Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKE

Hronika - februar 2007.

   

27. februar 2007. | 11:53 | Izvor: Beta

 

Svetska štampa o presudi Međunarodnog suda pravde

Vodeći svetski mediji pišu danas o jučerašnjoj presudi Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv SCG, ističući da je to bio prvi slučaj da se protiv jedne države vodi proces za genocid i ocenjujući da je presudom ipak napravljena prekretnica u međunarodnom pravu.

"Njujork tajms" navodi da je presuda Međunarodnog suda da Srbija nije pokušala da spreči genocid u BiH razočarao rođake uglavnom muslimanskih žrtvi u tom ratu, dodajući da je za članove bosanske vlade, koji nisu Srbi, to drugi poraz u poslednjih godinu dana.
Prvi poraz za njih je bila, ocenjuje se, smrt bivšeg predsednika Srbije Slobodana Milosevića u martu 2006. godine, samo nekoliko nedelja pre završetka suđenja.
Cilj bosanske vlade, navodi "Njujork tajms", bio je da srpska vlada i njene bezbednosne snage budu proglašene odgovornim za podsticanje ideja ekstremnih nacionalista da veći deo Bosne pripoje velikoj Srbiji, piše list.
Pravni stručnjaci ocenili su da je prag za dokazivanje genocida dosta ispod Konvencije UN o genocidu iz 1948, zbog čega je bilo neophodno da se dokaže da je srpska vlada imala nameru da ubije ljude na osnovu njihove nacionalnosti, ili etničke ili verske pripadnosti, a ne samo da podrži vojsku bosanskih Srba, piše "Njujork tajms".

"Vašington post" podsetio je da je to je prvi slučaj da se protiv jedne države vodi proces pod optužbom za genocid, zabranjen konvencijom UN iz 1948. posle holokausta. Do sada su samo pojedinci bili osuđeni za genocid, u slučajevima povezanim sa masakrima u Bosni i Ruandi, navodi se.
Navodeći da je presuda izazvala bes u Bosni, kao i među desetinama ljudi, okupljenih juče ispred kapija Međunarodnog suda pravde u Hagu, list prenosi i ogorčene izjave nekih od majki žrtava iz Srebrenice.
Nalog da se uhapsi Mladić i drugi osumnjičeni za genocid obavezujući je deo presude, a ukoliko srpske vlasti to ne učine, može se tražiti intervencija Saveta bezbednosti UN.
Ipak, dodaje "Vašington post", međunarodni zvaničnici već skoro 12 godina neuspešno vrše pritisak na Srbiju da izruči Mladića.

V. Britanija: Prekretnica u međunarodnom pravu

Londonski "Gardijan" u prvi plan stavlja deo presude po kome je Srbija odgovorna za to što nije sprecila genocid u Srebrenici, navodeći i da je Srbiji "naređeno da uhapsi Ratka Mladića i da ga izruči Haškom tribunalu, gde bi, posle ovakve presude Međunarodnog suda pravde, najverovatnije bio proglašen krivim za genocid".
U redakcijskom komentaru "Gardijan" ocenjuje da jučerasnja presuda, mada nije u potpunosti zadovoljila nijednu stranu u sporu, ipak predstavlja značajnu prekretnicu u međunarodnom pravu. To je prvi put od 1948. godine, kada je konvencija o genocidu stupila na snagu, da se cela država našla na optuženičkoj klupi. Time je, navodi "Gardijan", uspostavljen važan presedan - u slučajevima kada neka država ima de fakto autoritet da spreči genocid, obavezna je da to i učini. Isti princip mogao bi, primećuje "Gardijan", da se primeni i na odgovornost Sudana za etničko čišćenje u Darfuru.

Uvodnicar "Tajmsa" citira reagovanje predsednika Srbije Borisa Tadića na presudu Međunarodnog suda pravde i njegov zahtev da Skupština usvoji deklaraciju o pokolju u Srebrenici, ocenjujući da je to bila, bez sumnje iskrena izjava nekog ko je upravo ostvario ubedljivu pravnu pobedu i trudi se da ne likuje.
Jučerašnja presuda, piše "Tajms", osim što svedoči o ozbiljnom ograničenju autoriteta međunarodnih sudova, podrazumeva i svojevrsno cenkanje - u zamenu za oslobađajuću presudu, Srbija će konačno da smogne snage da se odupre tvrdokornim nacionalistima i da zatraži predaju Mladića i Karadžića.
Ali, istorija, a posebno nirnberški procesi, uče nas, piše "Tajms", da je u gonjenju ratnih zločina, međunarodno pravo tek vodič kroz sudsku improvizaciju i da ga je bolje koristiti protiv pojedinaca, a ne država.

"Fajnenšel tajms" ističe da će, zahvaljujući tome što nije proglašena krivom za genocid nad muslimanima u Bosni, Srbija biti pošteđena plaćanja milijardi evra odštete svom susedu.

Nemačka: Mudra odluka suda

"Frankfurter rundšau" smatra da je Sud u Hagu "doneo mudru odluku, iako možda porodicama žrtava deluje kao uvreda".

"Rat za podelu Jugoslavije i posebno Bosne, bio je cinično prepravljanje granica, zavera političkih elita protiv stanovništva, bez obzira kojoj naciji pripadali. Ali, to nije bio uništavajući rat jednog naroda protiv drugog, kakvi su bili Hitlerovi napadački ratovi protiv Poljske i Sovjetskog Saveza", navodi "Rundšau".
List smatra da je to što su "Srbi počinili daleko najviše ratnih zločina, posledica odnosa moći". Ukazuje se da je "i hrvatska strana, koja se sada oseća kao pobednik, obavljala planska etnička čišćenja", kao i da su "krajem rata muslimanske vodje proterivale Srbe i sprečavale povratak srpskih i hrvatskih izbeglica".
"Rundšau" piše da se "masakar iz Srebrenice, koji su nad Muslimanima počinili Srbi, izdvaja po užasu" i da se "to, i samo to masovno ubistvo može okvalifikovati kao smišljeni genocid".

"Frankfurter algemajne cajtung" ocenjuje da presuda, iako je pitanje da li će zaboleti Srbe i da li će doneti zadovoljenje žrtvama, ima značajno dejstvo.
"Ona je konvenciji o genocidu iz 1948. udahnula život. Obaveze na osnovu tog sporazuma, nastalog kratko nakon Drugog svetskog rata, ne iscrpljuju se u tome da države genocid moraju da kažnjavaju. One su sada obavezne i da ga spreče i to nije samo apstraktan zahtev", ukazuje list.

"Zidojče cajtung" navodi da bi mogla da započne duga rasprava o tome da li bi jasnija presuda imala drugačije političko dejstvo i da li bi u tom slučaju za dugi niz godina bili sprečeni bolji odnosi Bosne i Srbije.
"Možda bi oštrija presuda pomogla Srbima da kritički preispitaju same sebe, jer suočavanje sa prošlošću Srbiji i dalje pada teško. Možda načelno treba zaključiti da je ovakav sudski proces medju državama neprimeren kada je reč o pravnoj obradi etnički motivisanog građanskog rata. Jer, zločinački likovi na presudu čekaju s pravom pred Medjunarodnim sudom za ratne zločine, a ne pred Međunarodnim sudom pravde", zaključuje "Zidojče cajtung".

Francuska: Srbija spokojnije ka Evropi

Presuda Međunarodnog suda pravde da su bosanski Srbi jedini odgovorni za masakr u Srebrenici definitivna je i ne može biti osporena, ali "ovu istinu neće još dugo deliti republike bivše Jugoslavije, koje i dalje proganjanju demoni rata", piše danas francuski dnevnik "Figaro".

Presuda je izazvala razočarenje Muslimana i Hrvata u BiH i izvesno olakšanje u Srbiji, koja je strahovala da će biti "proglašena direktno odgovornom za masakr u Srebrenici, u ime politike etničkog čišćenja koje je definisao Beograd".
List piše da obimnost slučaja u kome se Srbija teretila kao država za umešanost u zločine tokom celog rata u BiH, objašnjava složenost presude.

Umešanost bivšeg predsednika SR Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića u genocid nije mogla biti dokazana na suđenju u Haškom tribunalu pre njegove smrti 11. marta 2006. godine, a činjenica da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su direktno odgovorni za zločin u Srebrenici, i dalje u bekstvu, otežava odnose izmedju EU, BiH i Srbije.

" Liberasion" ukazuje na reagovanje Evropske unije na presudu, navodeći da Evropa očigledno smatra da je, 16 godina posle raspada Jugoslavije, došlo vreme da se zaključi to poglavlje i da u svoje okvire primi zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije.
Srbija, sada oslobođena krivice, može da nastavi sa više spokojstva svoj put u Evropu, dodaje list.

" Mond " ukazuje da je tužba BiH prvi slučaj od Drugog svetskog rata da se jedna zemlja tereti za genocid.
List piše da je sud utvrdio da Srbija nije odgovorna kao država za genocid u BiH, a da bi u suprotnom BiH od Srbije mogla da zatraži milijarde dolara reparacija.

 

 

 
 
Copyright by NSPM