Tanjug Maj 08, 2007
RUSIJA I FRANCUSKA PODNELE NACRTE REZOLUCIJA O KOSOVU
Rusija i Francuska pripremile su oprečne nacrte rezolucija o statusu Kosova i Metohije, o kojima će, kako je rečeno agenciji Tanjug u Ujedinjenim nacijama, ambasadori država članica Saveta bezbednosti već večeras početi neformalne konsultacije.
Ruski dokument, u koji je nacionalna agencija imala uvid, sadrži ozbiljne rezerve prema Ahtisarijevom predlogu rešenja statusa Kosova i Metohije i podrazumeva nastavak pregovora između Beograda i Prištine, koji bi doveo do obostrano prihvatljivih rešenja.
'Elementi', kako je nazvan francuski predlog, u koji je agencija Tanjug takođe imala uvid, praktično otvara vrata sprovođenju Ahtisarijevog plana, za koji nije bilo moguće obezbediti saglasnost svih članica Saveta bezbednosti.
Elementi buduće rezolucije o Kosovu koje je predložila Rusija sadrže preporuku Savetu bezbednosti da izrazi nezadovoljstvo zbog nedovoljnog napretka u sprovođenju Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN iz 1999. godine.
Rusija je zatražila i da Savet bezbednosti UN obezbedi nastavak pregovora Beograda i Prištine i da, istovremeno, 'uzme k znanju' predlog Srbije za rešavanje statusa Kosova.
Beograd je, kako je Misiji Saveta bezbednosti predočeno prilikom njene posete Beogradu, prošlog meseca, predložio suštinsku, nadgledanu autonomiju za svoju južnu pokrajinu.
Rusija takođe predlaže da novom rezolucijom UN za Kosovo treba pozvati na potpuno ispunjavanje Rezolucije 1244 i stvaranje multietničkog društva u toj pokrajini, uz punu zaštitu svih objekata od verskog ili istorijskog značaja.
Ruskim predlogom se istovremeno zahteva 'fazno sprovođenje budućeg sporazuma o rešavanju statusa Kosova'.
Francuski koncept nove rezolucije o Kosovu rezultat je ideje Vašingtona da pripremu nacrta tog dokumenta poveri nekoj od evropskih država, uz objašnjenje da će nadzor nad tom pokrajinom u budućnosti preuzeti Evropska unija.
U francuskom papiru traži se da se odredbama nove rezolucije zamene prethodne rezolucije Saveta bezbednosti posvećene Kosovu, kao i da se mandat UNMIK-a i Kfora ograniči na 120 dana, koliko bi iznosio prelazni period između sadašnje uprave Kosova i uspostavljanja budućih međunarodnih i lokalnih mehanizama vlasti, kako je, inače, zamišljeno i Ahtisarijevim planom.
Istovremeno, Francuska je zatražila da Savet bezbednosti prizna napredak u ispunjavanju standarda, uz zahtev obema stranama uključenim u rešavanje kosovske krize da se odreknu nasilja kao načina rešavanja problema.
Odricanje od nasilja je i jedina odredba oko koje se slažu predstavnici Rusije i Francuske.
|