Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - mart 2008.

 

 

STRATFOR: MAKEDONSKA VLADA NA IVICI PADA

Ostin, 13. marta - Najveća albanska politička partija u Makedoniji - Demokratska partija Albanaca (DPA) - istupila je 12. marta uveče iz vladajuće koalicije, što je korak koji bi mogao da dovede do pada vlade. Sada je na partiji makedonskog premijera Nikole Gruevskog da donese odluku da li će pokušati da sama - kao manjinska vlada - nastavi da vodi državu ili će biti raspisani novi izbori. Makedonija je, međutim, izložena unutrašnjim, regionalnim i međunarodnim pritiscima da pronađe rešenje koje neće dovesti do drugog pada vlade na Balkanu za samo nedelju dana.

Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija - demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo (VMRO - DPMNE), na čijem čelu je Gruevski, zajedno sa DPA-om je činila dvopartijsku koaliciju desnog centra koja je vodila zemlju tokom poslednje dve godine. Napetost na Balkanu je porasla od kada su, pre nekoliko nedelja, kosovski Albanci proglasili nezavisnost od Srbije. To proglašenje nezavisnosti je već dovelo do pada srpske vlade, a sada se čini da će istu sudbinu doživeti i makedonska vlada.

DPA je u spor sa svojim koalicionim partnerom ušla zbog toga što Makedonija nije priznala Kosovo, iako su mnoge evropske zemlje to učinile. Ogorčenost te stranke dodatno komplikuje činjenica da makedonski Albanci još od ranije optužuju vladu da ugnjetava albansko manjinsko stanovništvo time što ograničava upotrebu albanskog jezika i progoni učesnike albanskog gerilskog ustanka iz 2001. godine.

Međutim, vladu Nikole Gruevskog brine obilje mogućih posledica pružanja podrške Kosovu. Kao prvo, ona strahuje da će kosovski Albanci početi da prelaze u Makedoniju usled nestabilnosti sopstvene države. Osim toga, makedonska vlada ne želi da izazove gnev Srbije i dodatno doprinese nestabilnosti koja trenutno vlada u regionu.

Povratak političkom haosu dolazi u veoma nezgodnom trenutku po Makedoniju, s obzirom na to da je ona vodeći kandidat za prijem u članstvo Evropske unije i NATO-a. Put do članstva u EU je još uvek dug, tako da Makedonija ima vremena da dovede vladu u red pre nego što izađe pred EU radi procene. Međutim, pregovori oko pristupanja NATO-u bi trebalo da počnu već na samitu lidera članica ovog saveza koji će se održati između 2. i 4. aprila. Tri zemlje su kandidati za prijem u članstvo - Makedonija, Albanija i Hrvatska - i sve one su ispunile potrebne tehničke norme.

Iako je Makedonija već naišla na jednu prepreku - spor sa Grčkom oko imena države - pregovori su nastavljeni uz pritisak EU i NATO da se što pre nađe rešenje. Pa ipak, nijedna od ove dve organizacije neće kandidaturu Makedonije uzeti u ozbiljno razmatranje sve dok joj je vlada u haosu.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM