hronika
vesti (arhiva)
Prethodna
nedelja
Sledeca nedelja
Dileme
oko
autonomije
Vojvodine:
"Vrhovni
reformator"
omnibusom
placa
podrsku
Nebojša
Covic:
Neko
privatizuje
DOS
Predsednik
SRJ
o
molitvenom
dorucku
u
SAD:
Hag
neminovnost
Treba
li
Hrvatskoj
denacifikacija?
EU
insistira
na
Federaciji
Micunovic:
Pavkovic
kompromituje
vlast
Mile
Isakov
o
tempu
reformi:
"Sibicarenje
na
srbijanski
nacin"
Zoran
Đindic,
premijer,
na
sednici
GO
DS,
porucio
Necemo
izruciti
Milutinovica
Poseban link:
Sudjenje
Slobodanu Milosevicu i reakcije na njega
Milan
St.
Protic:
Referendum
u
Crnoj
Gori,
ali
i
u
Srbiji
Cedomir
Jovanovic:
Za
izrucenje
Hagu
nema
licitacije
Djukanovic:
Nikada
nisam
rekao
da
ce
referenduma
sigurno
biti
Zarko
Korac
o
DSS-u
Zoran
Djindjic:
Nema
licnih
sporova
sa
Kostunicom
Danas,
8.
feb.
Dileme
oko
autonomije
Vojvodine
"Vrhovni
reformator"
omnibusom
placa
podrsku
Beograd
- Takozvani omnibus zakon o vracanju nadleznosti Vojvodini predstavlja
sitnu nadoknadu kojom "vrhovni reformator" placa podrsku
autonomaskih partija. Jasno je da omnibus zakon nije proizvod
konceptualnih resenja, vec rezultat sukoba i kompromisa u DOS.
Autonomija Vojvodine je kriterijum demokratizacije Srbije i
test koliko je Srbija spremna da se ukljuci u evropske integracione
procese. U vladajucoj eliti Srbije uocava se vojvodjanski multikulturalizam,
ali se, istovremeno, Vojvodini uskracuje ekonomska samostalnost
- neki su od zakljucaka okruglog stola posvecenog pitanju Vojvodine
koji su juce organizovali Helsinski odbor za ljudska prava u
Srbiji i novosadski nedeljnik Bulevar.
Sonja
Biserko,
predsednica
Helsinskog
odbora,
istakla
je
da
se
Vojvodini
nudi
koncept
regionalizacije
koji
degradira
njenu
specificnost.
"Vojvodina
placa
ceh
jer
su
se
preko
njene
privrede
placali
troskovi
ratne
politike
rezima
u
Beogradu.
Nacionalisticki
inzenjering
je
Vojvodinu
tretirao
kao
ratni
plen.
Kao
region
okrenut
Evropi,
Vojvodina
ima
potencijale
koji
Srbiju
mogu
pribliziti
Srednjoj
Evropi
i
doprineti
njenom
pomirenju
sa
susedima",
rekla
je
Biserko.
Stevan
Sogorov,
profesor
Novosadskog
univerziteta,
smatra
da
je
Vojvodina
jedan
od
sukcesora
bivse
SFRJ.
"Ustavna
reforma
u
Srbiji
mora
postovati
princip
decentralizacije.
Vojvodina
treba
da
se
ukljucuje
u
Srbiju
na
principu
udruzivanja,
a
ne
da
se
tretira
kao
jedna
regija
na
koju
unitarna
drzava
prenosi
svoje
nadleznosti.
Multietnickoj
Vojvodini
je
pretesno
u
centralizovanim
i
nacionalnim
drzavama.
Evropske
integracije
su
ambijent
u
kome
ona
vidi
svoju
buducnost",
dodao
je
Sogorov.
Istoricar
Djordje
Vukadinovic
ukazao
je
na
specificnu
pojavu
kriptonacionalizma,
bez
nacije,
koji
se
javlja
u
odredjenim
autonomaskim
strujanjima
i
to
kao
posledica
primitivnog
"posrbljavanja"
u
poslednjih
deset
godina,
dok
je
Stanko
Pihler,
profesor
Pravnog
fakulteta
u
Novom
Sadu,
naglasio
da
vojvodjanski
problem
mora
biti
adekvatno
resen
i
to
kao
konstitucionalni,
a
ne
toboz
lokalni
problem.
"Omnibis
zakon
moze
samo
produbiti
problem
i
predstavljati
odlaganje
resenja
sto
onda
znaci
multiplikovanje
problema.
Srbiji
je
potrebna
jedna
nova,
drugacija,
politicka
i
moralna
identifikacija
koja
omogucava
vrlo
fleksibilni
konstitucionalni
model",
zakljucio
je
Pihler.
Poslednji
voz
za
Beograd
Beograd
mora
da
se
priblizi
Budimpesti
i
Pragu.
U
tome
mu
je
Vojvodina
kao
promoter
modernosti
najveci
saveznik
i
mislim
da
je
ovo
poslednji
voz
za
Beograd
-
rekao
je
Laslo
Vegel,
knjizevnik
iz
Novog
Sada.
"Autonomija
sama
po
sebi
ne
znaci
nista.
Ona
cak
moze
biti
i
dogmatska
ideologija.
Ako
bi
autonomija
kao
takva
nanosila
stetu
celoj
drzavi,
ja
je
ne
bih
podrzao.
Vojvodjanski
problem
mora
biti
konsekventno
resen
uvazavajuci
sve
specificnosti
i
modernizacijske
trendove",
naglasio
je
Vegel.
Blic,
8.
feb.
Nebojša
Covic,
potpredsednik
Vlade,
juce
pred
Stalnim
savetom
OEBS
Neko
privatizuje
DOS
BEOGRAD
(Beta)
-
Jedan
od
lidera
DOS
Nebojša
Covic
izjavio
je
da
problemi
u
toj
koaliciji
postoje
i
da
svako
odbijanje
da
se
oni
rešavaju
znaci
da
neko
želi
da
„privatizuje
DOS“.
-
Problema
u
DOS
ima
i
to
je
ocigledno,
a
svi
koji
to
žele
da
vide
misle
u
interesu
naroda
i
države
-
rekao
je
Covic
agenciji
Beta.
Navodeci
da
na
DOS
„gleda
onako
kako
su
svi
zajedno
poceli“,
Covic
je
dodao
da
je
„možda
neko
nekoga
iskljucio
iz
DOS,
ali
bi
bio
red
da
i
drugima
objasni
koga
je
iskljucio
i
ko
je
tu
odluku
doneo“.
Covic
je
rekao
da
je
predlog
novog
koalicionog
ugovora
clanica
DOS,
koji
ce,
kako
je
ranije
najavio,
ponuditi
na
narednom
sastanku
te
koalicije,
„dobronameran“
i
da
„uvažava
realnost".
Blic,
8.
feb.
Predsednik
SRJ
o
molitvenom
dorucku
u
SAD
Hag
neminovnost
VAŠINGTON
(Tanjug)
-
Jugoslovenski
predsednik
Vojislav
Koštunica
izjavio
je
da
je
jedan
od
ciljeva
njegovog
dolaska
u
Sjedinjene
Americke
Države
jacanje
podrške
opstanku
i
preuredenju
jugoslovenske
savezne
države,
kakva
je
vec
dobijena
od
Evropske
unije.
-
Kada
sam
se
borio
da
pobedim
na
izborima
septembra
2000.
godine,
u
jednom
obracanju
javnosti
rekao
sam
da
ne
postoje
vrata
na
koja
necu
pokucati.
Ovde
ima
mnogo
tih
vrata
na
koja
zarad
dobra
naše
zemlje,
zarad
stabilnosti
Jugoslavije,
zarad
opstanka
jugoslovenske
federacije
treba
pokucati
-
objasnio
je
Koštunica
u
izjavi
za
„Glas
Amerike“
razloge
dolaska
u
Vašington,
gde
je
juce
ucestvovao
na
tradicionalnom
molitvenom
dorucku
koji
prireduje
americki
Kongres.
Koštunica
je
objasnio
da
je
poseta
SAD
za
njega
prilika
da
se
sretne
s
vecim
brojem
kongresmena,
ali
i
da
se
obrati
americkim
medijima.
Objašnjavajuci
da
je
„americki
sistem
veoma
složen“,
Koštunica
je
rekao
da
je
jedna
od
veoma
važnih
institucija
Kongres,
koji
je
-
kako
je
precizirao
-
„zapravo
jedno
mnoštvo
pojedinaca“
od
kojih
su
neki
veoma
uticajni.
Podsecajuci
da
je
„u
proteklim
godinama
katkad
naša
zemlja
imala
više
problema
ne
sa
administracijom,
ne
sa
predsednikom
i
njegovom
vlašcu,
vec
upravo
sa
pojedincima
u
Kongresu“,
Koštunica
je
izrazio
zadovoljstvo
što
ce
sa
mnogima
od
njih
imati
priliku
da
razgovara
tokom
dvodnevne
posete
Vašingtonu.
-
Prakticno
jedini
nacin
da
se
izvrši
uticaj
u
Vašingtonu
jeste
i
da
se
sa
tim
ljudima
razgovara
-
rekao
je
Koštunica,
objasnivši
da
je
njegova
poseta
upravo
zato
usmerena
u
tom
pravcu.
Što
se
tice
saradnje
sa
Belom
kucom,
jugoslovenski
predsednik
je
izjavio
da
se
stavovi
povodom
pitanja
saradnje
Jugoslavije
s
Haškim
tribunalom
„nisu
ni
u
cemu
promenili“
od
njegovog
susreta
sa
americkim
predsednikom
Džordžom
Bušom
prošle
godine.
-
Na
kraju
krajeva,
taj
stav
ponovo
se
pokazuje
kao
jedino
razložan.
Kako
imati
dobru
saradnju
s
Haškim
sudom,
koji
je
zaista
neminovan
za
našu
zemlju,
a
da
ta
saradnja
ne
bude
pravno
utemeljena,
da
ne
bude
zakonski
uredena
?
-
rekao
je
Koštunica.
-
Mislim
da
se
u
ovom
trenutku
ponovo
vracamo
na
nešto
što
sam
u
razgovorima
sa
predsednikom
Bušom
pre
godinu
dana
i
državnim
sekretarom
Kolinom
Pauelom
istakao
-
rekao
je
Koštunica,
objasnivši
da
se
„moramo
približiti
jednom
rešenju
u
kome
ce
jednostavno
interes
države
i
odnos
države
posebno
formulisan
kroz
jedan
poseban
zakon
o
saradnji
s
Haškim
sudom
biti
jasno
artikulisan“.
Zvanicni
program
molitvenog
dorucka
poceo
je
preksinoc,
vecerom
kod
americkog
predsednika
Džordža
Buša,
a
nastavio
se
juce
sastankom
više
od
3.000
zvanica
iza
zatvorenih
vrata.
Pred
odlazak
za
Beograd,
jugoslovenski
predsednik
je
sinoc
trebalo
da
prisustvuje
košarkaškoj
utakmici
izmedu
domaceg
Vašingtona
i
Sakramenta,
tima
u
kome
su
medu
glavnim
zvezdama
jugoslovenski
reprezentativci
Predrag
Stojakovic
i
Vlade
Divac.
Feral
Tribjun,
br.
856.
Treba
li
Hrvatskoj
denacifikacija?
U
hrvatskom
državotvorstvu
nije
bilo
niti
nema
nikakvih
univerzalistickih
ideala,
ni
moralnih
principa.
Covjek
može
biti
ubojica,
palikuca,
pljackaš
i
pritom
dobar
Hrvat.
Dapace,
ne
mora
se
bojati
zakona
ni
svoje
vlastite
države.
Zato
i
postoji
Haaški
tribunal,
naime
zato
što
Hrvati
nemaju
državu.
Jer
da
imaju
državu,
sami
bi
kažnjavali
svoje
zlocince.
Ovako,
Hobbesovski
receno,
žive
u
prirodnom
stanju,
u
kojem
su
ubojice
cijenjeni
clanovi
društva,
a
šovinisticko
arlaukanje
na
utakmicama
dokaz
patriotskog
odgoja
mladeži.-
publicista
i
filozof
Boris
Buden.
Danas,
11.
feb.
EU
insistira
na
Federaciji
Brisel
-
"Evropska
perspektiva
nije
u
tome
da
se
Milo
Djukanovic
prevari
ili
da
se
vlada
u
Podgorici
ponizi.
EU
ne
zeli
da
javnost
dobije
taj
utisak,
jer
bi
on
bio
pogresan",
naglasio
je
visoki
diplomat
jedne
evropske
vlade
za
agenciju
Sense
povodom
sinocnjeg
sastanka
Djukanovic-
Solana.
"Gledamo
kako
da
rijesimo
problem.
Ministri
vanjskih
poslova
na
neformalnom
sastanku
u
Kaseresu
slozili
su
se
da
Solana
detaljno
objasni
Djukanovicu
evropsku
perspektivu.
Razumijemo
da
je
to
sto
trazimo
tesko
za
Crnu
Goru.
Ali,
nasa
je
perspektiva
jasna
-
svi
se
slazemo
da
je
federalno
rjesenje
najbolje,
jer
pruza
perspektivu
razvoja
regije.
Zelimo
jasno
poruciti
da
smo
protiv
referenduma".
"Ne
zelimo
nista
nametati.
Svako
je
slobodan
da
izabere.
Medjutim,
ostajanje
u
federaciji
pokazuje
da
se
bira
put
pregovora,
put
koji
vodi
prema
EU,
jer
evropske
integarcije
pocivaju
na
sposobnosti
pregovora
i
dogovora.
Mislimo
da
ce
Djukanovic
prihvatiti
dogovor,
jer
bi
time
pokazao
da
je
otvoren
prema
evropskoj
buducnosti."
"Ne
govorimo
o
vjecnim
rjesenjima.
Govorimo
o
federaciji
u
jednom
periodu,
koji
ne
treba
trajati
cak
ni
dvije
-tri
godine,
nego,
mozda
i
krace.
Procjenjujemo
da
je
toliko
potrebno
da
se
rijese
neki
vrlo
vazni
problemi
kojima
moramo
obratiti
punu
paznju.
U
ovom
trenutku
tako
glasi
nasa
poruka
i
nas
stav",
rekao
je
visoki
zapadni
diplomat
agenciji
Sense
pred
sinocnji
razgovor
Solana-Djukanovic.
Ines
Sabalic
(Sense)
Danas,
11.
feb.
Pavkovic
kompromituje
vlast
Dragoljub
Micunovic
je
na
temu
obaveza
SRJ
prema
Haskom
tribunalu
detaljno
razgovarao
u
Savetu
za
nacionalnu
bezbednost
sa
Gregom
Sultijem,
direktorom
sektora
za
jugoistocnu
Evropu
‘’Njihovo
je
ocekivanje
da
u
resavanju
pitanja
izrucenja
optuzenih
za
ratne
zlocine
nece
biti
dramaticnih
situacija,
kao
prosli
put.
Rekao
je
da
oni
ocekuju
jedan
ubrzani
vid
te
saradnje.
Tim
povodom
ukazao
je
da
je
poseban
problem
sa
nacelnikom
Generalstaba
Pavkovicem
i
u
tome
sto
on,
po
njihovim
saznanjima,
licno
obezbedjuje
vojnu
zastitu
za
Mladica
u
Beogradu
sto
kompromituje
vladajucu
demokratsku
koaliciju
u
Beogradu’’.
Danas,
11.
feb.
Predsednik
RV
Mile
Isakov
o
tempu
reformi
"Sibicarenje
na
srbijanski
nacin"
Novi
Sad
-
Efikasnost
reformi
se
moze
postici
samo
pravom
autonomijom,
istakao
je
predsednik
Reformista
Vojvodine
Mile
Isakov
na
Izbornoj
Skupstini
Foruma
zena
Gradske
organizacije
RV,
a
prema
njegovim
recima,
omnibus
zakon
koji
je
trebao
to
delimicno
da
obezbedi,
u
Skupstini
Srbije
je
prosao
"na
misice",
zahvaljujuci
ultimatumu
vojvodjanskih
stranaka
da
ubuduce
nece
biti
prihvacen
nijedan
projekat
koji
dolazi
iz
centralne
Srbije,
jer
o
tome
odlucuje
19
kljucnih
glasova
vojvodjanskih
poslanika.
-
Stvoreni
su
novi
zakoni,
a
ustav
je
po
Milosevicevim
arsinima.
Ustavni
sud
koji
treba
da
izgladi
sporove
i
nesaglasnost
zakona
i
Ustava
ne
postoji,
pa
se
prema
potrebi
uvek
mogu
pozvati
ili
na
nove
zakone
ili
na
stari
Ustav
-
kaze
Isakov
i
dodaje
da
je
osnov
za
pocetak
reformi
donosenje
novog
ustava,
jer
su
prema
njegovim
recima
sve
dosadasnje
promene
"sibicarenje
na
srbijanski
nacin".
Blic,
11.
jan.
Zoran
Đindic,
premijer,
na
sednici
GO
DS,
porucio
Necemo
izruciti
Milutinovica
BEOGRAD
-
Premijer
Srbije
Zoran
Đindic
najavio
je
juce
rekonstrukciju
Republicke
vlade
u
martu
i
dodao
da
ce
biti
imenovan
novi
ministar
zdravlja
i
formirano
ministarstvo
za
gazdovanje
prirodnim
resursima.
Tada
ce,
prema
Đindicevim
recima,
lider
Nove
Srbije
Velimir
Ilic
dobiti
potpredsednicko
mesto
u
Vladi
Srbije.
Đindic
je,
na
sednici
GO
DS,
rekao
da
je
„nacelno
moguc
razgovor“
o
povratku
DSS
u
Vladu,
ali
da
se
ne
može
odstupiti
od
reformskog
kursa
i
koncepta
Vlade
sastavljene
od
politicara
i
eksperata“.
-
Za
stabilan
rad
Vlade
dovoljna
je
i
apsolutna
podrška
u
parlamentu,
iako
bi
bilo
lepo
da
ima
dvotrecinsku
podršku
kakvu
je
imala
dok
DSS
nije
poceo
da
vrši
opstrukcije.
Medutim,
to
je
više
psihološko,
nego
politicko
pitanje
i
nemamo
razloga
za
zabrinutost
-
ocenio
je
Đindic
i
dodao
da
„nema
potrebe
za
vanrednim
republickim
izborima
koji
treba
da
budu
održani
u
roku
od
cetiri
godine“.
On
je,
optužio
DSS,
SPS
i
SRS
da
„ruše
parlament“
u
Srbiji.
-
Ne
znam
zašto
ove
stranke
pokušavaju
da
sruše
parlamentarizam
u
Srbiji.
Kakav
oni
to
vid
parlamementarne
demokratije
žele
-
da
li
žele
parlament
u
kome
samo
oni
mogu
da
budu
vecina
-
zapitao
se
Đindic
i
naglasio
da
se
ta
„vecina
testira
svake
cetiri
godine“.
On
je
istakao
da
pitanje
nedostatka
kvoruma
u
parlamentu
„nije
pitanje
koje
se
može
uputiti
DS,
jer
90
odsto
poslanika
te
stranke
apsolutno
odgovorno
ispunjava
svoje
obaveze“.
Lider
DS
je
optužio
DSS
i
da
je
„pogazio
rec
koju
je
dalo
prilikom
dogovora
o
glasanju
o
Zakonu
o
radu
u
Skupštini
Srbije“.
-
Postojao
je
dogovor
da
Vlada
Srbije
prihvati
paket
zakona
iz
pravosuda
DSS,
uz
njihovu
obavezu
da
glasaju
za
Zakon
o
radu.
Smena
predsednika
Skupštine
nakon
toga
je
bila
opravdana,
jer
rec
politicara
u
Srbiji
treba
nešto
da
vredi.
Ovo
nije
balkanska
kafana
u
kojoj
se
ne
zna
ni
ko
pije
ni
ko
placa.
Sloboda
treba
da
postoji,
ali
mora
da
postoji
i
odgovornost
-
rekao
je
Đindic
i
dodao
da
je
„bilo
teško
ocekivati
da
kandidat
DSS
bude
izabran
za
saveznog
ministra
finansija
kada
je
pre
toga
koalicione
partnere
nazvao
kamarilom“.
Srpski
premijer
je
naglasio
da
svetske
sile
podržavaju
Beograd
u
rešavanju
krize
u
jugoslovenskoj
federaciji
i
da
istovremeno
odbacuju
zahteve
Podgorice
za
samostalnošcu.
-
Svetske
sile
su
prvi
put
na
istoj
talasnoj
dužini
sa
Beogradom.
Beograd
je
uvažen
kao
konstruktivna
strana
i
imamo
podršku
EU.
Nema
razlike
izmedu
politike
Beograda
i
velikih
sila.
Evropa
potencira
i
podržava
integraciju
regiona
-
rekao
je
Đindic.
On
je,
ipak,
ocenio
da
je
realno
ocekivati
„referendum
u
Crnoj
Gori
na
jesen“,
mada
je
izrazio
nadu
da
ce
vecina
podržati
opstanak
zajednicke
države.
Đindic
je
iskljucio
mogucnost
da
predsednik
Srbije
Milan
Milutinovic
bude
izrucen
Haškom
tribunalu
dok
je
na
toj
funkciji,
ali
je
naglasio
da
je
predsednik
Srbije
„izuzetak“.
-
Predsednik
Srbije
ima
izuzetan
položaj.
Može
neko
da
pokrene
postupak
za
njegovo
razrešenje,
a
Ustavom
je
definisano
kako
se
to
radi.
Dok
je
na
toj
funkciji,
ima
imunitet
i
o
tome
nema
diskusije
-
rekao
je
Đindic,
nakon
završetka
sednice
GO
DS.
On
je
porucio
da
ne
vidi
neki
veliki
dobitak
u
cekanju
ostalih
koje
Haški
trubunal
sumnjici
da
se
predaju.
-
Sud
u
Hagu
nece
ih
zaboraviti.
Bolje
je
da
što
pre
skoce
u
tu
hladnu
vodu
i
plivaju,
bolje
je
i
za
nas
i
za
njih
-
dodao
je
Đindic.
Upitan
da
li
ce
osumnjiceni
biti
izruceni
do
31.
marta,
kao
sve
cešceg
datuma
koji
se
u
javnosti
pominje
kao
rok
za
izrucenje,
Đindic
je
rekao
„da
li
ce
oni
biti
izruceni
do
31.
marta
ili
narednih
meseci
tehnicko
je
pitanje“.
-
Za
medunarodnu
zajednicu
je
važna
naša
odlucnost,
i
ako
mi
kažemo
da
ce
to
pitanje
biti
rešeno,
to
je
dovoljno
-
dodao
je
premijer
Srbije.
Đindic
je,
na
dvanaestogodišnjicu
osnivanja
stranke,
rekao
da
je
zadatak
DS
da
„postane
kicma
demokratskog
razvoja
i
nosilac
reformi
u
Srbiji“.
-
Osnovni
zadatak
DS
je
da
na
sledecim
izborima
kao
stranka
osvoji
25
do
30
odsto
glasova.
Glavna
pitanja
treba
da
budu
gde
su
naši
biraci
i
zašto
bi
oni
za
nas
glasali.
Clanstvo
je
osnovno
sredstvo
DS,
jer
poglavice
bez
indijanaca
nisu
pleme,
vec
muzej
voštanih
figura
-
rekao
je
Đindic
i
ocenio
da
je
ova
godina
presudna
za
sticanje
biraca.
Na
sednici
GO
DS
usvojen
je
poslovnik
o
lokalnoj
organizaciji
stranke
kao
i
pravilnik
Foruma
žena
DS.
Danas,
13.
feb.
Milan
St.
Protic
i
Zivojin
Stjepic,
celnici
DHSS
boravili
u
Uzicu
Referendum
u
Crnoj
Gori,
ali
i
u
Srbiji
Uzice
-
Eventualni
referendum
u
Crnoj
Gori
o
buducnosti
zajednicke
drzave
sa
Srbijom,
morao
bi
da
bude
raspisan
istovremeno
i
sa
istim
pitanjem
i
u
Srbiji
-
ocenili
su
Milan
St.
Protic,
predsednik
politickog
saveta
DHSS
i
Zivojin
Stjepic,
potpredsednik
ove
stranke
i
zamenik
republickog
ministra
vera,
boraveci
u
Uzicu,
tokom
terenske
kampanje
ove
stranke
"Narod
se
pita".
Govoreci
o
trenutnim
pregovorima
o
sudbini
buduce
zajednice
Srbije
i
Crne
Gore,
uz
posredovanje
Havijera
Solane,
Protic
je
ocenio
da
"EU
zeli
Djukanovica
na
svojoj
strani",
procenjujuci
da
ce
EU
ponuditi
resenje
o
"privremenoj
zajednici
Srbije
i
Crne
Gore
na
tri
godine,
a
ukoliko
ovakav
provizorijum
ne
bude
funkcionisao
Crna
Gora
ce
raspisati
referndum,
koji
ce
podrzati
EU".
On
je
dodao
da
je
pritisak
na
Djukanovica
vise
ekonomsko-finansijski
nego
politicki,
kako
bi
Crna
Gora
i
Srbija
ostale
u
nekoj
vrsti
ekonomske
zajednice,
a
cime
bi
EU
sprecila
zamenu
nemacke
marke
za
evro
u
Crnoj
Gori.
"Ideja
Solane
je
nejasna
i
zbog
toga
se
ne
iznosi
u
javnost,
jer
plan
EU
kao
konacno
resenje
ne
moze
da
uspe
i
zbog
toga
ce
biti
ponudjeno
privremeno
"baj-pas"
resenje",
rekao
je
Protic.
"Kostunica
kao
bos
po
trnju"
Komentarisuci
nedavnu
posetu
Vojslava
Kostunice
Vasingtonu,
gde
je
on,
kako
je
ocenio
"hodao
kao
bos
po
trnju",
Protic
je
rekao
da
"niko
od
vaznih
zvanicnika
americke
administracije
nije
zeleo
susret
sa
Kostunicom
i
da
niko
u
medjunarodnoj
zajednici
nije
raspolozen
da
plolitickim
potezima
ponudi
podrsku
predsedniku
SRJ
i
Saveznoj
vladi".
Danas,
13.
feb.
Za
izrucenje
Hagu
nema
licitacije
Povodom
zakljucka
Vlade
Srbije
da
ce
svim
drzavljanima
optuzenim
za
ratne
zlocine
koji
se
dobrovoljno
predaju
Haskom
tribunalu
biti
date
garancije
uz
zahtev
za
njihovo
privremeno
pustanje
na
slobodu,
ministar
pravde
i
lokalne
samouprave
Vladan
Batic
izjavio
je
novinarima
da
to
vazi
i
za
Nikolu
Sainovica
i
Vlajka
Stojiljkovica.
Pritom
je
istakao
da
ovaj
Vladin
zakljucak
ne
predvidja
izuzetke
personalnog
karaktera.
Istim
povodom,
sef
poslanickog
kluba
DOS
Cedomir
Jovanovic
je
izjavio:
"Ako
oni
imaju
neku
dilemu,
treba
sami
da
odu
u
Hag
i
tako
skinu
sa
nas
onu
vrstu
odgovornosti
koja
je
u
ovom
trenutku
prisutna.
U
suprotnom,
direktnom
primenom
statuta
Haskog
tribunala
oni
ce
biti
izruceni
kada
se
za
to
ispune
osnovne
pretpostavke."
Pominjanje
kraja
februara
kao
poslednjeg
roka
za
njihovo
izrucenje,
Jovanovic
je
prokomentarisao
recima:
"Takve
vrste
licitacije
nema."
Danas,
13.
feb.
Djukanovic:
Nikada
nisam
rekao
da
ce
referenduma
sigurno
biti
Beograd
-
Predsednik
Crne
Gore
Milo
Djukanovic
izjavio
je
juce,
obracajuci
se
novinarima
u
Palati
federacije
posle
susreta
s
austrijskim
predsednikom
Tomasom
Klestilom,
da
"nikada
nije
kazao
da
ce
referenduma
u
Crnoj
Gori
sigurno
biti
"vec
samo
da
Crna
Gora
treba
da
obnovi
svoju
drzavnost".
Izrazavajuci
zadovoljstvo
sto
je
austrijski
predsednik
tokom
jednodnevne
radne
posete
Beogradu
na
poziv
predsednika
SRJ
"nasao
vremena
za
razgovor
s
predsednikom
Crne
Gore",
Djukanovic
je
rekao
da
su
tom
prilikom
potvrdjeni
"odlicni
bilateralni
odnosi
koje
Austrija
i
Crna
Gora
imaju
u
kontinuitetu".
"Austrijski
predsednik
je
imao
interesa
da
cuje
u
kojoj
fazi
je
proces
resavanja
buducih
odnosa
Crne
Gore
i
Srbije,
s
posebnim
akcentom
na
dometima
razgovora
koje
sam
imao
u
Briselu
sa
gospodinom
Havijerom
Solanom",
rekao
je
Djukanovic.
Crnogorski
predsednik
je
ocenio
da
se
proces
pregovora
odvija
prema
planiranoj
dinamici
i
da
je
realno
ocekivati
da
bi
mogao
biti
okoncan
do
kraja
februara
i
da
ce
on
doneti
demokratsko
resenje
koje
"nece
nicim
provocirati
stabilnost
Crne
Gore
niti
kvalitet
odnosa
Crne
Gore
i
Srbije".
Odgovarajuci
na
pitanje
novinara
da
li
moze
da
nasluti
neki
ishod
tekucih
razgovora
o
buducnosti
Federacije,
Djukanovic
je
ocenio
da
su
ti
razgovori
vec
u
zavrsnoj
fazi,
da
su
se
culi
argumenti
i
trece
strane
(Evropske
unije),
koja
je
"u
dijalog
usla
sa
ambicijom
da
pruzi
dobre
usluge,
a
koja
sada
vec
izlazi
sa
odredjenim
idejama",
te
da
on
ne
vidi
razloga
da
se
razgovori
prolongiraju.
(Tanjug)
Crna
Gora
ne
odustaje
od
nezavisnosti
Podgorica
-
Predsednik
Crne
Gore
Milo
Djukanovic
izjavio
je
da
ta
republika
nece
odustati
od
referenduma
drzavno-pravnom
statusu,
odnosno
o
nezavisnosti,
i
da
ce
on
uspeti
kad
god
da
bude
raspisan.
Kako
juce
prenose
podgoricki
mediji,
Djukanovic
je
preksinoc
u
Ljubljani
obavestio
slovenackog
predsednika
Milana
Kucana
da
Crna
Gora
ne
odustaje
od
nezavisnosti,
ali
da
je
apsolutno
spremna
da
razgovara
sa
svim
relevantnim
faktorima
o
dinamici
i
nacinu
tog
procesa.
On
je
u
razgovoru
sa
Kucanom
rekao
da
je
vise
od
polovine
crnogorskih
biraca
za
nezavisnost
i
za
sticanje
medjunarodno-pravnog
subjektiviteta.
Podgoricka
stampa
pise
da
je
predsednik
Slovenije
izjavio
da
crnogorski
narod
ima
pravo
da
sam
odabere
sta
je
za
njega
najbolje
i
da
bi
zvanicna
Ljubljana
prihvatila
svaku
odluku
koju
bi
u
demokratskoj
proceduri
donela
vecina.
Kucan
je
rekao
da
bi
Slovenija,
isto
tako,
prihvatila
i
dogovor
Beograda
i
Podgorice
o
njihovim
buducim
drzavno-pravnim
odnosima.
(Beta)
Radio,
b92,
em.
Pescanik,
utorak
29.
jan.
Zarko
Korac
o
DSS-u
Ja
bih
strasno
voleo
da
znam
sta
DSS
misli
o
Radovanu
Karadzicu.
Da
li
je
on
bio
heroj
i
zrtva
istorije,
slamka
medju
vihorovima
ili
je
on
bio
tvorac
jednog
od
najmonstruoznijeg
zlocina,
ne
jedini
ali
buduci
da
je
bio
na
najistaknutijem
polozaju
jedan
od
najodgovorniji
za
uzasne
zlocine
koji
su
se
desavali
proteklih
ratova?
Nije
on
jedini
na
prostoru
bivse
Jugoslavije
ali
sada
o
njemu
govorimo.
To
su
sve
pitanja
koja
ce
sada
morati
da
se
otvore
u
Srbiji
i
mene
nimalo
ne
cudi
da
oni
koji
su
tokom
ovih
ratova
sjajno
ekonomski
saradjivali
misle
da
trenutno
u
Srbiji
postoji
dovoljan
deo
politickog
spektra
u
DOS-u
koji
ima
veliko
razumevanje
za
ratne
napore
u
Bosni
i
Hercegovini
tokom
rata.
Dakle,
evo
ja
otvaram
temu
-
specijalni
odnosi,
jedina
stranka
u
Srbiji
koja
ima
specijalne
odnose
sa
nekom
strankom
u
Bosni
i
Hercegovini,
u
ovom
slucaju
u
Republici
Srpskoj
je
DSS
i
SDS.
I
koliko
znam,
cak
je
DSS
direktno
agitovao
na
izborima
u
Republici
Srpskoj
za
gospodina
Sarovica
da
pobedi
na
tim
predsednickim
izborima.
Direktno
su
bili
ukljuceni,
ako
je
potrebno
ja
mogu
da
navedem
i
mesta
i
datume
jer
smo
mi
to
kao
stranka
u
Srbiji
to
pratili.
Danas,
14.
feb.
Zoran
Djindjic:
Nema
licnih
sporova
sa
Kostunicom
Beograd
-
Nemam
licnih
sporova
sa
predsednikom
SRJ
Vojislavom
Kostunicom,
ali
postoje
koncepcijske
razlike,
izjavio
je
u
intervjuu
FoNetu
predsednik
Vlade
Srbije
Zoran
Djindjic.
"Ocigledno
postoji
i
nesto
sto
nije
zajednicko,
sto
se
pojavljuje
kao
tacka
razdvajanja".
Djindjic
ne
vidi
alternativu
politici
Vlade
Srbije,
"ako
zelimo
to
sto
gospodin
Kostunica
zeli
-
drzavu
na
evropskom
nivou"
i
predocava
da
"bismo
svi
voleli
da
reforme
idu
i
brze
i
bolje
i
da
sve
to
bude
besplatno,
ali
u
kritikama
Vlade
nema
konstruktivnih
predloga".
Djindjic
je
napomenuo
da
ne
vidi
razlog
zbog
kojeg
se
Demokratska
stranka
Srbije
"ponasala
kao
radikalna
opozicija
prema
ostatku
DOS"
i
pozvao
DSS
da
ili
kaze
u
cemu
je
zaista
problem
ili
da
se
vrati
u
Vladu
Srbije.
Upitan
o
predlogu
Nebojse
Covica
za
prevazilazenje
krize
u
DOS,
Djindjic
je
podsetio
da
su
i
Svilanovic
i
Labus
imali
slicne
predloge,
a
da
odgovora
DSS
na
njih
nije
bilo
i
porucio
da
"svako
moze
da
pokusa
da
gradi
svoj
imidz
na
posredovanju,
jer
je
to
popularno".
Premijer
je
potvrdio
da
ce,
prilikom
rekonstrukcije,
u
Vladu
kao
potpredsednik
uci
Velimir
Ilic,
da
se
kadrovska
komisija
DOS
slozila
oko
personalnog
resenja
za
resor
zdravlja,
da
ce
biti
oformljeno
ministarstvo
za
upravljanje
prirodnim
dobrima,
kao
i
da
ce
se
u
Vladi
naci
ministar
koji
bi
predstavljao
"jednu
od
nacionalnih
zajednica
sa
juga
Srbije
ili
iz
Sandzaka".
Djindjic
je,
kao
strategiju
Srbije
na
Kosovu
i
Metohiji,
odredio
povecanje
prisustva
drzave
"kroz
sudstvo,
skolstvo,
zdravstvo
i
bezbednost,
ako
ne
na
celoj
teritoriji
Kosova,
onda
bar
na
delu
teritorije,
sto
predstavlja
ojacavanje
pozicija,
jer
u
ovom
trenutku
svaki
razgovor
o
finalnom
resenju
kosovskog
pitanja
nama
ne
daje
nikakve
sanse".
Od
novog
sefa
Unmika
Mihaela
Stajnera
srpski
premijer
ocekuje
da
"sprovodi
medjunarodne
rezolucije,
bez
bilo
kakve
pristrasnosti
i
bez
obzira
na
nase
poznanstvo".
Diskontinuitet
sa
dosadasnjim
sistemom,
prema
njegovim
recima,
ne
moze
se
ostvariti
bez
usvajanja
novog
ustava
Srbije,
a
to
"treba
da
saceka
resenje
pitanja
savezne
drzave".
"Sa
ovakvim
Ustavom
reforme
sistema
su
tesko
moguce",
ocenio
je
Djindjic
i,
pored
nabrajanja
uspesnih
poteza
Vlade
Srbije,
izrazio
nezadovoljstvo
onim
sto
se
"uradilo
na
planu
suzbijanja
kriminala
i
korupcije".
Na
pitanje
da
li
ce
neko
snositi
odgovornost
za
afere
sa
racunima
za
elektricnu
energiju,
Djindjic
je
odgovorio
da
ce
biti
kaznjeni
"ili
oni
koji
su
skrivili
ili
ministar",
ukazujuci
da
je
po
sredi
"ili
diverzija
ili
totalna
neodgovornost
i
nestrucnost"
Djindjic
je
razocaran
implementacijom
donatorske
pomoci,
koja
stize
sporije,
nego
sto
je
ocekivano,
jer
"te
projekte
Vlade
donatori
sami
implementiraju".
Djindjic
je
potvrdio
da
je
spisak
ljudi
koje
Haski
tribunal
trazi
od
Beograda
znatno
redukovan,
"sto
zbog
kapaciteta
Haskog
suda,
sto
zbog
opadanja
tenzija".
"Mi
Haski
sud
ne
mozemo
da
zaobidjemo,
na
toj
listi
je
ogranicen
broj
ljudi,
ukljucujuci
i
Karadzica
i
Mladica
i
ove
iz
Milosevicevog
kruga",
objasnio
je
Djindjic
i
precizirao
da
se
"oni
mogu
nabrojati
na
prste
jedne
ruke".
"Zasto
ne
bi
oni,
kao
dzentlmeni
i
junaci,
skinuli
omcu
sa
vrata
svog
naroda
i
sami
otisli
tamo.
To
su
otvoreni
javni
procesi,
250
akreditovanih
novinara,
nema
sanse
da
procesi
budu
montirani.
Neka
dokazu
da
nisu
krivi,
a
ako
su
krivi
nece
valjda
da
se
kriju
kao
babe
po
Srbiji
i
da
nas
narod
pati
zbog
toga.
Ako
ne
izaberu
tu
opciju,
oni
ne
zasluzuju
nikakvu
milost
i
zastitu,
jer
ne
idu
na
streljanje,
nego
na
medjunarodni
sud",
porucio
je
Djindjic.
"Sto
se
Vlade
Srbije
tice,
mi
sa
tim
nemamo
nikakvih
problema",
rekao
je
Djindjic
i
najavio
da
ce
uskoro
biti
povuceni
odredjeni
potezi
na
planu
saradnje
sa
Hagom.
"Taj
sud
ce
opravdati
postojanje
ako
zakljuci
dva
ili
tri
glavna
slucaja.
Jedan
od
njih
je
Srebrenica,
jedan
je
Vukovar,
a
tu
je
i
Kosovo",
naglasio
je
Djindjic
i
ocenio
da
je
Vlada
Srbije
"principijelno
protiv
toga
da
nasa
zemlja
bude
azil
za
ljude
trazene
medjunarodnim
poternicama".
"Voleo
bih
da
svi
organi
u
nasoj
zemlji
kazu
to
isto,
pa
da
onda
predjemo
na
pitanje
ima
li
u
nasoj
zemlji
takvih
ljudi,
da
li
su
oni
pod
necijom
zastitom,
da
li
mozemo
da
ucinimo
nesto
zajednicki
da
oni
vise
ne
budu
u
nasoj
zemlji,
a
tek
treci
korak
je
pitanje
da
li
smo
mi
zaista
u
stanju
i
da
li
treba
da
ucestvujemo
u
eventualnom
hapsenju"
rekao
je
Djindjic.
Premijer
Srbije
je
optuzio
neke
politicare
iz
DOS
da
predstavnicima
medjunarodne
zajednice
lako
daju
obecanja
o
saradnji
sa
Haskim
sudom,
"a
onda
sve
to
zaborave"
i
dodao
da
zagovornici
zakona
o
saradnji
sa
tim
sudom
smatraju
da
je
samo
usvajanje
zakona
dovoljno.
Premijer
Srbije
je
naveo
da
sve
vise
veruje
u
opstanak
SRJ
kao
federalne
drzave,
pogotovo
posle
ukljucenja
Evropske
unije
u
pregovore.
"Glavno
obecanje
vlasti
u
Crnoj
Gori
bilo
je
-
Srbija
nas
koci,
brze
cemo
do
EU
ako
se
osamostalimo.
Sada
iz
EU
dolazi
poruka
da
uopste
nece
stici
(do
EU)
ako
se
odvoje
i
mislim
da
ce
to
delovati
na
gradjane
Crne
Gore",
predvidja
Djindjic.
Ocekujem
da
taj
problem
bude
resen
do
kraja
ove
godine,
predvideo
je
Djindjic
i
ocenio
da
to
ne
predstavlja
prepreku
za
aktivan
rad
u
"svom
dvoristu".
"Ako
bi
to
pitanje
ostalo
za
resavanje
i
sledece
godine,
to
bi
imalo
negativne
efekte
i
na
Srbiju,
jer
bi
medjunarodne
organizacije
tada
postavile
pitanje
sa
kim
zapravo
pregovarju,
ko
garantuje
ugovore",
rekao
je
Djindjic.
Drugi
razlog
za
manji
angazman
Vlade
Srbije
na
resavanju
saveznog
pitanja,
prema
Djindjicevim
recima,
predstavlja
i
to
sto
podrzava
predsednika
SRJ
Vojislava
Kostunicu.
"Izabrali
smo
ga,
ima
legitimitet,
ima
autoritet,
delimo
stav
po
tom
pitanju,
neka
on
vodi
tu
stvar
do
kraja.
Mi
cemo
mu
pomoci
u
onoj
meri
u
kojoj
on
to
zatrazi
ili
koliko
procenimo
da
je
umesno",
tvrdi
Djindjic.
Jedan
od
dokaza
politicke
zrelosti
DOS
bio
je
i
taj
"sto
ni
jedna
od
stranaka
nije
dosla
u
iskusenje
da
vodi
neku
svoju,
bilateralnu
diplomatiju
sa
vlastima
u
Crnoj
Gori",
zakljucio
je
Djindjic.
(FoNet)
hronika
vesti (arhiva)