Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - maj 2008.

 

 

Kako američki analitičari gledaju na primopredaju dužnosti u Kremlju?

Ivana Kuhar, Vašington, VOA 07. 05. 2008

U sredu 7. maja, Dmitrij Medvedev će preuzeti predsednički položaj u Rusiji od svog pokrovitelja Vladimira Putina, koga će Medvedev imenovati za predsednika vlade. Pojedini analitičari smatraju da će Putin otići s položaja, ali zadržati kontrolu, dok drugi sugerišu da će dogovor o dvojnoj vlasti u Kremlju označiti pomak ka većoj demokratizaciji Rusije.

Prvi put u istoriji Rusije, lider Kremlja odlazi s vlasti posle dva puna mandata, kao što je ruskim Ustavom i predviđeno. 

Svejedno, posle zloglasne tradicije ruskih vladara, Vladimir Putin je lično izabrao svog naslednika. Ruski birači su onda 2. marta potvrdili Putinov izbor, na izborima koje je većina zapadnih institucija okarakterisala kao nedemokratske.

Putinov naslednik, advokat koji se pretvorio u biznismena koji se pretvorio u političara Dmitrij Medvedev, objavio je prošlog meseca da će nastaviti politiku svog prethodnika i svom pokrovitelju ponudio položaj premijera. Putin je odmah prihvatio.

Da li će Putin uistinu predati dizgine Medvedevu, koji nema naročito jaku političku bazu? Ili će to biti dvojac na vlasti?

«Istorija se ne ponavlja uvek. Ali ruska istorija sugeriše da je izuzetno teško da su dva lidera u stanju da sarađuju», smatra Čarls Gati , sa Univerziteta «Džons Hopkins».

Gati ističe da Rusija ima visokopersonalizovan politički sistem u kojem nezvanične mreže dominiraju formalnim strukturama vlasti. On kaže da će Medvedev, menadžer sa malim političkim iskustvom, verovatno biti simbolična figura, koja će nadgledati nastavak Putinove politike.

Ali analitičar Tomas Gream kaže da bi dva lidera mogla pozitivno da promene mračan sistem vladanja u Rusiji.

«Rekao bih da bi trebalo da se pozabavimo mogućnošću da su njih dvojica zaista ozbiljni u pogledu stvaranja stabilne strukture dvojne vlasti u Rusiji... To bi u stvari moglo da bude veoma pozitivno u evoluciji ruskog političkog sistema. Dovelo bi do depersonalizacije, do njegove institucionalizacije u određenoj meri, otvorilo bi mogućnost većeg i transparentnijeg nadmetanja u okviru sistema i ako ovoj dvojici to pođe za rukom, tokom naredne decenije ćemo imati sasvim drugačiju Rusiju», kaže Gream.

Tomas Gream, direktor Odeljenja za ruske poslove u prvoj administraciji predsednika Buša, kaže da je osam godina Putinove vlasti dovelo do oporavka oslabljene zemlje koju je nasledio 1999. godine.

Putin je bio predsednik tokom ogromnog ekonomskog uspona Moskve. Njemu se pripisuje obnova sve manjeg ruskog ponosa i vraćanje Rusije u red zemalja koje igraju važnu ulogu u svetskoj politici, zapaža Gream. Čak i da je Putin ostao na vlasti, dodaje on, Rusija je sada suočena sa drugačijim izazovima.

«Period obnove je završen. Period sa kojim je Rusija sada suočena je u stvari modernizacija», kaže on.

Za obnovu infrastrukture preostale iz sovjetskog perioda i poboljšanje oronulog zdravstvenog i socijalnog sistema, biće potrebno više od bilion dolara tokom naredne decenije.

Gream, koji je upoznao Medvedeva, kaže da neiskusni političar brzo uči i razume šta treba učiniti ako Rusija želi da napreduje u narednoj deceniji.

Medvedev je objavio da će mu jedan od prioriteta biti borba protiv – kako je rekao – «legalnog nihilizma» koji prožima njegovu zemlju. On je time samo ponovio Putinove reči da će morati da se razreši rasprostranjena korupcija da bi se oslobodila kreativnost neophodna za nadmetanje u 21. stoleću.

Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost Zbignjev Bžežinski kaže da mladi lider koji dolazi u Kremlj predstavlja dobrodošao korak u prelasku Rusije u modernu državu.

«Lično bih svakako uložio napor da tretiram Medvedeva – bez obzira što je izabran unapred – da ga tretiram ozbiljno kao da je pravi predsednik. Takođe je važno da dobije samopouzdanje da kreira ovaj proces postepenog prelaska sa sadašnjeg naraštaja ruskih lidera, zasnovanog prevashodno na KGB-u, na postepeno izmenjeno vođstvo, sa sve više i više ljudi iz različitih sredina. Možda će 2015. na položaj doći ruski predsednik koji se obrazovao na ‘Harvardu' ili na Londonskoj školi za ekonomiju, ili nekom takvom fakultetu», kaže Bžežinski.

Eksperti kažu da je - bez obzira ko uistinu vlada Rusijom – u interesu i Vašingtona i Moskve da sarađuju na širokom spektru bilateralnih prroblema.

Administracija predsednika Buša je već saopštila da se raduje saradnji sa Medvedevom.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM