Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika 8. - 14. februar

hronika vesti (arhiva)

Prethodna nedelja         Sledeca nedelja

Dileme oko autonomije Vojvodine: "Vrhovni reformator" omnibusom placa podrsku

Nebojša Covic: Neko privatizuje DOS

Predsednik SRJ o molitvenom dorucku u SAD: Hag neminovnost

Treba li Hrvatskoj denacifikacija?

EU insistira na Federaciji

Micunovic: Pavkovic kompromituje vlast

Mile Isakov o tempu reformi: "Sibicarenje na srbijanski nacin"

Zoran Đindic, premijer, na sednici GO DS, porucio Necemo izruciti Milutinovica

Poseban link: Sudjenje Slobodanu Milosevicu i reakcije na njega

Milan St. Protic: Referendum u Crnoj Gori, ali i u Srbiji

Cedomir Jovanovic: Za izrucenje Hagu nema licitacije

Djukanovic: Nikada nisam rekao da ce referenduma sigurno biti

Zarko Korac o DSS-u

Zoran Djindjic: Nema licnih sporova sa Kostunicom

Danas, 8. feb.

Dileme oko autonomije Vojvodine

"Vrhovni reformator" omnibusom placa podrsku

 

Beograd - Takozvani omnibus zakon o vracanju nadleznosti Vojvodini predstavlja sitnu nadoknadu kojom "vrhovni reformator" placa podrsku autonomaskih partija. Jasno je da omnibus zakon nije proizvod konceptualnih resenja, vec rezultat sukoba i kompromisa u DOS. Autonomija Vojvodine je kriterijum demokratizacije Srbije i test koliko je Srbija spremna da se ukljuci u evropske integracione procese. U vladajucoj eliti Srbije uocava se vojvodjanski multikulturalizam, ali se, istovremeno, Vojvodini uskracuje ekonomska samostalnost - neki su od zakljucaka okruglog stola posvecenog pitanju Vojvodine koji su juce organizovali Helsinski odbor za ljudska prava u Srbiji i novosadski nedeljnik Bulevar.

Sonja Biserko, predsednica Helsinskog odbora, istakla je da se Vojvodini nudi koncept regionalizacije koji degradira njenu specificnost. "Vojvodina placa ceh jer su se preko njene privrede placali troskovi ratne politike rezima u Beogradu. Nacionalisticki inzenjering je Vojvodinu tretirao kao ratni plen. Kao region okrenut Evropi, Vojvodina ima potencijale koji Srbiju mogu pribliziti Srednjoj Evropi i doprineti njenom pomirenju sa susedima", rekla je Biserko. 

Stevan Sogorov, profesor Novosadskog univerziteta, smatra da je Vojvodina jedan od sukcesora bivse SFRJ. "Ustavna reforma u Srbiji mora postovati princip decentralizacije. Vojvodina treba da se ukljucuje u Srbiju na principu udruzivanja, a ne da se tretira kao jedna regija na koju unitarna drzava prenosi svoje nadleznosti. Multietnickoj Vojvodini je pretesno u centralizovanim i nacionalnim drzavama. Evropske integracije su ambijent u kome ona vidi svoju buducnost", dodao je Sogorov. 

Istoricar Djordje Vukadinovic ukazao je na specificnu pojavu kriptonacionalizma, bez nacije, koji se javlja u odredjenim autonomaskim strujanjima i to kao posledica primitivnog "posrbljavanja" u poslednjih deset godina, dok je Stanko Pihler, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu, naglasio da vojvodjanski problem mora biti adekvatno resen i to kao konstitucionalni, a ne toboz lokalni problem. "Omnibis zakon moze samo produbiti problem i predstavljati odlaganje resenja sto onda znaci multiplikovanje problema. Srbiji je potrebna jedna nova, drugacija, politicka i moralna identifikacija koja omogucava vrlo fleksibilni konstitucionalni model", zakljucio je Pihler.

Poslednji voz za Beograd 

Beograd mora da se priblizi Budimpesti i Pragu. U tome mu je Vojvodina kao promoter modernosti najveci saveznik i mislim da je ovo poslednji voz za Beograd - rekao je Laslo Vegel, knjizevnik iz Novog Sada. "Autonomija sama po sebi ne znaci nista. Ona cak moze biti i dogmatska ideologija. Ako bi autonomija kao takva nanosila stetu celoj drzavi, ja je ne bih podrzao. Vojvodjanski problem mora biti konsekventno resen uvazavajuci sve specificnosti i modernizacijske trendove", naglasio je Vegel.

Blic, 8. feb.

Nebojša Covic, potpredsednik Vlade, juce pred Stalnim savetom OEBS 

Neko privatizuje DOS 

BEOGRAD (Beta) - Jedan od lidera DOS Nebojša Covic izjavio je da problemi u toj koaliciji postoje i da svako odbijanje da se oni rešavaju znaci da neko želi da „privatizuje DOS“.

- Problema u DOS ima i to je ocigledno, a svi koji to žele da vide misle u interesu naroda i države - rekao je Covic agenciji Beta. Navodeci da na DOS „gleda onako kako su svi zajedno poceli“, Covic je dodao da je „možda neko nekoga iskljucio iz DOS, ali bi bio red da i drugima objasni koga je iskljucio i ko je tu odluku doneo“. Covic je rekao da je predlog novog koalicionog ugovora clanica DOS, koji ce, kako je ranije najavio, ponuditi na narednom sastanku te koalicije, „dobronameran“ i da „uvažava realnost".

Blic, 8. feb. 

Predsednik SRJ o molitvenom dorucku u SAD 

Hag neminovnost 

VAŠINGTON (Tanjug) - Jugoslovenski predsednik Vojislav Koštunica izjavio je da je jedan od ciljeva njegovog dolaska u Sjedinjene Americke Države jacanje podrške opstanku i preuredenju jugoslovenske savezne države, kakva je vec dobijena od Evropske unije.

- Kada sam se borio da pobedim na izborima septembra 2000. godine, u jednom obracanju javnosti rekao sam da ne postoje vrata na koja necu pokucati. Ovde ima mnogo tih vrata na koja zarad dobra naše zemlje, zarad stabilnosti Jugoslavije, zarad opstanka jugoslovenske federacije treba pokucati - objasnio je Koštunica u izjavi za „Glas Amerike“ razloge dolaska u Vašington, gde je juce ucestvovao na tradicionalnom molitvenom dorucku koji prireduje americki Kongres. Koštunica je objasnio da je poseta SAD za njega prilika da se sretne s vecim brojem kongresmena, ali i da se obrati americkim medijima.

Objašnjavajuci da je „americki sistem veoma složen“, Koštunica je rekao da je jedna od veoma važnih institucija Kongres, koji je - kako je precizirao - „zapravo jedno mnoštvo pojedinaca“ od kojih su neki veoma uticajni.

Podsecajuci da je „u proteklim godinama katkad naša zemlja imala više problema ne sa administracijom, ne sa predsednikom i njegovom vlašcu, vec upravo sa pojedincima u Kongresu“, Koštunica je izrazio zadovoljstvo što ce sa mnogima od njih imati priliku da razgovara tokom dvodnevne posete Vašingtonu.

- Prakticno jedini nacin da se izvrši uticaj u Vašingtonu jeste i da se sa tim ljudima razgovara - rekao je Koštunica, objasnivši da je njegova poseta upravo zato usmerena u tom pravcu. Što se tice saradnje sa Belom kucom, jugoslovenski predsednik je izjavio da se stavovi povodom pitanja saradnje Jugoslavije s Haškim tribunalom „nisu ni u cemu promenili“ od njegovog susreta sa americkim predsednikom Džordžom Bušom prošle godine.

- Na kraju krajeva, taj stav ponovo se pokazuje kao jedino razložan. Kako imati dobru saradnju s Haškim sudom, koji je zaista neminovan za našu zemlju, a da ta saradnja ne bude pravno utemeljena, da ne bude zakonski uredena ? - rekao je Koštunica. - Mislim da se u ovom trenutku ponovo vracamo na nešto što sam u razgovorima sa predsednikom Bušom pre godinu dana i državnim sekretarom Kolinom Pauelom istakao - rekao je Koštunica, objasnivši da se „moramo približiti jednom rešenju u kome ce jednostavno interes države i odnos države posebno formulisan kroz jedan poseban zakon o saradnji s Haškim sudom biti jasno artikulisan“.

Zvanicni program molitvenog dorucka poceo je preksinoc, vecerom kod americkog predsednika Džordža Buša, a nastavio se juce sastankom više od 3.000 zvanica iza zatvorenih vrata.

Pred odlazak za Beograd, jugoslovenski predsednik je sinoc trebalo da prisustvuje košarkaškoj utakmici izmedu domaceg Vašingtona i Sakramenta, tima u kome su medu glavnim zvezdama jugoslovenski reprezentativci Predrag Stojakovic i Vlade Divac.

Feral Tribjun, br. 856.

Treba li Hrvatskoj denacifikacija?

U hrvatskom državotvorstvu nije bilo niti nema nikakvih univerzalistickih ideala, ni moralnih principa. Covjek može biti ubojica, palikuca, pljackaš i pritom dobar Hrvat. Dapace, ne mora se bojati zakona ni svoje vlastite države. Zato i postoji Haaški tribunal, naime zato što Hrvati nemaju državu. Jer da imaju državu, sami bi kažnjavali svoje zlocince. Ovako, Hobbesovski receno, žive u prirodnom stanju, u kojem su ubojice cijenjeni clanovi društva, a šovinisticko arlaukanje na utakmicama dokaz patriotskog odgoja mladeži.- publicista i filozof Boris Buden.

Danas, 11. feb.

EU insistira na Federaciji

Brisel - "Evropska perspektiva nije u tome da se Milo Djukanovic prevari ili da se vlada u Podgorici ponizi. EU ne zeli da javnost dobije taj utisak, jer bi on bio pogresan", naglasio je visoki diplomat jedne evropske vlade za agenciju Sense povodom sinocnjeg sastanka Djukanovic- Solana.

 "Gledamo kako da rijesimo problem. Ministri vanjskih poslova na neformalnom sastanku u Kaseresu slozili su se da Solana detaljno objasni Djukanovicu evropsku perspektivu. Razumijemo da je to sto trazimo tesko za Crnu Goru. Ali, nasa je perspektiva jasna - svi se slazemo da je federalno rjesenje najbolje, jer pruza perspektivu razvoja regije. Zelimo jasno poruciti da smo protiv referenduma"

"Ne zelimo nista nametati. Svako je slobodan da izabere. Medjutim, ostajanje u federaciji pokazuje da se bira put pregovora, put koji vodi prema EU, jer evropske integarcije pocivaju na sposobnosti pregovora i dogovora. Mislimo da ce Djukanovic prihvatiti dogovor, jer bi time pokazao da je otvoren prema evropskoj buducnosti." 

"Ne govorimo o vjecnim rjesenjima. Govorimo o federaciji u jednom periodu, koji ne treba trajati cak ni dvije -tri godine, nego, mozda i krace. Procjenjujemo da je toliko potrebno da se rijese neki vrlo vazni problemi kojima moramo obratiti punu paznju. U ovom trenutku tako glasi nasa poruka i nas stav", rekao je visoki zapadni diplomat agenciji Sense pred sinocnji razgovor Solana-Djukanovic. Ines Sabalic (Sense)

Danas, 11. feb.

Pavkovic kompromituje vlast

Dragoljub Micunovic je na temu obaveza SRJ prema Haskom tribunalu detaljno razgovarao u Savetu za nacionalnu bezbednost sa Gregom Sultijem, direktorom sektora za jugoistocnu Evropu ‘’Njihovo je ocekivanje da u resavanju pitanja izrucenja optuzenih za ratne zlocine nece biti dramaticnih situacija, kao prosli put. Rekao je da oni ocekuju jedan ubrzani vid te saradnje. Tim povodom ukazao je da je poseban problem sa nacelnikom Generalstaba Pavkovicem i u tome sto on, po njihovim saznanjima, licno obezbedjuje vojnu zastitu za Mladica u Beogradu sto kompromituje vladajucu demokratsku koaliciju u Beogradu’’.

Danas, 11. feb.

Predsednik RV Mile Isakov o tempu reformi 

"Sibicarenje na srbijanski nacin"

Novi Sad - Efikasnost reformi se moze postici samo pravom autonomijom, istakao je predsednik Reformista Vojvodine Mile Isakov na Izbornoj Skupstini Foruma zena Gradske organizacije RV, a prema njegovim recima, omnibus zakon koji je trebao to delimicno da obezbedi, u Skupstini Srbije je prosao "na misice", zahvaljujuci ultimatumu vojvodjanskih stranaka da ubuduce nece biti prihvacen nijedan projekat koji dolazi iz centralne Srbije, jer o tome odlucuje 19 kljucnih glasova vojvodjanskih poslanika. - Stvoreni su novi zakoni, a ustav je po Milosevicevim arsinima. Ustavni sud koji treba da izgladi sporove i nesaglasnost zakona i Ustava ne postoji, pa se prema potrebi uvek mogu pozvati ili na nove zakone ili na stari Ustav - kaze Isakov i dodaje da je osnov za pocetak reformi donosenje novog ustava, jer su prema njegovim recima sve dosadasnje promene "sibicarenje na srbijanski nacin".

Blic, 11. jan.

Zoran Đindic, premijer, na sednici GO DS, porucio 

Necemo izruciti Milutinovica

BEOGRAD - Premijer Srbije Zoran Đindic najavio je juce rekonstrukciju Republicke vlade u martu i dodao da ce biti imenovan novi ministar zdravlja i formirano ministarstvo za gazdovanje prirodnim resursima. Tada ce, prema Đindicevim recima, lider Nove Srbije Velimir Ilic dobiti potpredsednicko mesto u Vladi Srbije. Đindic je, na sednici GO DS, rekao da je „nacelno moguc razgovor“ o povratku DSS u Vladu, ali da se ne može odstupiti od reformskog kursa i koncepta Vlade sastavljene od politicara i eksperata“.

- Za stabilan rad Vlade dovoljna je i apsolutna podrška u parlamentu, iako bi bilo lepo da ima dvotrecinsku podršku kakvu je imala dok DSS nije poceo da vrši opstrukcije. Medutim, to je više psihološko, nego politicko pitanje i nemamo razloga za zabrinutost - ocenio je Đindic i dodao da „nema potrebe za vanrednim republickim izborima koji treba da budu održani u roku od cetiri godine“. On je, optužio DSS, SPS i SRS da „ruše parlament“ u Srbiji.

- Ne znam zašto ove stranke pokušavaju da sruše parlamentarizam u Srbiji. Kakav oni to vid parlamementarne demokratije žele - da li žele parlament u kome samo oni mogu da budu vecina - zapitao se Đindic i naglasio da se ta „vecina testira svake cetiri godine“. On je istakao da pitanje nedostatka kvoruma u parlamentu „nije pitanje koje se može uputiti DS, jer 90 odsto poslanika te stranke apsolutno odgovorno ispunjava svoje obaveze“. Lider DS je optužio DSS i da je „pogazio rec koju je dalo prilikom dogovora o glasanju o Zakonu o radu u Skupštini Srbije“.

- Postojao je dogovor da Vlada Srbije prihvati paket zakona iz pravosuda DSS, uz njihovu obavezu da glasaju za Zakon o radu. Smena predsednika Skupštine nakon toga je bila opravdana, jer rec politicara u Srbiji treba nešto da vredi. Ovo nije balkanska kafana u kojoj se ne zna ni ko pije ni ko placa. Sloboda treba da postoji, ali mora da postoji i odgovornost - rekao je Đindic i dodao da je „bilo teško ocekivati da kandidat DSS bude izabran za saveznog ministra finansija kada je pre toga koalicione partnere nazvao kamarilom“. Srpski premijer je naglasio da svetske sile podržavaju Beograd u rešavanju krize u jugoslovenskoj federaciji i da istovremeno odbacuju zahteve Podgorice za samostalnošcu.

- Svetske sile su prvi put na istoj talasnoj dužini sa Beogradom. Beograd je uvažen kao konstruktivna strana i imamo podršku EU. Nema razlike izmedu politike Beograda i velikih sila. Evropa potencira i podržava integraciju regiona - rekao je Đindic. On je, ipak, ocenio da je realno ocekivati „referendum u Crnoj Gori na jesen“, mada je izrazio nadu da ce vecina podržati opstanak zajednicke države. Đindic je iskljucio mogucnost da predsednik Srbije Milan Milutinovic bude izrucen Haškom tribunalu dok je na toj funkciji, ali je naglasio da je predsednik Srbije „izuzetak“.

- Predsednik Srbije ima izuzetan položaj. Može neko da pokrene postupak za njegovo razrešenje, a Ustavom je definisano kako se to radi. Dok je na toj funkciji, ima imunitet i o tome nema diskusije - rekao je Đindic, nakon završetka sednice GO DS. On je porucio da ne vidi neki veliki dobitak u cekanju ostalih koje Haški trubunal sumnjici da se predaju.

- Sud u Hagu nece ih zaboraviti. Bolje je da što pre skoce u tu hladnu vodu i plivaju, bolje je i za nas i za njih - dodao je Đindic. Upitan da li ce osumnjiceni biti izruceni do 31. marta, kao sve cešceg datuma koji se u javnosti pominje kao rok za izrucenje, Đindic je rekao „da li ce oni biti izruceni do 31. marta ili narednih meseci tehnicko je pitanje“.

- Za medunarodnu zajednicu je važna naša odlucnost, i ako mi kažemo da ce to pitanje biti rešeno, to je dovoljno - dodao je premijer Srbije.

Đindic je, na dvanaestogodišnjicu osnivanja stranke, rekao da je zadatak DS da „postane kicma demokratskog razvoja i nosilac reformi u Srbiji“.

- Osnovni zadatak DS je da na sledecim izborima kao stranka osvoji 25 do 30 odsto glasova. Glavna pitanja treba da budu gde su naši biraci i zašto bi oni za nas glasali. Clanstvo je osnovno sredstvo DS, jer poglavice bez indijanaca nisu pleme, vec muzej voštanih figura - rekao je Đindic i ocenio da je ova godina presudna za sticanje biraca. Na sednici GO DS usvojen je poslovnik o lokalnoj organizaciji stranke kao i pravilnik Foruma žena DS.

Danas, 13. feb.

Milan St. Protic i Zivojin Stjepic, celnici DHSS boravili u Uzicu 

Referendum u Crnoj Gori, ali i u Srbiji

Uzice - Eventualni referendum u Crnoj Gori o buducnosti zajednicke drzave sa Srbijom, morao bi da bude raspisan istovremeno i sa istim pitanjem i u Srbiji - ocenili su Milan St. Protic, predsednik politickog saveta DHSS i Zivojin Stjepic, potpredsednik ove stranke i zamenik republickog ministra vera, boraveci u Uzicu, tokom terenske kampanje ove stranke "Narod se pita". Govoreci o trenutnim pregovorima o sudbini buduce zajednice Srbije i Crne Gore, uz posredovanje Havijera Solane, Protic je ocenio da "EU zeli Djukanovica na svojoj strani", procenjujuci da ce EU ponuditi resenje o "privremenoj zajednici Srbije i Crne Gore na tri godine, a ukoliko ovakav provizorijum ne bude funkcionisao Crna Gora ce raspisati referndum, koji ce podrzati EU". On je dodao da je pritisak na Djukanovica vise ekonomsko-finansijski nego politicki, kako bi Crna Gora i Srbija ostale u nekoj vrsti ekonomske zajednice, a cime bi EU sprecila zamenu nemacke marke za evro u Crnoj Gori. "Ideja Solane je nejasna i zbog toga se ne iznosi u javnost, jer plan EU kao konacno resenje ne moze da uspe i zbog toga ce biti ponudjeno privremeno "baj-pas" resenje", rekao je Protic.

"Kostunica kao bos po trnju" 

Komentarisuci nedavnu posetu Vojslava Kostunice Vasingtonu, gde je on, kako je ocenio "hodao kao bos po trnju", Protic je rekao da "niko od vaznih zvanicnika americke administracije nije zeleo susret sa Kostunicom i da niko u medjunarodnoj zajednici nije raspolozen da plolitickim potezima ponudi podrsku predsedniku SRJ i Saveznoj vladi".

Danas, 13. feb.

Za izrucenje Hagu nema licitacije

Povodom zakljucka Vlade Srbije da ce svim drzavljanima optuzenim za ratne zlocine koji se dobrovoljno predaju Haskom tribunalu biti date garancije uz zahtev za njihovo privremeno pustanje na slobodu, ministar pravde i lokalne samouprave Vladan Batic izjavio je novinarima da to vazi i za Nikolu Sainovica i Vlajka Stojiljkovica. Pritom je istakao da ovaj Vladin zakljucak ne predvidja izuzetke personalnog karaktera. Istim povodom, sef poslanickog kluba DOS Cedomir Jovanovic je izjavio: "Ako oni imaju neku dilemu, treba sami da odu u Hag i tako skinu sa nas onu vrstu odgovornosti koja je u ovom trenutku prisutna. U suprotnom, direktnom primenom statuta Haskog tribunala oni ce biti izruceni kada se za to ispune osnovne pretpostavke." Pominjanje kraja februara kao poslednjeg roka za njihovo izrucenje, Jovanovic je prokomentarisao recima: "Takve vrste licitacije nema."

Danas, 13. feb.

Djukanovic: Nikada nisam rekao da ce referenduma sigurno biti

Beograd - Predsednik Crne Gore Milo Djukanovic izjavio je juce, obracajuci se novinarima u Palati federacije posle susreta s austrijskim predsednikom Tomasom Klestilom, da "nikada nije kazao da ce referenduma u Crnoj Gori sigurno biti "vec samo da Crna Gora treba da obnovi svoju drzavnost". Izrazavajuci zadovoljstvo sto je austrijski predsednik tokom jednodnevne radne posete Beogradu na poziv predsednika SRJ "nasao vremena za razgovor s predsednikom Crne Gore", Djukanovic je rekao da su tom prilikom potvrdjeni "odlicni bilateralni odnosi koje Austrija i Crna Gora imaju u kontinuitetu". "Austrijski predsednik je imao interesa da cuje u kojoj fazi je proces resavanja buducih odnosa Crne Gore i Srbije, s posebnim akcentom na dometima razgovora koje sam imao u Briselu sa gospodinom Havijerom Solanom", rekao je Djukanovic. Crnogorski predsednik je ocenio da se proces pregovora odvija prema planiranoj dinamici i da je realno ocekivati da bi mogao biti okoncan do kraja februara i da ce on doneti demokratsko resenje koje "nece nicim provocirati stabilnost Crne Gore niti kvalitet odnosa Crne Gore i Srbije". Odgovarajuci na pitanje novinara da li moze da nasluti neki ishod tekucih razgovora o buducnosti Federacije, Djukanovic je ocenio da su ti razgovori vec u zavrsnoj fazi, da su se culi argumenti i trece strane (Evropske unije), koja je "u dijalog usla sa ambicijom da pruzi dobre usluge, a koja sada vec izlazi sa odredjenim idejama", te da on ne vidi razloga da se razgovori prolongiraju. (Tanjug)

Crna Gora ne odustaje od nezavisnosti

Podgorica - Predsednik Crne Gore Milo Djukanovic izjavio je da ta republika nece odustati od referenduma drzavno-pravnom statusu, odnosno o nezavisnosti, i da ce on uspeti kad god da bude raspisan. Kako juce prenose podgoricki mediji, Djukanovic je preksinoc u Ljubljani obavestio slovenackog predsednika Milana Kucana da Crna Gora ne odustaje od nezavisnosti, ali da je apsolutno spremna da razgovara sa svim relevantnim faktorima o dinamici i nacinu tog procesa. On je u razgovoru sa Kucanom rekao da je vise od polovine crnogorskih biraca za nezavisnost i za sticanje medjunarodno-pravnog subjektiviteta. Podgoricka stampa pise da je predsednik Slovenije izjavio da crnogorski narod ima pravo da sam odabere sta je za njega najbolje i da bi zvanicna Ljubljana prihvatila svaku odluku koju bi u demokratskoj proceduri donela vecina. Kucan je rekao da bi Slovenija, isto tako, prihvatila i dogovor Beograda i Podgorice o njihovim buducim drzavno-pravnim odnosima. (Beta)

Radio, b92, em. Pescanik, utorak 29. jan.

Zarko Korac o DSS-u

Ja bih strasno voleo da znam sta DSS misli o Radovanu Karadzicu. Da li je on bio heroj i zrtva istorije, slamka medju vihorovima ili je on bio tvorac jednog od najmonstruoznijeg zlocina, ne jedini ali buduci da je bio na najistaknutijem polozaju jedan od najodgovorniji za uzasne zlocine koji su se desavali proteklih ratova? Nije on jedini na prostoru bivse Jugoslavije ali sada o njemu govorimo. To su sve pitanja koja ce sada morati da se otvore u Srbiji i mene nimalo ne cudi da oni koji su tokom ovih ratova sjajno ekonomski saradjivali misle da trenutno u Srbiji postoji dovoljan deo politickog spektra u DOS-u koji ima veliko razumevanje za ratne napore u Bosni i Hercegovini tokom rata. Dakle, evo ja otvaram temu - specijalni odnosi, jedina stranka u Srbiji koja ima specijalne odnose sa nekom strankom u Bosni i Hercegovini, u ovom slucaju u Republici Srpskoj je DSS i SDS. I koliko znam, cak je DSS direktno agitovao na izborima u Republici Srpskoj za gospodina Sarovica da pobedi na tim predsednickim izborima. Direktno su bili ukljuceni, ako je potrebno ja mogu da navedem i mesta i datume jer smo mi to kao stranka u Srbiji to pratili.

Danas, 14. feb.

Zoran Djindjic: Nema licnih sporova sa Kostunicom

Beograd - Nemam licnih sporova sa predsednikom SRJ Vojislavom Kostunicom, ali postoje koncepcijske razlike, izjavio je u intervjuu FoNetu predsednik Vlade Srbije Zoran Djindjic. "Ocigledno postoji i nesto sto nije zajednicko, sto se pojavljuje kao tacka razdvajanja". 

 Djindjic ne vidi alternativu politici Vlade Srbije, "ako zelimo to sto gospodin Kostunica zeli - drzavu na evropskom nivou" i predocava da "bismo svi voleli da reforme idu i brze i bolje i da sve to bude besplatno, ali u kritikama Vlade nema konstruktivnih predloga". Djindjic je napomenuo da ne vidi razlog zbog kojeg se Demokratska stranka Srbije "ponasala kao radikalna opozicija prema ostatku DOS" i pozvao DSS da ili kaze u cemu je zaista problem ili da se vrati u Vladu Srbije. Upitan o predlogu Nebojse Covica za prevazilazenje krize u DOS, Djindjic je podsetio da su i Svilanovic i Labus imali slicne predloge, a da odgovora DSS na njih nije bilo i porucio da "svako moze da pokusa da gradi svoj imidz na posredovanju, jer je to popularno". 

Premijer je potvrdio da ce, prilikom rekonstrukcije, u Vladu kao potpredsednik uci Velimir Ilic, da se kadrovska komisija DOS slozila oko personalnog resenja za resor zdravlja, da ce biti oformljeno ministarstvo za upravljanje prirodnim dobrima, kao i da ce se u Vladi naci ministar koji bi predstavljao "jednu od nacionalnih zajednica sa juga Srbije ili iz Sandzaka". Djindjic je, kao strategiju Srbije na Kosovu i Metohiji, odredio povecanje prisustva drzave "kroz sudstvo, skolstvo, zdravstvo i bezbednost, ako ne na celoj teritoriji Kosova, onda bar na delu teritorije, sto predstavlja ojacavanje pozicija, jer u ovom trenutku svaki razgovor o finalnom resenju kosovskog pitanja nama ne daje nikakve sanse". Od novog sefa Unmika Mihaela Stajnera srpski premijer ocekuje da "sprovodi medjunarodne rezolucije, bez bilo kakve pristrasnosti i bez obzira na nase poznanstvo". Diskontinuitet sa dosadasnjim sistemom, prema njegovim recima, ne moze se ostvariti bez usvajanja novog ustava Srbije, a to "treba da saceka resenje pitanja savezne drzave". "Sa ovakvim Ustavom reforme sistema su tesko moguce", ocenio je Djindjic i, pored nabrajanja uspesnih poteza Vlade Srbije, izrazio nezadovoljstvo onim sto se "uradilo na planu suzbijanja kriminala i korupcije". Na pitanje da li ce neko snositi odgovornost za afere sa racunima za elektricnu energiju, Djindjic je odgovorio da ce biti kaznjeni "ili oni koji su skrivili ili ministar", ukazujuci da je po sredi "ili diverzija ili totalna neodgovornost i nestrucnost" Djindjic je razocaran implementacijom donatorske pomoci, koja stize sporije, nego sto je ocekivano, jer "te projekte Vlade donatori sami implementiraju". Djindjic je potvrdio da je spisak ljudi koje Haski tribunal trazi od Beograda znatno redukovan, "sto zbog kapaciteta Haskog suda, sto zbog opadanja tenzija". "Mi Haski sud ne mozemo da zaobidjemo, na toj listi je ogranicen broj ljudi, ukljucujuci i Karadzica i Mladica i ove iz Milosevicevog kruga", objasnio je Djindjic i precizirao da se "oni mogu nabrojati na prste jedne ruke". "Zasto ne bi oni, kao dzentlmeni i junaci, skinuli omcu sa vrata svog naroda i sami otisli tamo. To su otvoreni javni procesi, 250 akreditovanih novinara, nema sanse da procesi budu montirani. Neka dokazu da nisu krivi, a ako su krivi nece valjda da se kriju kao babe po Srbiji i da nas narod pati zbog toga. Ako ne izaberu tu opciju, oni ne zasluzuju nikakvu milost i zastitu, jer ne idu na streljanje, nego na medjunarodni sud", porucio je Djindjic. "Sto se Vlade Srbije tice, mi sa tim nemamo nikakvih problema", rekao je Djindjic i najavio da ce uskoro biti povuceni odredjeni potezi na planu saradnje sa Hagom. "Taj sud ce opravdati postojanje ako zakljuci dva ili tri glavna slucaja. Jedan od njih je Srebrenica, jedan je Vukovar, a tu je i Kosovo", naglasio je Djindjic i ocenio da je Vlada Srbije "principijelno protiv toga da nasa zemlja bude azil za ljude trazene medjunarodnim poternicama". "Voleo bih da svi organi u nasoj zemlji kazu to isto, pa da onda predjemo na pitanje ima li u nasoj zemlji takvih ljudi, da li su oni pod necijom zastitom, da li mozemo da ucinimo nesto zajednicki da oni vise ne budu u nasoj zemlji, a tek treci korak je pitanje da li smo mi zaista u stanju i da li treba da ucestvujemo u eventualnom hapsenju" rekao je Djindjic. Premijer Srbije je optuzio neke politicare iz DOS da predstavnicima medjunarodne zajednice lako daju obecanja o saradnji sa Haskim sudom, "a onda sve to zaborave" i dodao da zagovornici zakona o saradnji sa tim sudom smatraju da je samo usvajanje zakona dovoljno. Premijer Srbije je naveo da sve vise veruje u opstanak SRJ kao federalne drzave, pogotovo posle ukljucenja Evropske unije u pregovore. "Glavno obecanje vlasti u Crnoj Gori bilo je - Srbija nas koci, brze cemo do EU ako se osamostalimo. Sada iz EU dolazi poruka da uopste nece stici (do EU) ako se odvoje i mislim da ce to delovati na gradjane Crne Gore", predvidja Djindjic. Ocekujem da taj problem bude resen do kraja ove godine, predvideo je Djindjic i ocenio da to ne predstavlja prepreku za aktivan rad u "svom dvoristu". "Ako bi to pitanje ostalo za resavanje i sledece godine, to bi imalo negativne efekte i na Srbiju, jer bi medjunarodne organizacije tada postavile pitanje sa kim zapravo pregovarju, ko garantuje ugovore", rekao je Djindjic. Drugi razlog za manji angazman Vlade Srbije na resavanju saveznog pitanja, prema Djindjicevim recima, predstavlja i to sto podrzava predsednika SRJ Vojislava Kostunicu. "Izabrali smo ga, ima legitimitet, ima autoritet, delimo stav po tom pitanju, neka on vodi tu stvar do kraja. Mi cemo mu pomoci u onoj meri u kojoj on to zatrazi ili koliko procenimo da je umesno", tvrdi Djindjic. Jedan od dokaza politicke zrelosti DOS bio je i taj "sto ni jedna od stranaka nije dosla u iskusenje da vodi neku svoju, bilateralnu diplomatiju sa vlastima u Crnoj Gori", zakljucio je Djindjic. (FoNet)

 

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM