Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - mart 2008.

 

BBC 21.03.2008

Nikolas Gvozdev: Stav Vašingtona je da više nije važno kakvu vladu ima Srbija

U Beogradu se digla prilično velika prašina zbog odluke predsednika Buša da odobri isporuke američkog naoružanja i opreme Kosovu.

Iako u Vašingtonu podvlače da će takve isporuke Prištini biti u skladu sa Ahtisarijevim planom koji predviđa da Kosovo ima lako naoružane snage bezbednosti koje bi brojale do dve i po hiljade pripadnika, srpski zvaničnici ističu da Bušova odluka posle priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti predstavlja dolivanje ulja na vatru.

Kakvu je poruku Bušova administracija želela da pošalje?

BBC je o tome razgovarao sa Nikolasom Gvosdevim, urednikom američkog časopisa Nešenal interest.

On smatra da je američka administracija baš sada objavila odluku o isporukama oružja Prištini iz nekoliko razloga:

"Prvo, zato što se bliži samit NATO-a, a oni odluku o dostavi naoružanja i opreme povezuju sa misijom NATO-a na Kosovu. Drugo, oni naglašavaju da će se te dostave odvijati u okvirima koje je postavio Ahtisarijev plan i time poručuju da taj plan ostaje glavni dokument za izgradnju kosovske državnosti. Na kraju, mislim da je na izbor trenutka uticao i donekle razočaravajući ishod sastanka zemalja Islamske konferencije u Senegalu, gde, iako se to očekivalo, arapske i islamske zemlje nisu krenule da priznaju Kosovo. Dakle, mislim da je Vašington hteo da pokaže da je priznanje nezavisnosti nepovratno i da su isključene spekulacije o nekoj vrsti faktičke podele Kosova ili o promeni njegovih granica koje su se pojavile posle problema na severu Kosova."

Osetljiva situacija

Zar slanjem takvih poruka Vašington ne pokazuje da uopšte ne uzima u obzir situaciju u Srbiji, gde je pred izbore, u maju, situacija vrlo osetljiva?

"Koliko god to bilo za žaljenje, ovde u Vašingtonu u mnogim krugovima prisutan je stav da SAD ništa ne mogu da urade za Srbiju i da nema razloga da američka politika bude talac izbora u Srbiji. Više ne postoji raspoloženje da američka politika bude formulisana tako da Srbiji ponudi maslinovu grančicu. Zato Vašington šalje signale da promena američke politike nije moguća i nada se da će se kad-tad vlada Srbije pomiriti sa onim što se desilo na terenu" , smatra Nikolas Gvosdev.

Takvo ponašanje Amerike može da pomogne nacionalističkim snagama u Srbiji da pobede na izborima. Koliko je taj novi pristup Vašingtona prema Srbiji opravdan?

"Moje lično mišljenje je da sve ovo nije odrađeno na najbolji način. Mislim da u trenutku kada imate tenzije na Balkanu nije mudro da dovodite u pitanje izborni proces u Srbiji. Ali, to očigledno nije stav koji deli većina u administraciji i u američkom Kongresu. Njihova politika je - idemo dalje punom parom, bez obzira na posledice."

Mogući problemi sa nekim evropskim zemljama

Da li to znači da ih ne zanima šta će se dogoditi u Srbiji?

"Upravo tako. Treba imati na umu i da bi pobeda radikala na izborima u Srbiji poslužila kao retroaktivno opravdanje američke politike. Ljudi iz administracije bi mogli da kažu - vidite, i tako ne biste u Srbiji imali zapadno orijentisanu vladu koja želi u Evropu. To bi, međutim, moglo da izazove probleme u odnosima sa nekim evropskim zemljama koje ne žele da isprovociraju takav razvoj događaja u Srbiji jer žele da ona nastavi put ka Evropi."

Ali, do nedavno su i Evropljani i Amerikanci vodili računa da ne povlače poteze koji bi ojačali ekstremne političke snage u Srbiji. Zašto se to promenilo?

"Preovlađujući stav ovde u Vašingtonu je, čini se, da više nije važno kakvu vladu ima Srbija i da Amerika u Beogradu neće naći partnera, te da nema razloga da pravi bilo kakve ustupke, jer oni neće doneti rezultate koje Vašington želi. Ja mislim da je to kratkovida politika ali postoji stav da između različitih političkih snaga u Srbiji nema mnogo razlike i da stoga nema razloga da Amerika prilagođava svoju politiku kako bi uticala na ishod izbora. Čak, kao što sam već pomenuo, ovde postoje ljudi koji bi iza scene bili srećni ako bi pobedili radikali. Ako neko ne želi da načini ustupak predsedniku Srbije koji je upravo pobedio na izborima, onda iz toga proističe da on nije zainteresovan da u Beogradu na vlasti ostanu oni koji su jasno orijentisani prema EU i NATO-u. Ja mislim da je to kratkovido, ali to je politika koje se drže ljudi u Vašingtonu", kaže u razgovoru za BBC Nikolas Gvosdev, urednik časopisa Nešenal interest.

 

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM