fondacije u Moskvi, ocenjuje u razgovoru za BBC da gest Vitalija Čurkina u Savetu bezbednosti, uz izjave koje su poslednjih dana davali visoki ruski zvaničnici, potvrdjuje da je Moskva ozbiljna u svom protivljenju Ahtisarijevom planu o nezavisnosti Kosova.

Za Rusiju je to , kaže Kortunov , principijelno pitanje :

"Kosovo ne može da bude tretirano kao jedinstven slučaj. Rusiju jako brine lančana reakcija koja bi mogla da usledi. Na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza ima mnogo oblasti koje teže nezavisnosti, i koje bi kosovski presedan jedva dočekale. Vašington i Brisel, doduše, tvrde da Kosovo neće biti presedan - ali kako ćete žiteljima Pridnjestrovlja, Abhazije, Nagorno Karabaha i svih drugih seperatizmu sklonih oblasti u svetu objasniti da nemaju pravo na nešto što je dato kosovskim Albancima? Bojim se da bi domino efekat bio neminovan čak i u slučaju da Rusija prihvati tezu da je Kosovo jedinstven slučaj ."

Licemerne Holbrukove izjave

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je nedavno izjavio da Moskva neće automatski staviti veto na svaki predlog za status Kosova, jer, kao je naglasio, "Rusi ne mogu biti veći Srbi od Srba".

Kako tu izjavu treba tumačiti , upitao je BBC Andreja Kortunova:

"Mislim da je treba tumačiti tako da se Rusija ne može protiviti Ahtisarijevom planu, odnosno kvazinezavisnosti Kosova, ako Beograd na to pristane . Ako Srbija ostane nepokolebljiva u protivljenju takvim planovima, mislim da bi za Rusiju bilo vrlo teško da je ne podrži " , kaže on.

Andrej Kortunov smatra da su licemerne izjave Ričarda Holbruka da bi u slučaju odlaganja rešenja na Kosovu moglo da izbije nasilje - za šta bi odgovornost snosila Rusija:

" Znate, ne možete imati i jare i pare. Ako polazite od pretpostavke da je Kosovo zrela demokratija, ne bi trebalo da strahujete od nasilja i da brinete za sudbinu srpske manjine . Ako, medjutim, to nije slučaj, ako Kosovo nije demokratski uredjena, već nekakva kvazidržava, koju treba nadzirati i obuzdavati, to znači da je preuranjeno i samo razmišljanje o njenoj nezavisnosti ", kaže za BBC Andrej Kortunov, predsednik Evroazijske fondacije sa sedištem u Moskvi.

 

 
 
Copyright by NSPM