Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

gore

gore

gore

gore

gore

gore

gore

gore

gore

gore

 

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika 15. - 21. mart

hronika vesti (arhiva)

Mladan Dinkic: Sprecicu nove troškove

Dogovorom skoro svi nezadovoljni

Nema više Jugoslavije

„Blic“ dokument : Polazne osnove za preuredenje odnosa Srbije i Crne Gore

DJINDJIC: Niko niciji talac

Dragan Marsicanin: DOS ce opstati do narednih izbora

Perišic osumnjicen da je špijun CIA

Profesori Vladimir Goati i Vojin Dimitrijevic o sporazumu o buducoj uniji

Milo Đukanović: Nismo imali ubedljivu većinu za referendum

Đindic: Narod sve manje veruje DOS

Vladimir Goati: Opasan sukob DSS i DOS

Dragan Marsicanin: Zoran Djindjic treba da podnese ostavku

Vojislav Kostunica: Momcilo Perisic treba da podnese ostavku

DS: Lazni general Tomic privatizovao KOS

DSS: Zakoni cekaju, jer je Vlada u panici

Dragan Veselinov: DSS rezirao aferu da srusi Vladu

Blic, 15. mart

Mladan Dinkic, guverner NBJ, o funkcionisanju nove savezne države 

Sprecicu nove troškove 

BEOGRAD - Posle potpisivanja sporazuma Srbije i Crne Gore jedino je jasno da ništa nije jasno. Ono što je najvažnije za gradane se uopšte i ne pominje i zato cu ja kao gradanin Srbije i clan G17 plus uciniti sve da sprecim da novo državno uredenje donese i jedan dinar dodatnih troškova - rekao je u razgovoru za „Blic“ Mladan Dinkic, guverner NBJ, tumaceci rešenja utvrdena sporazumom o novom uredenju odnosa izmedu Srbije i Crne Gore.

- Opasna je izjava Vojislava Koštunice da buduca zajednica Srbije i Crne Gore nece biti ni federacija ni konfederacija, vec originalno rešenje jer je istorija EU dovoljno duga da se potvrdilo da je nije poželjno eksprementisati sa državnim uredenjem i da to ne može doneti nikakvu korist ni gradanima ni državi - istakao Dinkic, navodeci da je Havijer Solana jedini pobednik u pregovorima o buducim odnosima Srbije i Crne Gore jer je postigao svoj cilj da se ne održi referendum u Crnoj Gori.

Dinkic je upozorio da su vec vidljive negativne posledice novog državnog uredenja. Naime, Centralna banka Crne Gore naplatila je „Atlas banci“ pet miliona maraka za osnivacki ulog iako je ova banka tu zakonsku obavezu vec ispunila placajuci NBJ obavezni cenzus. Ubuduce, prema njegovim recima, moguca su dva rešenja za funkcionisanje NBJ. Ukoliko se bude stvarala konvergentna zajednica u Crnoj Gori ce najkasnije za godinu dana morati da se uvede dinar kao zvanicna valuta i u tom slucaju ce postojati jedinstvena centralna banka, a ako se bude istrajalo na samostalnoj valuti NBJ ce prerasti u Narodnu banku Srbije.

- Sporazumom o novim odnosima izmedu Srbije i Crne Gore legalizuje se postojece stanje i stvara poligon za nejasan i opasan eksperiment i ostvarenje nerealnih politickih ambicija - ocenio je na jucerašnjoj konferenciji za novinare Predrag Markovic, predsednik Politickog saveta G17 plus. On je dodao da su u pregovorima presudili ljudi koji su zastupali interese Crne Gore i „Srbijice“. Uskoro ce, prema njegovoj proceni, zbog nejasnog ekonomskog ambijenta uslediti panika investitora jer ovaj sporazum omogucava samo slobodan protok ljudi, a zadržava ogranicenja za promet robe i novca. Prakticno, smatra Markovic, Crna Gora zadržava sve cega se domogla u okviru dosadašnje federacije, ali gradani Srbije nece dozvoliti da trpe nametnuto rešenje. Ministar finansija u Vladi Srbije Božidar Đelic ocenio je u telefonskoj izjavi za FoNet iz Pariza da sporazum izmedu Srbije i Crne Gore predstavlja „konfederaciju ne samo u politickom nego i u ekonomskom smislu“.

- Od danas svi naši napori idu ka gradenju srpskog tržišta - rekao je Đelic. On je naglasio da „najmanje ekonomija trpi trule kompromise“.

- Imajuci u vidu da ovaj politicki dogovor ne podrazumeva zajednicku carinu, monetu i zajednicki spoljnotrgovinski režim, to znaci da ce od sada Srbija imati svoju monetu, svoju carinu i svoj spoljnotrgovinski režim, ukljucujuci i granice sa svima onima koji nemaju te funkcije zajednicke. To ukljucuje i Crnu Goru u ekonomskom smislu - zakljucio je Đelic.

Direktor podgorickog Centra za tranziciju Nebojša Medojevic ocenio je u izjavi FoNetu da je rešenje o daljim odnosima Srbije i Crne Gore „nametnuto rešenje, jer ga nisu donele politicke elite Beograda i Podgorice, uz prethodnu proveru legitimiteta kod svojih gradana“. „Solanina ponuda je 90 odsto crnogorske platforme, a razlicita je samo u formi. On je prihvatio formu iz srpske platforme. To su jedna stolica u UN i protokolarni i spoljni znaci državnosti“, rekao je Medojevic. On je odbacio tvrdnje guvernera NBJ Mladana Dinkica i srpskog ministra finansija Božidara Đelica prema kojima bez jedinstvene valute, carine i fiskalne politike nema zajednickog tržišta.

Blic, 15. mart

Stranacka reagovanja na sporazum o novoj državi 

Dogovorom skoro svi nezadovoljni 

BEOGRAD, PODGORICA - Stranke u Srbiji i Crnoj Gori razlicito su reagovale na potpisivanje sporazuma o novim odnosima dve republike.

Lider DHSS Vladan Batic ocenio je da je nova zajednica Srbije i Crne Gore „labava unija kakva ne postoji ni u medunarodnoj teoriji ni u praksi“ i da je „krajnje vreme“ da Srbija postane „samostalna država“. Batic je konstatovao da je dogovorom o novom državnom uredenju pokušano da se zadovolje svi akteri pregovora, ali da je u njima najviše dobio crnogorski predsednik Milo Đukanovic, a Srbija najviše izgubila. - Na ovaj nacin najviše gubi Srbija, proglašeni smo za neke evropske Kurde“, kazao je Batic, dodajuci da „ova imitacija (države) ne može dugo trajati“.

Socijalisticka narodna partija pozdravila je potpisivanje sporazuma o novoj državnoj zajednici Crne Gore i Srbije i izrazila zadovoljstvo njegovom sadržinom. Visoki funkcioner SNP Momcilo Vucetic izjavio je da je najveci rezultat ovog sporazuma „definitivno ocuvanje zajednicke države Crne Gore i Srbije, sa jednim medunarodno-pravnim subjektivitetom u UN“.

Lider Nove Srbije Velimir Ilic izjavio je da nije zadovoljan sporazumom. „Dosta je labavih konfederacija, mislio sam da ce se napraviti prava država. Danas se u Evropi svi povezuju, a mi idemo i dalje u te podele“, rekao je Ilic agenciji Beta.

Predsednik SVM Jožef Kasa izrazio je zadovoljstvo potpisanim sporazumom, ali je rekao da je razocaran što Vojvodina nije konsultovana u pregovorima. On je kazao da ga u proceduri donošenja novog ustava posebno interesuje ustavni položaj Vojvodine. Kasa je izrazio i nostalgiju za Jugoslavijom. Predsednik Narodne stranke Dragan Šoc izrazio je zadovoljstvo zbog potpisivanja sporazuma. On je rekao da je dobro što je izbegnuta opasnost podela u Crnoj Gori i destablizacije ukupnog prostora. „Đukanovic se zaustavio na ivici provalije i mi to pozdravljamo“, rekao je predsednik NS.

Portparol SPS Branko Ružic istakao je da se ta stranka zalaže za ocuvanje zajednicke federacije i protivi se bilo kakvom novom i drugacijem nazivu države. On je dodao da je jucerašnji datum sraman za gradane i državu.

- Juce smo zaspali u jednoj, a probudili se u drugoj državi. To je samo slika tragikomicne DOS-ove vlasti koja je izneverila još jedno predizborno pobecanje o ocuvanju SRJ - rekao je Ružic.

Politicki lider Liberalnog saveza Miodrag Živkovic izjavio je da su liberali „šokirani sporazumom potpisanim u Beogradu“. „Mi smo predvidali da sve ovo može rezultirati izdajom crnogorskih nacionalnih i državnih interesa“, ali rešenja koja su primenjena u sporazumu „prevazilaze sva ocekivanja liberala u najgorem smislu“, rekao je Živkovic. On je dodao da ce LS „biti u stalnom zasedanju narednih dana“, nakon cega ce zauzeti konacan stav.

Predsednik SNS Božidar Bojovic ocenio je da je potpisujuci sporazum o regulisanju odnosa izmedu Crne Gore i Srbije crnogorski predsednik Milo Đukanovic doživio politicki poraz. Predsednik LSV Nenad Canak izjavio je da sporazum o uredenju odnosa izmedu Srbije i Crne Gore predstavlja „truli kompromis“ izmedu dva nepomirljiva principa i izrazio nezadovoljstvo što Vojvodina nije ucestvovala u pregovorima. Canak podseca da je Vojvodina juna 1920. godine Trijanonskim sporazumom postala deo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ciji se poslednji tragovi gube potpisanim sporazumom.

Lider SPO Vuk Draškovic rekao je za „Blic“ da njegova stranka podržava potpisani sporazum jer „dobijamo novu državu i po ustrojstvu i po imenu“.

- Konacno i naša Srbija dobija svoju državnu krštenicu, što od svog osnivanja traži SPO - istakao je Draškovic. On je ocenio da su na jesen istovremeno sa saveznim izborima neizbežni parlamentarni izbori u Srbiji, a predsednicki su ionako obavezni.

Predsednik SRS Vojislav Šešelj ocenio je da je koncept buduceg uredenja odnosa Srbije i Crne Gore „protivustavni vid rekonstrukcije“. Šešelj je kazao da je koncept buducih odnosa dve republike „ludacki“ i da „takva nakaza od države nikad nigde nije postojala“. On je ocenio da se tim konceptom države režimu crnogorskog predsednika Mila Đukanovica „omogucava da i dalje eksploatiše Srbiju“ jer ce, kako je kazao, ona finansirati sve funkcije buduce države. Portparol GSS Ivan Andric naglasio je danas da sporazum mora da omoguci nesmetan nastavak zapocetog procesa reformi u Srbiji, kao i njeno ukljucivanje u evropske integracije.

Svet pozdravlja dogovor 

Vecina zvanicnika Medunarodne zajednice pozdravila je sporazum o uredenju odnosa Srbije i Crne Gore, kao znacajan korak za uspostavljanje stabilnosti na Balkanu.

Zadovoljstvo sporazumom izrazili su, izmedu ostalih, Evropska komisija, predsednik Republike Srpske Mirko Šarovic, nemacka vlada, MIP Austrije...

Blic, 15. mart

Potpisan sporazum o uredenju nove zajednice Srbije i Crne Gore 

Nema više Jugoslavije

BEOGRAD - Sporazum o polaznim osnovama za uredenje nove zajednice Srbije i Crne Gore potpisali su juce pre podne u Palati federacije jugoslovenski i crnogorski predsednici Vojislav Koštunica i Milo Đukanovic, potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus, premijeri Srbije i Crne Gore Zoran Đindic i Filip Vujanovic i kao svedok visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Havijer Solana.

Predsednik SRJ Vojislav Koštunica rekao je novinarima nakon potpisivanja sporazuma da ce ovaj dokument biti dostavljen Saveznoj skupštini i skupštinama republika na usvajanje. - Sve tri skupštine obrazovace komisiju koja ce izraditi ustavnu povelju na osnovu ovog potpisanog politickog dogovora - objasnio je Koštunica i više puta naglasio zadovoljstvo postignutim sporazumom. Jugoslovenski predsednik je rekao da se ovim postavljaju „osnovni okviri buducih odnosa izmedu Srbije i Crne Gore“ i ocenio da „ovaj novi pocetak odnosa dveju republika znaci i diskontinuitet sa prethodnim režimom“.

Visoki predstavnik EU Havijer Solana ocenio je da je potpisivanje sporazuma predstavlja „korak napred ka stabilnosti“ u regionu i Evropi i istakao da je za EU i njega licno „danas veoma važan dan“. On je porucio ovdašnjim vlastima da ne sumnjaju da ce sporazum biti realizovan „na pozitivan nacin“.

- Danas nije kraj bilo cega, vec pocetak novog poglavlja koji cemo zajedno ispisati i koji ce vas sve dovesti u clanstvo EU. Bicemo sa vama svakog dana dok taj proces traje - naglasio je Solana.

Izražavajuci zadovoljstvo potpisanim sporazumom crnogorski predsednik Milo Đukanovic rekao je da ocekuje da ce „politicka javnost Srbije i Crne Gore imati pozitivan odnos prema ovom procesu i da ce parlamenti verifikovati rezultate ovog rada“. On je ocenio da crnogorska politicka javnost „ima razloga da bude zadovoljna ovim što smo postigli“ i istakao da je „mehanizmom rotacije obezbedena puna zastupljenost crnogorskih interesa u medunarodnim institucijama“.

Prema njegovim recima, najvažnije je da su „ocuvani svi rezultati ekonomskih reformi i važne poluge ekonomskog sistema za dalji dinamican proces harmonizacije crnogorskog ekonomskog sistema sa sistemom EU“. Završni krug pregovora o buducim odnosima Srbije i Crne Gore trajao je više od cetrnaest casova.

Predsednici Jugoslavije i Crne Gore Vojislav Koštunica i Milo Đukanovic otputovace danas u Barselonu, gde ce se dan nakon potpisivanja sporazuma o uredenju odnosa Srbije i Crne Gore sastati sa zvanicnicima Evropske unije, saopštio je juce portparol španske vlade. Koštunica i Đukanovic ce razgovarati sa šefovima država i vlada zemalja EU nakon prve radne sednice evropskog samita.

 Labus: Svako placa svoje dugove 

- Ne krijem da nisam srecan, ali to je realnost i osnovni razlog što sam pristao na ovo što je to bio jedini nacin da nastavimo svoj put u Evropu. Test ce biti sledecih godinu dana - do zakljucivanja ugovora o stabilizaciji i asocijaciji - rekao je potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus novinarima u Palati federacije. U oblasti privrede, kako je rekao Labus, postoje dva odvojena tržišta uz preuzetu obavezu da se integrišu u jedno u procesu stabilizacije i asocijacije.

- U ovom sporazumu postoje tri strane, Srbija, Crna Gora i EU sa preuzetim obavezama i predvidenim sankcijama. Ukoliko Srbija ili Crna Gora prekrše preuzete obaveze, nece biti clanovi EU. Ukoliko EU ne ispuni svoja obecanja, njen ugled bice ozbiljno narušen. Licno držim Solanu odgovornim za realizaciju sporazuma - istakao je Labus. On je ocenio da je nova zajednica konfederacija i dodao da su sve strane preuzele politicku obavezu da nece rediti protiv zajednicke države. Prema njegovim recima, svaka republika ce odgovarati za svoje dugove i ako jedna republika na svom putu integracije u EU zaostane, to nece biti smetnja za drugu republiku. Labus je rekao da sebe ne vidi u sastavu buduceg Saveta ministara.

Blic, 15. mart

„Blic“ dokument : Polazne osnove za preuredenje odnosa Srbije i Crne Gore 

Zajednicka skupština, predsednik, savet ministara i sud Sporazum o principima odnosa Srbije i Crne Gore u okviru državne zajednice potpisali su predsednik SRJ, potpredsednik Savezne vlade, predsednik Republike Crne Gore i predsednici vlada Srbije i Crne Gore i, kao svedok, Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost. Dokument se upucuje na raspravu skupštinama država-clanica i Saveznoj skupštini. Ustavna povelja. Na osnovu mišljenja iznetih u skupštinskim raspravama, odnosno skupštinskih zakljucaka, ustavna komisija cije clanove delegiraju skupštine Srbije, Crne Gore i SRJ pristupa izradi Ustavne povelje, najvišeg pravnog akta državne zajednice Srbije i Crne Gore. Tekst ovog akta usvajaju prvo republicke skupštine, a on se zatim dostavlja Saveznoj skupštini. Ovakvim postupkom bili bi potvrdeni elementi državnosti Srbije i Crne Gore, koji proizlaze iz sadašnjeg faktickog stanja i istorijskih prava obeju država-clanica.

Odredba o preispitivanju. Po isteku perioda od tri godine, države-clanice imaju pravo da pokrenu postupak promene državnog statusa, odnosno istupanja iz državne zajednice. U slucaju istupanja Crne Gore iz državne zajednice medunarodni dokumenti koji se odnose na SRJ, posebno Rezolucija 1244 SB UN, odnosili bi se i u celosti važili za Srbiju kao sukcesora. Država-clanica koja to pravo iskoristi ne nasleduje pravo na medunarodno-pravni subjektivitet, a sva sporna pitanja posebno se regulišu izmedu države-sukcesora i novonastale države. U slucaju da se obe države-clanice u referendumskom postupku izjasne za promenu državnog statusa (nezavisnost), u postupku sukcesije regulišu se sva sporna pitanja, kao što je postupljeno u slucaju prethodne Jugoslavije. Zakone o referendumu donose države-clanice, vodeci racuna o medunarodno priznatim demokratskim standardima.

Ime države zajednice. Srbija i Crna Gora.

Institucije Srbije i Crne Gore: Skupština, Predsednik, Savet ministara i Sud.

Skupština. Jednodoma skupština uz odredenu pozitivnu diskriminaciju poslanika iz Crne Gore. Zakone o izboru poslanika u Skupštinu Srbije i Crne Gore donose države-clanice u skladu sa nacelima utvrdenim Ustavnom poveljom. Predvideno je postojanje mehanizma zaštite od nadglasavanja država-clanica. 

Predsednik Srbije i Crne Gore. Predsednik, koga bira Skupština, Srbije i Crne Gore, predlaže sastav Saveta ministara i rukovodi njegovim radom.

Savet ministara. Savet ministara ima pet resora: spoljni poslovi, odbrana, medunarodni ekonomski odnosi, unutrašnji ekonomski odnosi, i zaštita ljudskih i manjinskih prava. Poslovi ministarstava bi bili naknadno precizirani.

Sud Srbije i Crne Gore. Sud ima ustavnosudsku i upravnosudsku funkciju i bave se ujednacavanjem sudske prakse. Upravnosudska funkcija vrši se u odnosu na upravna akta ministarstava Saveta ministara. Sud zauzima pravne stavove i mišljenja koji se odnose na ujednacavanje sudske prakse. Sud nema instancionu nadležnost i ima jednak broj sudija iz država-clanica.

Vojska. Vojskom Srbije i Crne Gore komanduje Vrhovni savet odbrane koji cine tri predsednika. VSO odlucuje konsenzusom. Regruti vojni rok služe na teritoriji svoje države-clanice, uz mogucnost da služe i na teritoriji druge države-clanice, ako to žele.

Izbori i imenovanja. Po usvajanju Ustavne povelje u skladu sa predvidenim postupkom, održace se izbori i konstituisace se Skupština Srbije i Crne Gore, izabrati Predsednik Srbije i Crne Gore i clanovi Saveta ministara, kao i sudije Suda Srbije i Crne Gore. U organima sudske i izvršne vlasti obezbedice se ravnopravnost predstavljanja država-clanica. Moguce je predvideti rotiranje u toku mandata. (U ministarstvu inostranih poslova i ministarstvu odbrane ministar i njegov zamenik iz razlicitih država-clanica zamenjuju se po isteku polovine mandata). U predstavljanju država-clanica u medunarodnim organizacijama (OUN, OEBS, EU, Savet Evrope) obezbedice se paritet putem rotacije, a za medunarodne finansijske organizacije utvrdice se posebni modeli predstavljanja. U DKP Srbije i Crne Gore u inostranstvu postici ce se poseban dogovor o proporciji zastupljenosti država-clanica. Ustavna povelja ce biti podneta skupštinama na razmatranje najdalje do kraja juna 2002. Dislokacija saveznih institucija. Pojedine savezne institucije mogu imati sedište u Podgorici.

Ustavna rekonstrukcija država-clanica. U sklopu aktivnosti na donošenju Ustavne povelje Srbije i Crne Gore države-clanice ce izvršiti izmenu svojih ustava u saglasnosti sa Ustavnom poveljom Srbije i Crne Gore ili doneti nove ustave najdalje do kraja 2002.

Ekonomska oblast. Dostignuti nivo ekonomskih reformi u državama-clanicama polazna je osnova za uredenje medusobnih ekonomskih odnosa. Države-clanice su odgovorne za neometano funkcionisanje zajednickog tržišta, ukljucujuci slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala. Harmonizacijom ekonomskih sistema država-clanica sa ekonomskim sistemom EU obezbedice se prevazilaženje postojecih razlika, pre svega u oblasti trgovinske i carinske politike. U oba slucaja vodice se racuna o ekonomskim reformama koje su vec sprovedene u državama-clanicama, a prihvatice se rešenja koja ce najbrže dovesti do integracije u EU. Prelazna rešenja u uskladivanju trgovinske i carinske politike treba da uvažavaju interese država-clanica. Evropska unija ce pomagati u ostvarivanju ovih ciljeva i redovno nadgledati ovaj proces. Modaliteti ostvarivanja tih ciljeva bice razradeni paralelno sa Ustavnom poveljom. Ako jedna od clanica smatra da druga clanica ne ispunjava obaveze koje proizlaze iz ovog Sporazuma u pogledu funkcionisanja zajednickog tržišta i harmonizacije trgovinske i carinske politike, zadržava pravo da pokrene to pitanje kod EU u kontekstu procesa stabilizacije i asocijacije, u cilju preduzimanja odgovarajucih mera. EU daje garancije da, u slucaju ispunjavanja drugih uslova i kriterijuma za SAP (proces stabilizacije i asocijacije) dogovoreni principi ustavnog uredenja nece predstavljati prepreku za brzo zakljucivanje Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji.

Danas, 15. mart

DJINDJIC: Niko niciji talac

Smederevo - Mi smo insistirali i izdejstvovali od Solane, koji je razgovarao sa Briselom, da kao poslednja tacka Sporazuma udje garancija Evropske unije da ova unija nece ni u kom slucaju biti prepreka za nasu brzu evropsku integraciju. Dobicemo jos jedan detaljniji dokument kojim ce se utvrditi nacin tretmana i jedne i druge republike u slucaju da ne ispunjavaju uslove za evropsku integraciju da ne bi niko bio niciji talac ni Srbija niti Crna Gora. To znaci ako jedna republika ne ispunjava svoje uslove to ne koci drugu na putu integracije. Sta je bila alternativa? - referendum, pocepan od Crne Gore, duga kriza. Mislim da nas ovo priblizava evropskoj integraciji - rekao je srpski premijer Zoran Djindjic juce u Smederevu. - To ce biti znatno jeftinije nego dosad. Sada imamo 10 hiljada pripadnika savezne administracije, imamo budzete koje ne kontrolisemo, jedan od njih je vojni budzet, imamo troskove Savezne vlade koji nisu uvek funkcionalni. Imacemo dve hiljade sluzbenika i princip takve kontrole da ce svaka republika usvajanjem republickog budzeta usvojiti deo svog budzeta za savezni budzet i on ce biti tako precizan i moci da se proverava - rekao je Djindjic. 

Danas, 16-17. mart

Dragan Marsicanin, potpredsednik Demokratske stranke Srbije o razlazima unutar vladajuce koalicije 

DOS ce opstati do narednih izbora

Na sednicama Predsednistva DOS su donosene odluke po unapred pripremljenom scenariju. Nije bilo volje, niti mogucnosti da se argumentima promeni ono sto je u jednom krugu ljudi dogovoreno, niti da se postigne bilo kakav kompromis, koji bi predstavljao resenje prihvatljivo za sve stranke. Bili smo izlozeni nedemokratskom postupku i odlucivanju, nekoj vrsti nasilja vecine. Pri tom je deo te vecine potpuno nezainteresovan za ono sto se donosi i manipulisan od strane manjeg broja ljudi, koji upravljaju ostatkom DOS. Donosile su se odluke za koje mi smatramo da nisu u interesu drzave i gradjana, a kada nemate mogucnosti da uticete na te odluke, onda ne mozete ni da snosite odgovornost za njih i njihove posledice. Posebno ako znate da se sa tim odlukama ne slaze ni onaj deo gradjana Srbije koji podrzava vasu politicku opciju. Zato smo odlucili da ne prisustvujemo sednicama Predsednistva DOS i da ne dajemo legitimitet takvim odlukama. Nismo istupili iz DOS, niti smatramo da zbog obaveza koje smo preuzeli treba da istupimo iz koalicije. DOS ce kao kakva-takva koalicija postojati do narednih izbora, jer DSS vec na lokalnim izborima izlazi samostalno - rekao je u razgovoru za Danas Dragan Marsicanin, potpredsednik Demokratske stranke Srbije, objasnjavajuci razloge za odluku DSS da ne prisustvuje sednicama lidera vladajuce koalicije.

Zasto istupate iz Predsednistva DOS, a ostajete u koaliciji? Takva pozicija je prilicno nejasna. - Zato sto jedini i dalje podrzavamo ono sto je skup principa i nacela koje je DOS zajednicki utvrdila prilikom formiranja te koalicije. Ostajemo pri onome sto je napisano u dokumentu Dogovor sa narodom i Programu DOS. Toga su se odrekli drugi. Nismo se nasom voljom povukli iz republicke vlade, vec zbog nepostovanja programa Vlade Srbije. Zeleli smo da ucestvujemo u Saveznoj vladi, ali nam je voljom DOS onemoguceno da tamo imamo predstavnika. Medjutim, nasom voljom i voljom gradjana ostajemo u parlamentima, lokalnoj vlasti i u Koaliciji Povratak i to nam pravo ne moze oduzeti onaj ko nam to pravo nije ni dao.

Jeste li vi spremni na eventualnu odluku ostatka DOS da vas iskljuci iz koalicije i oduzme vam mandate? - Kako da ne, to se moze zamisliti. Ali, odgovornost ce biti na njima. Analizirali smo sve posledice odluke da ne prisustvujemo sednicama Predsednistva DOS i ocekujemo njihovu odluku. Stepen iskazane volje da se primeni politicko nasilje je obrnuto propocionalan stvarnom uticaju i znacaju lidera u toj koaliciji. Najzece rekacije imate od onih koji imaju najmanje politicke tezine u okviru koalicije.

Jedan od retkih u ostatku DOS koji se izjasnio protiv iskljucivanja DSS iz DOS i oduzimanja mandata u parlamentu je Nebojsa Covic, koji je naveo da je jos moguce postici dogovor. Da li je tako nesto posle svega realno ocekivati? - Odluka DSS je odlucna i jasna. Postoje razlicita tumacenja u ostatku DOS kako se treba odnositi prema DSS - od toga da stranku ne treba iskljuciti do poluhistericnih, agresivnih nastupa, u kojima se istice da nam sto pre treba oduzeti mandate. Koalicioni sporazum, medjutim, ne predvidja mogucnost iskljucenja bilo koje stranke iz DOS, ni oduzimanje mandata bilo kojoj partiji bez njene saglasnoti. Sve drugo bi bilo politicko nasilje i izmena biracke volje, kao sto smo imali u vreme Milosevica. Takva odluka bi prouzrokovala visok stepen unutrasnjo-politicke napetosti i onaj ko bi takav potez povukao ne bi mogao da predvidi dalje politicke tokove u Srbiji. I onako je u Srbiji dosta uzavrelo. Jedina dobra stvar koja bi proistekla iz toga je brzi dolazak do prevermenih izbora. Ali to je los put da se do njih dodje, jer bi oni bili rezultat visokog pritiska i nestabilnosti, umesto razumne odluke da se nastavi sa tranzicionim procesima i da se raspisivanjem prevremenih izbora konacno resi politicka kriza.

Da li ce se DSS i pod kojim uslovima vratiti u Predsednistvo DOS i Vladu Srbije? - Nismo naisli na povoljan odgovor, nije se zelela rasprava o tome, dugo je to pitanje bilo zatvoreno da bi se sada, kada su nesporazumi dovedeni do ovog stepena, moglo razgovarati o vracanju. Nema povratka u Vladu Srbije. Sto se rekonstrukcije tice, nju premijer najavljuje od marta prosle godine i videcemo sta ce ona obuhvatati. Ali nas ta rekonstrukcija ne interesuje. Vreme za to je propusteno.

I za zahteve koje ste postavili? - Vise ih ne ponavljamo.

Da li je premijer ili neko iz Vlade kontaktirao sa nama oko rekonstrukcije Vlade? - Ne, potpuno smo jasno rekli da to za nas vise nije tema.

Rekli ste da u koalicionom sporazumu DOS ne postoje mehanizmi iskljucenja neke partije iz DOS. U dokumentima DOS pise i da Predsednistvo donosi odluke kvalifikovanom vecinom glasova. Krsi li i DSS sporazum nepostovanjem odluka vecine? - Poslovnikom o radu je napisano kako se odluke donose. Dugo vremena je vazio princip da se odluke donose konsenzusom, a onda je to izmenjeno odredbnom da se odluke po pravilu donose konsenzusom, a kvalifikovanom vecinom kada nije moguc konsenzus. To je interni poslovnik o radu, donet vecinom. Dakle, vecina je obavezala manjinu da sprovodi odluke vecine, bez saglasnosti manjine da to bude nacin delovanja. To je naknadni dokument, koji nema svoju tezinu. Osim toga, i sam Program DOS je bio valjan za period za koji smo se dogovorili da cemo trajati kao koalicija. To sto ostatak DOS kaze da necemo trajati godinu ili godinu i po dana, koliko je dogovoreno, vec cetiri godine, otvara potrebu resavanja problema koje niste imali potrebu da resavate u prvih godinu i po dana vladavine. Prevremenim izborima bi se resila sporna pitanja.

Sta bi se promenilo novim izborima, kome oni odgovaraju? - Stranke se stavljaju na proveru birackom telu. Jasno je da posle izbora nijedna od stranaka nece imati apsolutnu vecinu, niti ce moci sama da formira Vladu. Ali za razliku od ove situacije, kada DS kaze da moze sprovoditi program u republickoj vladi bez DSS, posle izbora takva sitacija ce biti promenjena. Niti ce oni moci bez nas, niti mi bez njih. U takvoj situaciji ce onaj koji nema demokratski kapacitet da se bez obaveze sa nekim dogovora i postize kompromise, biti nateran da se dogovara i postize kompromise. Kao dve najsnaznije partije, a demokratske u osnovi, bez obzira na pojedince i nacin vladanja onih koji su u vrhu te stranke. I to su te izmenjene okolnosti.

A zasto ne mozete sada da se dogovorite, a mogli biste posle izbora? - Zato sto jedna strana ne zeli dogovor uverena da moze sama. I to je nedostatak demokratskog kapaciteta. Koalicija je napravljena pre izbora i predsednik Vlade kaze da i bez DSS ima vecinu od 131 poslanika. Iz toga, kao nedemokrata po prirodi, izvlaci zakljucak da nema obavezu da se demokratski raspravlja o zakonima, strategiji razvoja... I da li su reforme samo ono sto on kaze: privatizacija i poreski sistem ili reforme podrazumevaju i polticke promene, promene nacina vladanja, promene u prosveti, visokom skolstvu..... Stvara se haos, klizimo u bezakonje...

Prema vasem misljenju, posle izbora bi DS postala svesna da ne moze sama. Da li to znaci da je moguca postizborna koalicija DS i DSS?

- Moguca je, zasto da ne. Ali onda ce se saradnja odvijati po drugim pravilima. Obe strane ce biti prinudjene na postizanje kompromisa, jer nece moci same da vladaju. Sada imate uzurpiranu vlast od Demokratske stranke, koja manipulise manjim strankama u DOS i te stranke postaju njeni robovi, dok s druge strane, DS postaje rob manjih stranaka, jer joj daju potrebnu vecinu u parlamentu. Tu dolazi i do ciste politicke trgovine, koja se placa politickim i materijalnim ustupcima. Zato danas imate situaciju da ovo sto se sprovodi u praksi nema za cilj reformisanje drustva, vec ocuvanje koalicije i jedne grupe ljudi na vlasti.

A da li je DSS trenutno vlast ili opozicija, ili opozicija unutar vlasti? - A da li je Vojislav Kostunica predsednik SRJ? Da li mi imamo 45 narodnih poslanika, koji se ne bave kolacima, zebrama, frizurama u Skupstini Srbije? Da li smo u Saveznoj skupstini i da li bez nas tamo moze biti ista izglasano? I u lokalnoj vlasti, i u Koaliciji Povratak na Kosovu... Nismo tamo gde nismo zeleli da budemo, ali ne nasom voljom.

Optuzuju vas da takvim nastupom u stvari ne zelite da preuzmete odgovornost ucesca u vlasti? - Trazili smo i dali kandidata za saveznog ministra finansija. DOS nije podrzao predlog saveznog premijera. Sad je tu stvar otisla do granica odakle se vise ne moze vratiti na pocetak. Zahtevali smo da zajednicki odgovaramo, ali i da zajednicki odlucujemo da bismo zajednicki odgovarali.

Vasa partija vec dugo ostro kritikuje srpskog premijera i rad njegovog kabineta. Zasto niste preduzeli i neke konkretnije poteze, osim istupanja vasih funkcionera iz Vlade Srbije? - Necemo otvarati pitanje poverenja Vladi Srbije, jer ne zelimo da budemo odgovorni za produbljavanje krize. Eventualni pad bi podrazumevao nove izbore, destabilizovao prilike u zemlji pre sredjivanja prilika na saveznom nivou. Nismo hteli da pokrecemo pitanje poverenja Vladi, ali ni da se odreknemo prava da ukazujemo na ono sto je lose u radu te Vlade. I onda, posle svih nasih kritika koje su se najvise odnosile na rad ministarstava pravde i unutrasnjih poslova i optuzbi da smo antireformska snaga, posle sest meseci nas citira predsednik republicke vlade na najbezobrazniji nacin. Stavio je celokupni teret odgovornosti, za nesto zasta je on kao prvi covek najodgovorniji, ministru unutrasnjih poslova, a vec sutradan i Ministarstvu pravde. Znaci li to da je i premijer odjednom obilazeci Srbiju u kampanji "Srbija na dobrom putu" postao antireformska snaga zato sto je izrekao kritiku na racun ministarstava. Problem je to sto Srbija jeste na dobrom putu, ali premijer nije.

Odluci da ne prisustvujete sednicama lidera koalicije prethodio je skup na kome je usvojen zakonski predlog o primeni Statuta Haskog tribunala na saveznom nivou. Ima li politicke volje za izrucenje optuzenih za ratne zlocine Haskom tribunalu? - Asolutno ima. Konsenzus postoji kada je rec o tome da se mora saradjivati sa Haskim tribunalom i da ta saradnja podrazumeva i isporuku optuzenih. Nesporazuma ima, medjutim, i ne postoji politicka volja da se saradnja regulise donosenjem zakona. Jedina DSS insistira i zeli da se to pitanje resi zakonom. Predlagali smo da se donese ili jedan zakon na saveznom nivou i koji bi imao podrsku i DOS, SNP i saglasnost Haskog tribunala ili dva, od kojih bi jedan regulisao okvir saradnje, a drugi na nivou republika detaljnije utvrdjivao oblike i proceduru saradnje. Predlozili smo i da ako je otezana procedura saradnje sa Tribunalom, kako neki tvrde, da utvrdimo gde su ti problemi i da vidimo koje treba ukloniti, ali tako da ostane dovoljno elemenata zastite ljudskih prava i interesa drzave. Za nas je jedino neprihvatljivo da se nezakonito sprovode odluke Haskog tribunala i da se ta saradnja svede na puku i nezakonitu isporuku optuzenih za ratne zlocine.

Cedomir Jovanovic je rekao da je na sednici predlozeno formiranje komisije koju bi cinili predstavnici VJ, policije i parlamenata, a koja bi ispitivala drzavna dokumenta koja potrazuje Tribunal? - Jovanovic je izneo neistinu. U dokumentu koji je bio na sednici DOS, kojoj sam ja prisustvovao, nije bilo takvih odredbi. U njemu je izricito pisalo da je Haskom tribunalu moguce uputiti zalbu, ako su ugrozeni drzavni interesi. On je predlozen da ne bi bio prihvacen, jer su svi unapred znali da SNP to nece prihvatiti.

Rekli ste da je to ucenjivacki potez ostatka DOS. Zar nije i tako unapred iznet stav SNP ucenjivacki prema ostatku DOS i DSS? - Nije, zato sto ostavlja mogucnost da se zakonski uredi ova materija.

Ali ne i da ucestvuju u izrucenju jugoslovenskih gradjana Tribunalu? - Kako ce to biti regulisano u Crnoj Gori, oni ostavljaju otvorenim pitanjem. To je njihovo pravo i ono ne zatvara mogucnost zakonskog regulisanja saradnje u Srbiji ili Crnoj Gori. Ni DSS ne ucestvuje u Vladi Srbije, pa je predlozila zakon koji podrazumeva postupak isporucivanja optuzenih za ratne zlocine, sto znaci da preuzima odgovornost. Na sastanku kod Kostunice, na kojem su prisustvovali najvisi funkcioneri, zauzet je stav da se ide sa dva zakona, da se za osnovu uzmu predlozi DSS i da se ublaze te tvrde barijere.

Ko je onda predlozio drugacije? - Ne znam, ocigledno su proradili telefoni. Sutradan na Predsednistvu DOS je doneta drugacija odluka. Baticev ekspert Sead Spahovic je na sastanku eksperata trazio da to bude predlog Ministarstva pravde, koji je kasnije usvojilo i Predsednistvo DOS.

Rekli ste ranije da je cilj nekih u DOS da onemoguce i donosenje zakona i blokiraju pregovore o buducnosti Srbije i Crne Gore. Na koga mislite i zasto? - To ne znam, a pretpostavljam da je tako, jer cenim posledice. Ako ja vama kazem ovako ili nikako, a znam da ovako ne moze biti doneto, onda ne postoji drugi razlog sem zelje da to ne prodje. Na sednici DOS su mi Djindjic, Korac i Labus rekli da je razlog za stav o usvojenom predlogu taj sto zele da isteraju SNP na cistinu.

Predstavnici Vlade Srbije kazu da ce ici na direktnu primenu Statuta i Uredbu republicke vlade ako ponudjeni Predlog zakona o saradnji sa Haskim tribunalom ne bude usvojen? - Pa neka izvole. Imali su dva meseca vremena da usaglase stavove. Neka se sada suoce sa obavezama koje imaju. To je siledzijska politika kada svom koalicionom partneru kazes uzmi ili ostavi. I ta politika ce zavrsiti onako kako zavrsavaju sve siledzije u politici.

Bas me briga za Batica

* Komenatrisuci odluku DSS da ne ucestvuje na sednicama Predsednistva DOS srpski ministar pravde Vladan Batic je rekao da " sindrom stare frajle i pokondirene tikve vise ne moze da prodje i da ne mozete istovremeno biti i vlast i opozicija". Kako komentarisete takvu izjavu? - Da vam pravo kazem, bas me briga sto nas kritikuje Batic. Imamo obavezu iskljucivo prema gradjanima koji nas podrzavaju. Ovom odlukom smo ispunili njihovo ocekivanje. Neko kome je u ruke stavljena oblast pravosudja, koji se zove ministar pravde, morao bi da zna da cita koalicioni sporazum, ako to vec ne znaju nesvrseni studenti, filozofi, psiholozi kojih ima u DOS. Neka uzme i neka procita sporazum. Sve drugo je politicko nasilje, a onaj ko je tome sklon ce postupati kao Vladan Batic.

Prevrtljivost Nove Srbije

* U onome sto radi, makar i trenutno, DS ima podrsku svih u ostatku DOS. Ima li partija u okviru DOS sa kojom imate zajednicki jezik? - To je od slucaja do slucaja. Kada se radi o pitanjima vezanim za Kosovo i Metohiju saradjujemo, kada se radi o saveznoj drzavi saradjujemo sa istim tim ljudima, uz male probleme. Saradnja se svakodnevno odvija. Saradjuje se na onim pitanjima koja predstavljaju interes drzave i gradjana. Saradnja podrazumeva dogovor, ali nismo spremni da prihvatamo ucene i da budemo paravan za odluke na koje ne uticemo. 

* Rekli ste da ce DS i DSS biti upucene na neke postizborne dogovore ili koalicije. Ima li jos stranaka u DOS sa kojima biste mogli da saradjujete? Cesto se pominje Nova Srbija Velimira Ilica, za koju se cas cini da je bliska vama, a onda opet Vladi premijera Djindjica. - Sve to zavisi kako ce se grupisati te partije. Sto se tice Nove Srbije, istini za volju, ne zna se gde je ona trenutno. Vise ne lici na ono sto je bila pre dve godine, tako da ne vidim da je tu moguca neka bliza saradnja.

Blic, 16. mart

Organi bezbednosti Vojske Jugoslavije preksinoc priveli potpredsednika Vlade Srbije dok je sedeo u restoranu „Sindelic“

Perišic osumnjicen da je špijun CIA 

BEOGRAD - Potpredsednik Vlade Srbije i lider Pokreta za demokratsku Srbiju Momcilo Perišic priveden je preksinoc u Vojno tužilaštvo, saznaje „Blic“ u vrhu DOS. Šef Perišicevog kabineta i potpredsednik PDS Nebojša Mandic potvrdio je juce da je Perišic preksinoc privreden i da se trenutno nalazi na ispitivanju u vojnoj službi bezbednosti.

 

- Ne znamo zbog cega je priveden. Ocekujemo informacije - rekao je Mandic juce posle podne. Jedan od lidera DOS, koji je želeo da ostane anoniman, rekao je za „Blic“ da je „cuo da je Perišic priveden zbog špijunaže“. Ministar pravde Vladan Batic izjavio je za naš list da je „samo cuo da je Perišica uhapsila vojna bezbednost, ali da ne zna više detalja o tome“.

Kako „Blic“ saznaje vojni organi uhapsili su Perišica zajedno sa sekretarom americke ambasade u Beogradu i jednim potpukovnikom iz kabineta Generalštaba Vojske Jugoslavije. Hapšenje je obavljeno u beogradskom restoranu „Sindelic“.

Posle privodenja pred vojne pravosudne organe Perišic i potpukovnik su zadržani u pritvoru, a sekretar ambasade SAD je pušten na slobodu.

Predsednik Vojnog suda u Beogradu Đorde Trifunovic odbio je da komentariše vest o Perišicevom izvodenju pred vojne pravosudne organe. - U ovom trenutku ne mogu ni da potvrdim ni da demantujem tu informaciju. S obzirom na osetljivost slucaja u ponedeljak, 19. marta izdacemo o tome pismeno službeno saopštenje - izjavio je za „Blic“ predsednik Trifunovic.

Savetnik za štampu americke ambasade Pol Denig potvrdio je „Blicu“ da je „jedan službenik ambasade“ priveden zajedno sa Perišicem.

- Naš službenik i funkcioner srpske Vlade su se sreli u jednom javnom restoranu u Beogradu. Jugoslovenski organi su ih odatle odveli na informativni razgvor, gde je naš službenik zadržan 15 casova bez kontakta sa nama. Iako je naš službenik pušten, Ambasada SAD ce uložiti zvanicni protest zbog njegovog privodjenja - rekao je Denig, ne želeci da otrkiva identitet službenika. Americki ambasador Vilijem Montgomeri, juce oko 16,30 sati boravio je u Saveznom ministarstvu spoljnih poslova gde je licno predao protest zbog privodenja službenika ambasade SAD. Sinoc je zbog privodenja protestvovao i Stejt department.

Izvor „Blica“ koji je tražio da ostane anoniman kaže da je Perišic priveden zbog sumnje da je špijunirao u korist americke obaveštajne službe-CIA. Isti izvor tvrdi da su prilikom hapšenja kod njega navodno pronadene trake sa sednice kolegijuma Generalštaba VJ. Miloševicu se trenutno sudi u Haškom tribunalu pod optužbom za ratne zlocine na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Agencija AP javila je da je Perišic americkom diplomati predavao dokumente koji bi mogli da uticu na sudenje Slobodanu Miloševicu pred Haškim tribunalom. Iako naš izvor kaže da ce se Perišic kao poslanik u Vecu republika Skupštine SRJ pozvati na imunitet, još je nejasno da li je predsednik PDS i potpresednik srpske Vlade pokušao da se zaštiti poslanickom funkcijom i da li ce uopšte moci da koristi ovu povlasticu. Ukoliko se pokaže tacnim informacija da je uhapšen za vreme vršenja krivicnog dela, poslanicki mandat ga nece osloboditi pritvora. To jasno stoji i u Ustavu SRJ ciji clan 87 glasi: „Savezni poslanik ne može biti pritvoren bez odobrenja veca Savezne skupštine ciji je clan, osim ako je zatecen u vršenju krivicnog dela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.“

Špijunaža je krivicno delo predvidjeno saveznim Krivicnom zakonom i za nju se mogu izreci kazne od jedne do 20 godina zatvora.

Prema Krivicnom zakonu SRJ za špijunažu odgovara onaj „ko tajne vojne, ekonomske ili službene podatke ili dokumente saopšti, preda ili ucini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi.“ U istom zakonu stoji da se „tajnim smatraju oni vojni, ekonomski ili službeni podaci i dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadležnog organa donesenim na osnovu zakona proglašeni tajnim, kao i podaci i dokumenta koji su dostupni samo odredenom krugu lica, a koji se moraju držati tajnim, jer bi njihovo odavanje dovelo do teških posledica za bezbednost i odbranu zemlje ili ekonomski interes zemlje.“

Lider PDS inace je na celu skupštinskog Odbora za bezbednost.

Danas, 16. mart

Hapsenje predsednika Odbora za bezbednost Savezne skupstine i potpredsednika Vlade Srbije Momcila Perisica je prvorazredan skandal sa medjunarodnim razmerama. Oni koji su to pokrenuli moraju da imaju jake dokaze o akutnom ugrozavanju bezbednosti zemlje, ali postoji velika sumnja da je to tako. Mi smo danas izrazili rezervu, jer ima indicija da je ceo slucaj politizovan. Sve to podseca na jedan iskonstruisan skandal - rekao je predsednik Vlade Srbije Zoran Djindjic na sinocnoj konferenciji za novinare, nakon sednice Vlade.

Danas, 16. mart

Profesori Vladimir Goati i Vojin Dimitrijevic o sporazumu o buducoj uniji 

Zajednistvu ugradjen baj-pas

Beograd - Potpisani dokument je nacelan politicki dokument i podleze tumacenjima na razne nacine. Ukoliko gledate kriticki na njega, moze se reci da u njemu ima malo zajednistva, da se radi o dve drzave. Medjutim, svakako da je manje zajednistva od onog sto je propisano Ustavom iz 92. godine, ali ga ima vise od onoga sto smo poslednjih godina videli u praksi. U odnosu na to, ovaj dokument obecava, moguce je ostvariti veci stepen zajednistva. Steta, medjutim, sto nema slicnih politickih zajednica kako bismo se eventualno ucili na njihovim greskama. 

Ovako dokument o buducoj uniji Srbije i Crne Gore za Danas komentarise profesor Vladimir Goati, saradnik Insituta drustvenih nauka. Prema njegovim recima, iznadjeno resenje moralo je da sacuva obraz "i jednih i drugih", ali je i pored toga jasno da u Crnoj Gori nema raspolozenja za vece zajednistvo.Povodom rotirajuce stolice u UN i ceste zamene u buducem ministarskom savetu, on kaze da stalnost u politici ima neke svoje prednosti, jer stvari postaju stabilnije i cvrsce. 

- Pitanje je treba li obezbediti kontinuitet. Ceste smene mogu uciniti akutnim pitanje kontrole. Slicna stvar se dogadja i u samoj EU i oni su taj problem prevazisli tako sto se sastaju bivsi, sadasnji i buduci ministri sto bi moglo biti resenje i za nas slucaj - kaze Goati. 

Profesor Vojin Dimitrijevic, direktor Beogradskog centra za ljudska prava, smatra da je ovakav model drzave moguc ukoliko ga medjunarodna zajednica podrzava. - Ovim je bar obezbedjen medjunarodni subjektivitet drzave koja je tako definisana. Mislim da su sada uklonjene neke prepreke koje su postojale za ulazak u pojedine organizacije, a pre svega u Savet Evrope. Pitanje je da li cemo moci da se ekonomski uklopimo u EU, ali ukoliko su oni pristali na pojam zajednickog trzista ne vidim razlog za neki veci problem - kaze Dimitrijevic, dodajuci da je dogovorom o preuredjenju federacije poceo da se raspetljava jedan komplikovan cvor koji je ostao jos od raspada SFRJ. 

- Ona je za mene nestala jos 92. uz prilicne "zasluge" tadasnjeg crnogorskog i srpskog rukovostva. Ja sam nju prezalio, i samo se nadam da ce se ovaj cvor razvezati u naredne tri godine - kaze Dimitrijevic. Upitan da li unija Srbije i Crne Gore ima buducnost i kakvu, profesor Goati odgovora da sadasnje resenje predstavlja neku vrstu baj-pasa federaciji koja nije funkcionisala. - Ovo je samo prelazno resenje koje nije radjeno za buducnost, vec predstavlja baj-pas radi ulaska u evropske integracije. Licno ne polazem velike nade u ovu uniju - zakljucuje Goati.

www.mediaclub.cg.yu

Milo Đukanović: Nismo imali ubedljivu većinu za referendum

- Da sam bio siguran da imamo dovoljnu vecinu i da bez rizika mozemo ici u ostvarivanje pune crnogorske drzavnosti, ja bih to uradio. Nazalost, nemamo ubjedljivu vecinu i mnogo je vaznije da sacuvamo ostvareni domet crnogorske drzavnosti nego da rizikujemo da, zbog eventualnih neocekivanog rezultata na referendumu, sve ostvareno ukinemo. Da li imamo pravo na rizik da se Crna Gora nepromisljenim potezima vrati na 1992. ili 1918. godinu? Krajnje bi neodgovorno bilo da se sa tim poigramo i ja nemam pravo da sa emocijama prilazim ovoj temi - rekao je Đukanovic.

Đukanovic je saopstio da je "stabilnost Vlade imperativ ovog trenutka u Crnoj Gori" i da je "ovaj plan jedino relevantan ako ga podrze one snage koje imaju kredibilitet da izvedu reformski proces i rade na obnovi drzavnosti".

On je kazao da bi volio da se ne ide na vanredne izbore, jer ima prostora za povlacenje mnogih racionalnih poteza.

Ako SDP i LS ipak napuste Vladu, Đukanovic je naglasio da je "svemu naredan".

On je, medutim, najavio da DPS nece u tom slucaju praviti koaliciju sa prosrpskim strankama.

- Nijesam sklon da radi ocuvanja vlasti sklapamo saveze sa nedolicnim politickim partnerima, onima od kojih se dijametralno razlikujemo. Suvise smo odgovorni za nove politicke vratolomije. Osnovna ideja je da sa SDP i LSCG reprogamiramo dosadasnji dogovor i iskoristimo vrijeme pred nama da projekat obnove drzavnosti uvedemo u sigurniju zavrsnicu - naveo je Đukanovic.

Blic, 18 mart

Đindic najavio temeljnu reformu Vojske Jugoslavije 

Narod sve manje veruje DOS 

SUBOTICA (FoNet, Tanjug) - Premijer Srbije Zoran Đindic izjavio je u Subotici da „afera Perišic“ ukazuje na „drastican nedostatak“ parlamentarne kontrole nad oružanim snagama i njihovim službama. Đindic je najavio uvodenje civilne kontrole vojske i temeljne reforme u ovoj oblasti i posebno naglasio da je nedospustivo da najviši državni funkcioneri o hapšenju potpredsednika Vlade Srbije Momcila Perišica i o diplomatskom skandalu saznaju iz novina.

- Služba bezbednosti sigurno nije najvažnija služba u zemlji - rekao je Đindic i porucio „da se mora znati koji je to politicar blagovremeno bio upoznat sa delovanjem odredenih organa, jer se radi o odluci sa politickim posledicama“. - Svako mora da odgovara za posledice svog ponašanja - istakao je Đindic i ocenio da „aferom Perišic“ kriza u DOS nije produbljena. On je dodao da je na pravosudnim organima „da procene šta je u ovom slucaju po sredi“.

Premijer Srbije je najavio da ce na današnjoj sednici Predsedništva DOS insistirati da se razgovora o reformskim i ekonomskim temama. Đindic je obecao da ce od clanica te koalicije tražiti da se izjasne šta je po njima prioritet - medusobni politicki sukobi ili reforma zemlje.

Najavljujuci da ce na sednici Predsedništva DOS tražiti izjašnjavanje o prioritetima delovanja, Đindic je dodao da ce, ukoliko neke clanice DOS misle da su prioritet medusobni odnosi unutar koalicije, predložiti raskidanje koalicionog ugovora.

Đindic je predocio da u Srbiji gradani sve manje veruju DOS zbog toga što su novine pune izjava o medusobnim sukobima u koaliciji, a nakon javnih nastupa ti isti se zalažu da je prioritet nacionalna ekonomija.

Srpski premijer ocenio je da 31. mart nece biti presudan za buduce odnose sa medunarodnom zajednicom, ukoliko se do tada ne ispune uslovi americkog Stejt dipartmenta o saradnji Jugoslavije sa Haškim tribunalom. On je rekao da saradnja sa Haškim tribunalom traje, o cemu svedoci i izrucenja više jugoslovenskih gradana tom medunarodnom sudu zbog optužbi da su pocinili ratne zlocine.

Danas, 18. mart

Sudjenje Milosevicu nema veze sa hapsenjem Perisica

Djindjic je izjavio da ne smatra da sudjenje Slobodanu Milosevicu ima veze sa hapsenjem Momcila Perisica. "Mislim da je to posledica amaterizma i nesnalazenja u nekim politickim relacijama - najsporniji je trenutak kada je to izvedeno. Mi smo kao zemlja trebali da predstavimo jedan sporazum do kojeg smo dosli, da se svetu predstavimo kao jedna demokratska drzava. Tog trenutka se pojavljuje jedna druga, negativna vest, koja anulira sve efekte ove prve. Time mi u medjunarodnom imidzu gubimo. Takvu odluku, dakle, moze da donese samo neko nekompetentan, i ko ne razume efekte svega toga na sirem planu", ocenio je premijer Srbije. Povodom priblizavanja 31. marta, premijer je negirao da je nasa zemlja uslovljena bili kakvim rokovima, ali je takodje istakao da nas "pojedinci ne mogu spreciti u izvrsavanju nasih medjunarodnih obaveza".

Ne moze se dopustiti da najvisi drzavni funkcioneri o tom dogadjaju saznaju iz novina. Ja se u pitanje da li je neko spijun ili ne - ne upustam. To ce nadlezni organi svakako utvrditi. Glavno pitanje sa politickog aspekta je da li je jedna tajna sluzba ili sluzba bezbednosti najvisi organ u jednoj demokratskoj drzavi. Sasvim sigurno da nije. Mi takodje zelimo da znamo koji je politicar - da li je to predsednik savezne drzave, predsednik savezne vlade, ili ministar za odbranu - blagovremeno upoznat sa potezima koje preduzimaju pojedini vojni organi. Ako jeste, onda je to njegova politicka odgovornost. A ovo svakako jesu odluke sa politickim posledicama. Ne moze niko da kaze: Ja profesionalno radim svoj posao, ali politicke posledice nisu moj problem. Mislim da je to bezanje od cinjenica, a cinjenica je da svako mora da odgovara za posledice svoga ponasanja. A ako posledice idu u domen nekog drugog, onda taj drugi mora da bude informisan i da pristaje na njih. Stoga je logicno da posle svega ovog mora da usledi jedna reforma, da se nadje model civilne kontrole i nad vojskom i nad organima vojske - zakljucio je premijer Djindjic i dodao da u svetu shvataju da ovo sto se prethodnih dana dogodilo predstavlja ostatke nekih starih snaga i da bi "bilo glupo kaznjavati zemlju koja sprovodi reforme zato sto ima unutrasnje probleme".

 

Blic, 18 mart

Vladimir Goati za „Blic“ govori o politickoj pozadini hapšenja Momcila Perišica 

Opasan sukob DSS i DOS

BEOGRAD - Privodenje potpredsednika Vlade Srbije Momcila Perišica i americkog diplomate dodalo je institucionalnu dimenziju sukobu koji postoji izmedu DSS i ostatka DOS, odnosno DS, a jedan od glavnih motiva politicki analiticari vide i u skorom isteku roka za konkretnu saradnju SRJ sa Tribunalom u Hagu.

Naucni saradnik Instituta za društvene nauke Vladimir Goati za „Blic“ je rekao da „licno ne veruje da je Momcilo Perišic na takav nacin prekoracio zakon, ali da o tome treba da odluci sud“.

- Ostaje neobicno to koliko je grubo i nespretno cela stvar izvedena. U nedoumici sam da li je u pitanju demonstracija sudske pravde ili ovaj slucaj privodenja potpredsednika Vlade ima politicke konotacije, jer nacin na koji je sve uradeno ostavlja prostor za sumnju. Sukob izmedu DSS i ostatka DOS, ili „DOS minus“, nastavlja da se produbljuje. Pored stranackog, u tom sukobu uvek je postojao i licni na relaciji Koštunica - Đindic, ali problem je što su sada u celu pricu uvucene institucije - s jedne strane su savezne institucije i vojska, a s druge, Republicka vlada. Sve to postojeci sukob sada definitivno cini opasnijim - smatra Goati. On smatra da je sukob dve najjace stranke u vladajucoj koaliciji do sada uglavnom bio unutar republickog nivoa, ali da je sada sve to institucionalizovano. - Najteža oružja vec su upotrebljena, tako da ne verujem da ce se ici u produbljivanje postojece situacije. Interesantno je to da se pokazuje da je razmena vatre izmedu DOS i stranaka bivšeg režima neuporedivo blaža, nego kada su u pitanju odnosi DSS i ostatka DOS - zakljucio je Goati.

Srbobran Brankovic iz agencije „Medium“ smatra da privodenje i optužbe protiv potpredsednika srpske vlade „predstavljaju pobunu onih koji se boje izrucenja Tribunalu, odnosno da je to delo konzervativnih struktura u VJ“.

- Nisam uveren da su politicari direktno povezani sa ovim slucajem. Medutim, sukob DS i DSS je odavno otvoren i ove dve stranke svako sledece politicko pitanje koristice za medusobnu konfrontaciju. Prostor za sporazum izmedu DS i DSS postoji i u ovoj situaciji bi dosta znacio DS, jer je i srpskom premijeru poznato koliko je klimava podrška koju ima njegova vlada - zakljucio je Brankovic.

Direktor Centra za jugoistocne studije Ognjen Pribicevic smatra da ce u delu slucaja koji ima veze sa odnosima SRJ i SAD doci do smirivanja situacije i da se odnosi nece radikalno zaoštriti.

- Mnogo je važnije što se ovakvim potezima srozava i onako nizak ugled naše zemlje u svetu - rekao je Pribicevic.

On smatra da je najveci problem u tome „ što su ostaci Miloševicevog režima, koji se nalaze u službama kao što su DB i VJ, od samog pocetka korišceni u sukobu DS i DSS, ali sada od nekoga ko je korišcen postaju faktori koji zastupaju neke svoje interese“.

Danas, 19. mart

Dragan Marsicanin, potpredsednik Demokratske stranke Srbije 

Zoran Djindjic treba da podnese ostavku

Beograd - Demokratska stranka Srbije zatrazila je juce od premijera Srbije Zorana Djindjica da podnese ostavku, a povodom nedavnog hapsenja potpredsednika Vlade Srbije Momcila Perisica, koga vojno pravosudje sumnjici za spijunazu. Dragan Marsicanin, potpredsednik DSS, rekao je na konferenciji za novinare, da je Djindjic na sastanku drzavnog i vojnog vrha dobio "punu informaciju o opravdanosti sumnje" da je Perisic pocinio krivicno delo spijunaze.

Djindjic je kao najodgovorniji za rad Vlade Srbije i njenih clanova duzan da podnese ostavku, kazao je Marsicanin. On je dodao da ce dalji potezi te stranke zavisiti od odluke premijera i ocenio da bi njegova ostavka bila "politicki i moralni cin". Na pitanje o detaljima optuzbe protiv Perisica i dokazima kojima raspolaze drzavni vrh, Marsicanin je rekao da se takve informacije mogu dati samo uz odobrenje Vojnog suda i izrazio nadu da ce sud dozvoliti da javnost bude upoznata sa detaljima optuzbe. Navodeci da Perisica, kao potpredsednika srpske vlade i saveznog poslanika, stiti dvostruki imunitet, potpredsednik DSS je istakao da bi "jedina odgovorna odluka bila da se (u cilju vodjenja postupka) te prepreke uklone". On je ocenio da su postupak i akcija privodjenja Perisica vodjene strucno i profesionalno uz "puno postovanje zakona i pravila sluzbe". "To je slucaj za udzbenike, koji ce sigurno i uci u njih", dodao je Marsicanin. Naglasio je da je opsti interes da pravosudni organi otkriju "punu istinu u slucaju Perisic". Na pitanje da li ce ucestvovati na sastanku Predsednistva DOS, koji je zakazao republicki premijer, Marsicanin je podsetio na raniju odluku DSS da ne prisustvuje sednicama vrha koalicije i dodao: - Djindjic je kao neki vanzemaljac rekao da ce se na sastanku raspravljati o ekonomskim i privrednim pitanjima, valjda gajenju krastavcica. Zelim mu svaku srecu, neka se time bavi ako misli da je to sada najvaznija tema. Dragan Jocic, predsednik Odbora za bezbednost Skupstine Srbije i visoki funkcioner DSS, saopstio je da ce, ukoliko se Perisic bude pozvao na imunitet, predloziti formiranje parlamentarne komisije koja ce ispitati odgovornost Perisica i Vlade Srbije. Komentarisuci izjave pojedinih clanova Vlade povodom privodjenja Perisica, Jocic je kazao da su pojedinici "pribegli zameni teza" i da na taj nacin pokusavaju da "sklone fokus sa pitanja nacionalne bezbednosti".

Sporazum je dobar

Marsicanin je ocenio da je nedavno potpisani Sporazum o preuredjenju odnosa izmedju Srbije i Crne Gore "veoma valjan i dobar sporazum", na kome ce se temeljiti ustavna povelja. "Taj dokument odrazava politicku volju da se preurede odnosi. To nije iznudjeno resenje, vec ono sto je u ovim istorijskim okolnostima bilo potrebno Srbiji i Crnoj Gori", dodao je Marsicanin. Povodom kritika na stavku Sporazuma koja predvidja da drzave clanice nakon tri godine mogu da pokrenu pitanje drzavnog statusa, potpredsednik DSS je kazao da je "nerealno ocekivati" da posle pocetka ukljucivanja u evropske integracije neko otvara to pitanje.

Danas, 19. mart

Vojislav Kostunica, predsednik SRJ najavio povlacenje ako ne uspe Sporazum o preuredjenju odnosa izmedju Srbije i Crne Gore

Momcilo Perisic treba da podnese ostavku

Beograd - Vojislav Kostunica predsednik SR Jugoslavije rekao je da ce se povuci sa mesta predsednika i svih drugih funkcija ukoliko nedavno potpisan Sporazum o preuredjenju odnosa izmedju Srbije i Crne Gore ne bude prihvacen. On je juce na redovnoj konferenciji za novinare u Palati federacija izrazio ocekivanje da ce Momcilo Perisic, potpredsednik republicke vlade i lider PDS koga pravosudni organi sumnjice za krivicno delo spijunaze, podneti ostavku ili da ce biti smenjen sa tog mesta. 

Na pitanje novinara da li stoji iza stava Demokratske stranke Srbije da ostavku treba da podnese i srpski premijer Zoran Djindjic, Kostunica je rekao da Vlada Srbije "mora da podnese neke konsekvence": 

- Do sada ni Perisic nije podneo ostavku. Ako on ne bude podneo ostavku ili ako ne bude smenjen otvorilo bi se pitanje cele vlade - dodao je Kostunica. Kostunica je rekao da izlazak zemlje iz izolacije ne treba da znaci da drzave nema i dodao da ona ne moze biti na prodaju te da svaki takav pokusaj mora biti sprecen.

Odgovarajuci na primedbe da jedan broj clanova DOS nije bio obavesten o Perisicevom hapsenju Kostunica je odgovorio pitanjem "zar je moguce da iko zastupa tezu da policija u operativnom delu istrage da izvesti javnost". Na pitanje da li je znao da Perisica prate Kostunica je odgovorio: - Znao sam, da postoji nesto sto je frapirajuce - da podatke iz Generalstaba Vojske Jugoslavije cure o tome sam obavesten. On je dodao da je o hapsenju potpredsednika Vlade Srbije zvanicno obavesten po povratku iz Barselone i ocenio da je postupak hapsenja bio korektan. 

On je medjutim kazao da misli da je ranije trebalo obavestiti drzavne organe o njegovom hapsenju, da bi "voleo da je zadrzavanje americkog diplomate trajalo krace, a jos vise da se nije znao njegov identitet i drzava iz koje dolazi". Predsednik SRJ je istakao da je drzava zainteresovana za dobre odnose sa SAD. On je demantovao pojedine izjave po kojima je Rade Bulatovic, savetnik jugoslovenskog predsednika za bezbednost, bio clan Jugoslovenske levice. Ocenio je da su kako je rekao napadi na njegove saradnike i Kabinet zbir primitivnih podmetanja navodeci posebno kritike na racun Ljiljane Nedeljkovic, Aleksandra Tijanica, Gradimira Nalica i Radeta Bulatovica. Porucio je da on stoji iza svih njihovih izjava datih u svojstvu clanova kabineta i da ako neko ima nesto da im zameri da se okrene ka njemu (Kostunici).

Danas, 20. mart

Demokratska stranka optuzuje nacelnika vojne Uprave bezbednosti 

Lazni general Tomic privatizovao KOS

Beograd - Demokratska stranka podrzala je juce zahtev Vlade Republike Srbije da general-major Aco Tomic, nacelnik Uprave bezbednosti Vojske Jugoslavije, bude smenjen zbog zloupotrebe sluzbenog polozaja. Ova stranka ocekuje da ce "lazni general Tomic biti smenjen, kao i da ce odgovarati zbog brojnih malverzacija i nezakonitosti u radu Sluzbe". Kako se navodi u saopstenju DS, general Tomic je "potpuno privatizovao Sluzbu bezbednosti Vojske Jugoslavije stavivsi je u sluzbu nekoliko ljudi iz Kostunicinog kabineta i Demokratske stranke Srbije". - Informacije Vojne sluzbe bezbednosti Tomic ne dostavlja nadleznim drzavnim organima vec svojim gazdama koji ih zloupotrebljavaju za politicke obracune. Kako drugacije objasniti cinjenicu da je Dragan Marsicanin na jucerasnjoj stranackoj konferenciji za stampu govorio o "dokazima" koje je prikupila Sluzba bezbednosti VJ, a koji predstavljaju deo istraznog postupka i cije iznosenje u javnosti predstavlja krivicno delo, pitaju se u DS i konstratuju da je Sluzba bezbednosti Vojske Jugoslavije "otudjeni centar moci koji niko ne kontrolise". DS je juce optuzila generala Tomica da bez ikakve kontrole "trosi i rasipa desetine miliona dinara dok vecina oficira i vojnika VJ zivi veoma bedno", kao i da je nedavno pokusao da smeni pojedine oficire na jugu Srbije koji su odbili da potpisu izjave kojima ce teretiti nacelnika Generalstaba VJ. U DS podsecaju da Tomic "nije cak ni general", jer je, kako tvrde, dobio cin generala nezakonito, bezzavrsene najvise vojne skole. "On je jedini general Vojske Jugoslavije bez obrazovanja i zato slepo slusa Kabinet i one koji su ga postavili. Sluzba bezbednosti ce biti reformisana i stavljena pod kontrolu parlamenta kako bi se zauvek sprecile nezakonitosti u njenom radu. U suprotnom, gradjani Srbije nece vise placati rad ove Sluzbe", zakljucuje DS.

Marsicanin pocinio krivicno delo 

Istovremeno, DS je "zapanjena izjavama potpredsednika DSS Dragana Marsicanina koji javno govori da je imao uvid u dokaze koje je Vojna bezbednost prikupila u slucaju Perisic". "Prema Zakonu o krivicnom postupku SRJ, dokazi koje nadlezni organi prikupe u krivicnom postupku dostupni su samo istraznom sudiji, tuziocu, okrivljenom i advokatu. Svi drugi koji dodju u posed ovih dokaza a iznesu ih javno, cine krivicno delo. Upravo to je uradio Dragan Marsicanin", isticu u DS uz napomenu da to najbolje dokazuje vezu izmedju Vojne bezbednosti i DSS "koja nije zasnovana samo na mrznji prema medjunarodnoj zajednici, vec i na retrogradnoj ideologiji". Zahvaljujuci Marsicaninu i savetnicima predsednika Kostunice, kazu u ovoj stranci, DSS je odavno postao politicki ogranak vojne Sluzbe bezbednosti.

Danas, 20. mart

Poslanicka grupa Demokratske stranke Srbije u republickoj skupstini 

Zakoni cekaju, jer je Vlada u panici

Beograd - Otkazivanje sednice za nas nije nikakvo iznenadjenje, jer je Vlada u panici. Natasa Micic se ne ponasa kao predsednik Skupstine, a vecina poslanika DOS su eksponenti te Vlade. Ovako je na jucerasnjoj konferenciji za novinare odlaganje sednice Skupstine Srbije za sedam dana prokomentarisao sef Poslanickog kluba DSS Dejan Mihajlov.

Zastita drzave - interes svih 

Na pitanje: "Sta jos treba da se desi da biste zvanicno objavili da ste izvan DOS", Mihajlov je odgovorio da je "svako prebacivanje afera na stranacki teren zlonameran", i da je interes svih da se drzava zastiti. On je kategoricki odbacio mogucnost da DSS ucestvuje na sednici Predsednistva DOS i demantovao da je Dragan Marsicanin bio na sastanku drzavnog i vojnog vrha, jer on je, kako je rekao, samo "bio u Palati federacije".

Danas, 20. mart

Dragan Veselinov: DSS rezirao aferu da srusi Vladu

Pancevo - Cela afera Perisic je tempirana da se srusi Vlada Srbije, ovo je jos jedna cista politicka afera DSS i njen pokusaj da se kriminalom osvoji vlast. DSS se udruzio sa Seseljom, SPS i ostalim porazenim snagama bivseg rezima i koristi gestapovske metode za kompromitaciju ljudi. General Aca Tomic, sef vojne kontraspijunaze, mora da podnese ostavku. Da li ce Perisic biti optuzen za spijunazu i kako ce proci na sudu, videcemo - ali smo vec videli da kontraspijunazu niko nadlezan ne kotrolise, da se otrgla svakom zakonitom civilnom nadzoru saveznog parlamenta i Saveznoj vladi, i da nikome ne polaze racune - rekao je Dragan Veselinov predsednik Koalicije Vojvodina na jucerasnjoj pres konferenciji. On je dodao da nadlezan sud nije odobrio tajno pracenje i snimanje Perisica, a da o njegovom pracenju i hapsenju general Tomic nije obavestio ni nacelnika Generalstaba, ni saveznog ministra odbrane, ni saveznu, ni republicku vladu, kao i da o tome nista nije znao ni Kostunica, ni savezni Drzavni savet odbrane. "Nismo mi glineni golubovi da Tomic moze da reseta kako hoce", naglasio je Veselinov.

Danas, 20. mart

Prema istrazivanju javnog mnjenja agencije Scan 

Pola Novosadjana za referendum o Vojvodini

Novi Sad - Od svih politicara, Novosadjani najvise veruju predsedniku Jugoslavije Vojislavu Kostunici za kojeg je glasalo 22 odsto ispitanika u istrazivanju agencije Scan. Sledi Zoran Djindjic (9,1 odsto), Miroljub Labus (6,6), cetvrti sa 5,1 odsto je Vojislav Seselj, a peto mesto je zauzeo Nenad Canak (5), dok je poslednji Milo Djukanovic za kojeg se opredelilo svega 0,1 odsto ispitanih. Kao sto najvise veruju Kostunici, Novosadjani tako o njemu imaju i najbolje misljenje (22,5 odsto), slede Labus (12,8), Canak (8), Bozidar Djelic (7,4) i Slobodan Milosevic i Zoran Djindjic sa po 6,7 odsto, dok vecina gradjana glavnog grada Vojvodine ( 30 odsto) najlosije misljenje ima o Seselju i o Karli del Ponte (16,5). Ukoliko bi sada bili izbori i sve stranke izasle pojedinacno, najvise Novosadjana bi glasalo za DSS (16,8) i DS (12,9), slede LSV (11,6), SRS (7,2) SPS (6,0), G17+ (3,0). Kada bi DOS izasao na izbore jedinstveno, ali bez DSS, u Novom Sadu bi dobio 35,4 odsto glasova, DSS bi dobio 17,1, SRS 7,6, a SPS 6,4 odsto. Ukoliko bi vojvodjanske stranke udruzeno izasle na izbore dobile bi 23,7 odsto glasova, DSS 15,6, DOS 15,4, SRS 7,5, a SPS 6,4 odsto. Najveci broj ispitanih (40 odsto) smatra da je Vojvodini potrebno vratiti autonomiju utvrdjenu Ustavom iz 1974. godine, 25,6 odsto misli da je potrebno vise autonomije, ali manje nego 1974, dok je 13,6 odsto zadovoljno sadasnjim stanjem. Ipak, 53,5 odsto ispitanih Novosadjana smatra da je potrebno odrzati referendum na kojem bi se gradjani Vojvodine izjasnili o polozaju i nadleznostima Pokrajine, dok je 31,4 odsto protiv takvog referenduma. Polovina ispitanih smatra da se kroz aktivnosti Haskog tribunala u Jugoslaviji sprovode aktivnosti americke spoljne politike, dok cetvrtina smatra da je to cena koju moramo da platimo kako bismo se vratili u civilizovani svet. Na skali od 1 do 5 ispitani su prosecnom ocenom 3,5 ocenili Milosevicevu odbranu pred haskim sudom, dok su ponasanje predsednika SRJ Vojislava Kostunice u vezi sa ovim ocenili sa 2,6. Najnize prosecne ocene dobili su tuzilastvo Haskog tribunala (1,7) i nacin sudjenja (1,85). Istrazivanje je sprovedeno od 25. februara do 7. marta, a obuhvaceno je 1.560 Novosadjana.

 

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM