hronika
vesti (arhiva)
Mladan
Dinkic:
Sprecicu
nove
troškove
Dogovorom
skoro
svi
nezadovoljni
Nema
više
Jugoslavije
„Blic“
dokument
:
Polazne
osnove
za
preuredenje
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore
DJINDJIC:
Niko
niciji
talac
Dragan
Marsicanin:
DOS
ce
opstati
do
narednih
izbora
Perišic
osumnjicen
da
je
špijun
CIA
Profesori
Vladimir
Goati
i
Vojin
Dimitrijevic
o
sporazumu
o
buducoj
uniji
Milo
Đukanović:
Nismo
imali
ubedljivu
većinu
za
referendum
Đindic:
Narod
sve
manje
veruje
DOS
Vladimir
Goati:
Opasan
sukob
DSS
i
DOS
Dragan
Marsicanin:
Zoran
Djindjic
treba
da
podnese
ostavku
Vojislav
Kostunica:
Momcilo
Perisic
treba
da
podnese
ostavku
DS:
Lazni
general
Tomic
privatizovao
KOS
DSS:
Zakoni
cekaju,
jer
je
Vlada
u
panici
Dragan
Veselinov:
DSS
rezirao
aferu
da
srusi
Vladu
Blic,
15.
mart
Mladan
Dinkic,
guverner
NBJ,
o
funkcionisanju
nove
savezne
države
Sprecicu
nove
troškove
BEOGRAD
-
Posle
potpisivanja
sporazuma
Srbije
i
Crne
Gore
jedino
je
jasno
da
ništa
nije
jasno.
Ono
što
je
najvažnije
za
gradane
se
uopšte
i
ne
pominje
i
zato
cu
ja
kao
gradanin
Srbije
i
clan
G17
plus
uciniti
sve
da
sprecim
da
novo
državno
uredenje
donese
i
jedan
dinar
dodatnih
troškova
-
rekao
je
u
razgovoru
za
„Blic“
Mladan
Dinkic,
guverner
NBJ,
tumaceci
rešenja
utvrdena
sporazumom
o
novom
uredenju
odnosa
izmedu
Srbije
i
Crne
Gore.
-
Opasna
je
izjava
Vojislava
Koštunice
da
buduca
zajednica
Srbije
i
Crne
Gore
nece
biti
ni
federacija
ni
konfederacija,
vec
originalno
rešenje
jer
je
istorija
EU
dovoljno
duga
da
se
potvrdilo
da
je
nije
poželjno
eksprementisati
sa
državnim
uredenjem
i
da
to
ne
može
doneti
nikakvu
korist
ni
gradanima
ni
državi
-
istakao
Dinkic,
navodeci
da
je
Havijer
Solana
jedini
pobednik
u
pregovorima
o
buducim
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore
jer
je
postigao
svoj
cilj
da
se
ne
održi
referendum
u
Crnoj
Gori.
Dinkic
je
upozorio
da
su
vec
vidljive
negativne
posledice
novog
državnog
uredenja.
Naime,
Centralna
banka
Crne
Gore
naplatila
je
„Atlas
banci“
pet
miliona
maraka
za
osnivacki
ulog
iako
je
ova
banka
tu
zakonsku
obavezu
vec
ispunila
placajuci
NBJ
obavezni
cenzus.
Ubuduce,
prema
njegovim
recima,
moguca
su
dva
rešenja
za
funkcionisanje
NBJ.
Ukoliko
se
bude
stvarala
konvergentna
zajednica
u
Crnoj
Gori
ce
najkasnije
za
godinu
dana
morati
da
se
uvede
dinar
kao
zvanicna
valuta
i
u
tom
slucaju
ce
postojati
jedinstvena
centralna
banka,
a
ako
se
bude
istrajalo
na
samostalnoj
valuti
NBJ
ce
prerasti
u
Narodnu
banku
Srbije.
-
Sporazumom
o
novim
odnosima
izmedu
Srbije
i
Crne
Gore
legalizuje
se
postojece
stanje
i
stvara
poligon
za
nejasan
i
opasan
eksperiment
i
ostvarenje
nerealnih
politickih
ambicija
-
ocenio
je
na
jucerašnjoj
konferenciji
za
novinare
Predrag
Markovic,
predsednik
Politickog
saveta
G17
plus.
On
je
dodao
da
su
u
pregovorima
presudili
ljudi
koji
su
zastupali
interese
Crne
Gore
i
„Srbijice“.
Uskoro
ce,
prema
njegovoj
proceni,
zbog
nejasnog
ekonomskog
ambijenta
uslediti
panika
investitora
jer
ovaj
sporazum
omogucava
samo
slobodan
protok
ljudi,
a
zadržava
ogranicenja
za
promet
robe
i
novca.
Prakticno,
smatra
Markovic,
Crna
Gora
zadržava
sve
cega
se
domogla
u
okviru
dosadašnje
federacije,
ali
gradani
Srbije
nece
dozvoliti
da
trpe
nametnuto
rešenje.
Ministar
finansija
u
Vladi
Srbije
Božidar
Đelic
ocenio
je
u
telefonskoj
izjavi
za
FoNet
iz
Pariza
da
sporazum
izmedu
Srbije
i
Crne
Gore
predstavlja
„konfederaciju
ne
samo
u
politickom
nego
i
u
ekonomskom
smislu“.
-
Od
danas
svi
naši
napori
idu
ka
gradenju
srpskog
tržišta
-
rekao
je
Đelic.
On
je
naglasio
da
„najmanje
ekonomija
trpi
trule
kompromise“.
-
Imajuci
u
vidu
da
ovaj
politicki
dogovor
ne
podrazumeva
zajednicku
carinu,
monetu
i
zajednicki
spoljnotrgovinski
režim,
to
znaci
da
ce
od
sada
Srbija
imati
svoju
monetu,
svoju
carinu
i
svoj
spoljnotrgovinski
režim,
ukljucujuci
i
granice
sa
svima
onima
koji
nemaju
te
funkcije
zajednicke.
To
ukljucuje
i
Crnu
Goru
u
ekonomskom
smislu
-
zakljucio
je
Đelic.
Direktor
podgorickog
Centra
za
tranziciju
Nebojša
Medojevic
ocenio
je
u
izjavi
FoNetu
da
je
rešenje
o
daljim
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore
„nametnuto
rešenje,
jer
ga
nisu
donele
politicke
elite
Beograda
i
Podgorice,
uz
prethodnu
proveru
legitimiteta
kod
svojih
gradana“.
„Solanina
ponuda
je
90
odsto
crnogorske
platforme,
a
razlicita
je
samo
u
formi.
On
je
prihvatio
formu
iz
srpske
platforme.
To
su
jedna
stolica
u
UN
i
protokolarni
i
spoljni
znaci
državnosti“,
rekao
je
Medojevic.
On
je
odbacio
tvrdnje
guvernera
NBJ
Mladana
Dinkica
i
srpskog
ministra
finansija
Božidara
Đelica
prema
kojima
bez
jedinstvene
valute,
carine
i
fiskalne
politike
nema
zajednickog
tržišta.
Blic,
15.
mart
Stranacka
reagovanja
na
sporazum
o
novoj
državi
Dogovorom
skoro
svi
nezadovoljni
BEOGRAD,
PODGORICA
-
Stranke
u
Srbiji
i
Crnoj
Gori
razlicito
su
reagovale
na
potpisivanje
sporazuma
o
novim
odnosima
dve
republike.
Lider
DHSS
Vladan
Batic
ocenio
je
da
je
nova
zajednica
Srbije
i
Crne
Gore
„labava
unija
kakva
ne
postoji
ni
u
medunarodnoj
teoriji
ni
u
praksi“
i
da
je
„krajnje
vreme“
da
Srbija
postane
„samostalna
država“.
Batic
je
konstatovao
da
je
dogovorom
o
novom
državnom
uredenju
pokušano
da
se
zadovolje
svi
akteri
pregovora,
ali
da
je
u
njima
najviše
dobio
crnogorski
predsednik
Milo
Đukanovic,
a
Srbija
najviše
izgubila.
-
Na
ovaj
nacin
najviše
gubi
Srbija,
proglašeni
smo
za
neke
evropske
Kurde“,
kazao
je
Batic,
dodajuci
da
„ova
imitacija
(države)
ne
može
dugo
trajati“.
Socijalisticka
narodna
partija
pozdravila
je
potpisivanje
sporazuma
o
novoj
državnoj
zajednici
Crne
Gore
i
Srbije
i
izrazila
zadovoljstvo
njegovom
sadržinom.
Visoki
funkcioner
SNP
Momcilo
Vucetic
izjavio
je
da
je
najveci
rezultat
ovog
sporazuma
„definitivno
ocuvanje
zajednicke
države
Crne
Gore
i
Srbije,
sa
jednim
medunarodno-pravnim
subjektivitetom
u
UN“.
Lider
Nove
Srbije
Velimir
Ilic
izjavio
je
da
nije
zadovoljan
sporazumom.
„Dosta
je
labavih
konfederacija,
mislio
sam
da
ce
se
napraviti
prava
država.
Danas
se
u
Evropi
svi
povezuju,
a
mi
idemo
i
dalje
u
te
podele“,
rekao
je
Ilic
agenciji
Beta.
Predsednik
SVM
Jožef
Kasa
izrazio
je
zadovoljstvo
potpisanim
sporazumom,
ali
je
rekao
da
je
razocaran
što
Vojvodina
nije
konsultovana
u
pregovorima.
On
je
kazao
da
ga
u
proceduri
donošenja
novog
ustava
posebno
interesuje
ustavni
položaj
Vojvodine.
Kasa
je
izrazio
i
nostalgiju
za
Jugoslavijom.
Predsednik
Narodne
stranke
Dragan
Šoc
izrazio
je
zadovoljstvo
zbog
potpisivanja
sporazuma.
On
je
rekao
da
je
dobro
što
je
izbegnuta
opasnost
podela
u
Crnoj
Gori
i
destablizacije
ukupnog
prostora.
„Đukanovic
se
zaustavio
na
ivici
provalije
i
mi
to
pozdravljamo“,
rekao
je
predsednik
NS.
Portparol
SPS
Branko
Ružic
istakao
je
da
se
ta
stranka
zalaže
za
ocuvanje
zajednicke
federacije
i
protivi
se
bilo
kakvom
novom
i
drugacijem
nazivu
države.
On
je
dodao
da
je
jucerašnji
datum
sraman
za
gradane
i
državu.
-
Juce
smo
zaspali
u
jednoj,
a
probudili
se
u
drugoj
državi.
To
je
samo
slika
tragikomicne
DOS-ove
vlasti
koja
je
izneverila
još
jedno
predizborno
pobecanje
o
ocuvanju
SRJ
-
rekao
je
Ružic.
Politicki
lider
Liberalnog
saveza
Miodrag
Živkovic
izjavio
je
da
su
liberali
„šokirani
sporazumom
potpisanim
u
Beogradu“.
„Mi
smo
predvidali
da
sve
ovo
može
rezultirati
izdajom
crnogorskih
nacionalnih
i
državnih
interesa“,
ali
rešenja
koja
su
primenjena
u
sporazumu
„prevazilaze
sva
ocekivanja
liberala
u
najgorem
smislu“,
rekao
je
Živkovic.
On
je
dodao
da
ce
LS
„biti
u
stalnom
zasedanju
narednih
dana“,
nakon
cega
ce
zauzeti
konacan
stav.
Predsednik
SNS
Božidar
Bojovic
ocenio
je
da
je
potpisujuci
sporazum
o
regulisanju
odnosa
izmedu
Crne
Gore
i
Srbije
crnogorski
predsednik
Milo
Đukanovic
doživio
politicki
poraz.
Predsednik
LSV
Nenad
Canak
izjavio
je
da
sporazum
o
uredenju
odnosa
izmedu
Srbije
i
Crne
Gore
predstavlja
„truli
kompromis“
izmedu
dva
nepomirljiva
principa
i
izrazio
nezadovoljstvo
što
Vojvodina
nije
ucestvovala
u
pregovorima.
Canak
podseca
da
je
Vojvodina
juna
1920.
godine
Trijanonskim
sporazumom
postala
deo
Kraljevine
Srba,
Hrvata
i
Slovenaca,
ciji
se
poslednji
tragovi
gube
potpisanim
sporazumom.
Lider
SPO
Vuk
Draškovic
rekao
je
za
„Blic“
da
njegova
stranka
podržava
potpisani
sporazum
jer
„dobijamo
novu
državu
i
po
ustrojstvu
i
po
imenu“.
-
Konacno
i
naša
Srbija
dobija
svoju
državnu
krštenicu,
što
od
svog
osnivanja
traži
SPO
-
istakao
je
Draškovic.
On
je
ocenio
da
su
na
jesen
istovremeno
sa
saveznim
izborima
neizbežni
parlamentarni
izbori
u
Srbiji,
a
predsednicki
su
ionako
obavezni.
Predsednik
SRS
Vojislav
Šešelj
ocenio
je
da
je
koncept
buduceg
uredenja
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore
„protivustavni
vid
rekonstrukcije“.
Šešelj
je
kazao
da
je
koncept
buducih
odnosa
dve
republike
„ludacki“
i
da
„takva
nakaza
od
države
nikad
nigde
nije
postojala“.
On
je
ocenio
da
se
tim
konceptom
države
režimu
crnogorskog
predsednika
Mila
Đukanovica
„omogucava
da
i
dalje
eksploatiše
Srbiju“
jer
ce,
kako
je
kazao,
ona
finansirati
sve
funkcije
buduce
države.
Portparol
GSS
Ivan
Andric
naglasio
je
danas
da
sporazum
mora
da
omoguci
nesmetan
nastavak
zapocetog
procesa
reformi
u
Srbiji,
kao
i
njeno
ukljucivanje
u
evropske
integracije.
Svet
pozdravlja
dogovor
Vecina
zvanicnika
Medunarodne
zajednice
pozdravila
je
sporazum
o
uredenju
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore,
kao
znacajan
korak
za
uspostavljanje
stabilnosti
na
Balkanu.
Zadovoljstvo
sporazumom
izrazili
su,
izmedu
ostalih,
Evropska
komisija,
predsednik
Republike
Srpske
Mirko
Šarovic,
nemacka
vlada,
MIP
Austrije...
Blic,
15.
mart
Potpisan
sporazum
o
uredenju
nove
zajednice
Srbije
i
Crne
Gore
Nema
više
Jugoslavije
BEOGRAD
-
Sporazum
o
polaznim
osnovama
za
uredenje
nove
zajednice
Srbije
i
Crne
Gore
potpisali
su
juce
pre
podne
u
Palati
federacije
jugoslovenski
i
crnogorski
predsednici
Vojislav
Koštunica
i
Milo
Đukanovic,
potpredsednik
Savezne
vlade
Miroljub
Labus,
premijeri
Srbije
i
Crne
Gore
Zoran
Đindic
i
Filip
Vujanovic
i
kao
svedok
visoki
predstavnik
EU
za
spoljnu
politiku
i
bezbednost
Havijer
Solana.
Predsednik
SRJ
Vojislav
Koštunica
rekao
je
novinarima
nakon
potpisivanja
sporazuma
da
ce
ovaj
dokument
biti
dostavljen
Saveznoj
skupštini
i
skupštinama
republika
na
usvajanje.
-
Sve
tri
skupštine
obrazovace
komisiju
koja
ce
izraditi
ustavnu
povelju
na
osnovu
ovog
potpisanog
politickog
dogovora
-
objasnio
je
Koštunica
i
više
puta
naglasio
zadovoljstvo
postignutim
sporazumom.
Jugoslovenski
predsednik
je
rekao
da
se
ovim
postavljaju
„osnovni
okviri
buducih
odnosa
izmedu
Srbije
i
Crne
Gore“
i
ocenio
da
„ovaj
novi
pocetak
odnosa
dveju
republika
znaci
i
diskontinuitet
sa
prethodnim
režimom“.
Visoki
predstavnik
EU
Havijer
Solana
ocenio
je
da
je
potpisivanje
sporazuma
predstavlja
„korak
napred
ka
stabilnosti“
u
regionu
i
Evropi
i
istakao
da
je
za
EU
i
njega
licno
„danas
veoma
važan
dan“.
On
je
porucio
ovdašnjim
vlastima
da
ne
sumnjaju
da
ce
sporazum
biti
realizovan
„na
pozitivan
nacin“.
-
Danas
nije
kraj
bilo
cega,
vec
pocetak
novog
poglavlja
koji
cemo
zajedno
ispisati
i
koji
ce
vas
sve
dovesti
u
clanstvo
EU.
Bicemo
sa
vama
svakog
dana
dok
taj
proces
traje
-
naglasio
je
Solana.
Izražavajuci
zadovoljstvo
potpisanim
sporazumom
crnogorski
predsednik
Milo
Đukanovic
rekao
je
da
ocekuje
da
ce
„politicka
javnost
Srbije
i
Crne
Gore
imati
pozitivan
odnos
prema
ovom
procesu
i
da
ce
parlamenti
verifikovati
rezultate
ovog
rada“.
On
je
ocenio
da
crnogorska
politicka
javnost
„ima
razloga
da
bude
zadovoljna
ovim
što
smo
postigli“
i
istakao
da
je
„mehanizmom
rotacije
obezbedena
puna
zastupljenost
crnogorskih
interesa
u
medunarodnim
institucijama“.
Prema
njegovim
recima,
najvažnije
je
da
su
„ocuvani
svi
rezultati
ekonomskih
reformi
i
važne
poluge
ekonomskog
sistema
za
dalji
dinamican
proces
harmonizacije
crnogorskog
ekonomskog
sistema
sa
sistemom
EU“.
Završni
krug
pregovora
o
buducim
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore
trajao
je
više
od
cetrnaest
casova.
Predsednici
Jugoslavije
i
Crne
Gore
Vojislav
Koštunica
i
Milo
Đukanovic
otputovace
danas
u
Barselonu,
gde
ce
se
dan
nakon
potpisivanja
sporazuma
o
uredenju
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore
sastati
sa
zvanicnicima
Evropske
unije,
saopštio
je
juce
portparol
španske
vlade.
Koštunica
i
Đukanovic
ce
razgovarati
sa
šefovima
država
i
vlada
zemalja
EU
nakon
prve
radne
sednice
evropskog
samita.
Labus:
Svako
placa
svoje
dugove
-
Ne
krijem
da
nisam
srecan,
ali
to
je
realnost
i
osnovni
razlog
što
sam
pristao
na
ovo
što
je
to
bio
jedini
nacin
da
nastavimo
svoj
put
u
Evropu.
Test
ce
biti
sledecih
godinu
dana
-
do
zakljucivanja
ugovora
o
stabilizaciji
i
asocijaciji
-
rekao
je
potpredsednik
Savezne
vlade
Miroljub
Labus
novinarima
u
Palati
federacije.
U
oblasti
privrede,
kako
je
rekao
Labus,
postoje
dva
odvojena
tržišta
uz
preuzetu
obavezu
da
se
integrišu
u
jedno
u
procesu
stabilizacije
i
asocijacije.
-
U
ovom
sporazumu
postoje
tri
strane,
Srbija,
Crna
Gora
i
EU
sa
preuzetim
obavezama
i
predvidenim
sankcijama.
Ukoliko
Srbija
ili
Crna
Gora
prekrše
preuzete
obaveze,
nece
biti
clanovi
EU.
Ukoliko
EU
ne
ispuni
svoja
obecanja,
njen
ugled
bice
ozbiljno
narušen.
Licno
držim
Solanu
odgovornim
za
realizaciju
sporazuma
-
istakao
je
Labus.
On
je
ocenio
da
je
nova
zajednica
konfederacija
i
dodao
da
su
sve
strane
preuzele
politicku
obavezu
da
nece
rediti
protiv
zajednicke
države.
Prema
njegovim
recima,
svaka
republika
ce
odgovarati
za
svoje
dugove
i
ako
jedna
republika
na
svom
putu
integracije
u
EU
zaostane,
to
nece
biti
smetnja
za
drugu
republiku.
Labus
je
rekao
da
sebe
ne
vidi
u
sastavu
buduceg
Saveta
ministara.
Blic,
15.
mart
„Blic“
dokument
:
Polazne
osnove
za
preuredenje
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore
Zajednicka
skupština,
predsednik,
savet
ministara
i
sud
Sporazum
o
principima
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore
u
okviru
državne
zajednice
potpisali
su
predsednik
SRJ,
potpredsednik
Savezne
vlade,
predsednik
Republike
Crne
Gore
i
predsednici
vlada
Srbije
i
Crne
Gore
i,
kao
svedok,
Visoki
predstavnik
EU
za
spoljnu
politiku
i
bezbednost.
Dokument
se
upucuje
na
raspravu
skupštinama
država-clanica
i
Saveznoj
skupštini.
Ustavna
povelja.
Na
osnovu
mišljenja
iznetih
u
skupštinskim
raspravama,
odnosno
skupštinskih
zakljucaka,
ustavna
komisija
cije
clanove
delegiraju
skupštine
Srbije,
Crne
Gore
i
SRJ
pristupa
izradi
Ustavne
povelje,
najvišeg
pravnog
akta
državne
zajednice
Srbije
i
Crne
Gore.
Tekst
ovog
akta
usvajaju
prvo
republicke
skupštine,
a
on
se
zatim
dostavlja
Saveznoj
skupštini.
Ovakvim
postupkom
bili
bi
potvrdeni
elementi
državnosti
Srbije
i
Crne
Gore,
koji
proizlaze
iz
sadašnjeg
faktickog
stanja
i
istorijskih
prava
obeju
država-clanica.
Odredba
o
preispitivanju.
Po
isteku
perioda
od
tri
godine,
države-clanice
imaju
pravo
da
pokrenu
postupak
promene
državnog
statusa,
odnosno
istupanja
iz
državne
zajednice.
U
slucaju
istupanja
Crne
Gore
iz
državne
zajednice
medunarodni
dokumenti
koji
se
odnose
na
SRJ,
posebno
Rezolucija
1244
SB
UN,
odnosili
bi
se
i
u
celosti
važili
za
Srbiju
kao
sukcesora.
Država-clanica
koja
to
pravo
iskoristi
ne
nasleduje
pravo
na
medunarodno-pravni
subjektivitet,
a
sva
sporna
pitanja
posebno
se
regulišu
izmedu
države-sukcesora
i
novonastale
države.
U
slucaju
da
se
obe
države-clanice
u
referendumskom
postupku
izjasne
za
promenu
državnog
statusa
(nezavisnost),
u
postupku
sukcesije
regulišu
se
sva
sporna
pitanja,
kao
što
je
postupljeno
u
slucaju
prethodne
Jugoslavije.
Zakone
o
referendumu
donose
države-clanice,
vodeci
racuna
o
medunarodno
priznatim
demokratskim
standardima.
Ime
države
zajednice.
Srbija
i
Crna
Gora.
Institucije
Srbije
i
Crne
Gore:
Skupština,
Predsednik,
Savet
ministara
i
Sud.
Skupština.
Jednodoma
skupština
uz
odredenu
pozitivnu
diskriminaciju
poslanika
iz
Crne
Gore.
Zakone
o
izboru
poslanika
u
Skupštinu
Srbije
i
Crne
Gore
donose
države-clanice
u
skladu
sa
nacelima
utvrdenim
Ustavnom
poveljom.
Predvideno
je
postojanje
mehanizma
zaštite
od
nadglasavanja
država-clanica.
Predsednik
Srbije
i
Crne
Gore.
Predsednik,
koga
bira
Skupština,
Srbije
i
Crne
Gore,
predlaže
sastav
Saveta
ministara
i
rukovodi
njegovim
radom.
Savet
ministara.
Savet
ministara
ima
pet
resora:
spoljni
poslovi,
odbrana,
medunarodni
ekonomski
odnosi,
unutrašnji
ekonomski
odnosi,
i
zaštita
ljudskih
i
manjinskih
prava.
Poslovi
ministarstava
bi
bili
naknadno
precizirani.
Sud
Srbije
i
Crne
Gore.
Sud
ima
ustavnosudsku
i
upravnosudsku
funkciju
i
bave
se
ujednacavanjem
sudske
prakse.
Upravnosudska
funkcija
vrši
se
u
odnosu
na
upravna
akta
ministarstava
Saveta
ministara.
Sud
zauzima
pravne
stavove
i
mišljenja
koji
se
odnose
na
ujednacavanje
sudske
prakse.
Sud
nema
instancionu
nadležnost
i
ima
jednak
broj
sudija
iz
država-clanica.
Vojska.
Vojskom
Srbije
i
Crne
Gore
komanduje
Vrhovni
savet
odbrane
koji
cine
tri
predsednika.
VSO
odlucuje
konsenzusom.
Regruti
vojni
rok
služe
na
teritoriji
svoje
države-clanice,
uz
mogucnost
da
služe
i
na
teritoriji
druge
države-clanice,
ako
to
žele.
Izbori
i
imenovanja.
Po
usvajanju
Ustavne
povelje
u
skladu
sa
predvidenim
postupkom,
održace
se
izbori
i
konstituisace
se
Skupština
Srbije
i
Crne
Gore,
izabrati
Predsednik
Srbije
i
Crne
Gore
i
clanovi
Saveta
ministara,
kao
i
sudije
Suda
Srbije
i
Crne
Gore.
U
organima
sudske
i
izvršne
vlasti
obezbedice
se
ravnopravnost
predstavljanja
država-clanica.
Moguce
je
predvideti
rotiranje
u
toku
mandata.
(U
ministarstvu
inostranih
poslova
i
ministarstvu
odbrane
ministar
i
njegov
zamenik
iz
razlicitih
država-clanica
zamenjuju
se
po
isteku
polovine
mandata).
U
predstavljanju
država-clanica
u
medunarodnim
organizacijama
(OUN,
OEBS,
EU,
Savet
Evrope)
obezbedice
se
paritet
putem
rotacije,
a
za
medunarodne
finansijske
organizacije
utvrdice
se
posebni
modeli
predstavljanja.
U
DKP
Srbije
i
Crne
Gore
u
inostranstvu
postici
ce
se
poseban
dogovor
o
proporciji
zastupljenosti
država-clanica.
Ustavna
povelja
ce
biti
podneta
skupštinama
na
razmatranje
najdalje
do
kraja
juna
2002.
Dislokacija
saveznih
institucija.
Pojedine
savezne
institucije
mogu
imati
sedište
u
Podgorici.
Ustavna
rekonstrukcija
država-clanica.
U
sklopu
aktivnosti
na
donošenju
Ustavne
povelje
Srbije
i
Crne
Gore
države-clanice
ce
izvršiti
izmenu
svojih
ustava
u
saglasnosti
sa
Ustavnom
poveljom
Srbije
i
Crne
Gore
ili
doneti
nove
ustave
najdalje
do
kraja
2002.
Ekonomska
oblast.
Dostignuti
nivo
ekonomskih
reformi
u
državama-clanicama
polazna
je
osnova
za
uredenje
medusobnih
ekonomskih
odnosa.
Države-clanice
su
odgovorne
za
neometano
funkcionisanje
zajednickog
tržišta,
ukljucujuci
slobodno
kretanje
ljudi,
robe,
usluga
i
kapitala.
Harmonizacijom
ekonomskih
sistema
država-clanica
sa
ekonomskim
sistemom
EU
obezbedice
se
prevazilaženje
postojecih
razlika,
pre
svega
u
oblasti
trgovinske
i
carinske
politike.
U
oba
slucaja
vodice
se
racuna
o
ekonomskim
reformama
koje
su
vec
sprovedene
u
državama-clanicama,
a
prihvatice
se
rešenja
koja
ce
najbrže
dovesti
do
integracije
u
EU.
Prelazna
rešenja
u
uskladivanju
trgovinske
i
carinske
politike
treba
da
uvažavaju
interese
država-clanica.
Evropska
unija
ce
pomagati
u
ostvarivanju
ovih
ciljeva
i
redovno
nadgledati
ovaj
proces.
Modaliteti
ostvarivanja
tih
ciljeva
bice
razradeni
paralelno
sa
Ustavnom
poveljom.
Ako
jedna
od
clanica
smatra
da
druga
clanica
ne
ispunjava
obaveze
koje
proizlaze
iz
ovog
Sporazuma
u
pogledu
funkcionisanja
zajednickog
tržišta
i
harmonizacije
trgovinske
i
carinske
politike,
zadržava
pravo
da
pokrene
to
pitanje
kod
EU
u
kontekstu
procesa
stabilizacije
i
asocijacije,
u
cilju
preduzimanja
odgovarajucih
mera.
EU
daje
garancije
da,
u
slucaju
ispunjavanja
drugih
uslova
i
kriterijuma
za
SAP
(proces
stabilizacije
i
asocijacije)
dogovoreni
principi
ustavnog
uredenja
nece
predstavljati
prepreku
za
brzo
zakljucivanje
Sporazuma
o
stabilizaciji
i
asocijaciji.
Danas,
15.
mart
DJINDJIC:
Niko
niciji
talac
Smederevo
-
Mi
smo
insistirali
i
izdejstvovali
od
Solane,
koji
je
razgovarao
sa
Briselom,
da
kao
poslednja
tacka
Sporazuma
udje
garancija
Evropske
unije
da
ova
unija
nece
ni
u
kom
slucaju
biti
prepreka
za
nasu
brzu
evropsku
integraciju.
Dobicemo
jos
jedan
detaljniji
dokument
kojim
ce
se
utvrditi
nacin
tretmana
i
jedne
i
druge
republike
u
slucaju
da
ne
ispunjavaju
uslove
za
evropsku
integraciju
da
ne
bi
niko
bio
niciji
talac
ni
Srbija
niti
Crna
Gora.
To
znaci
ako
jedna
republika
ne
ispunjava
svoje
uslove
to
ne
koci
drugu
na
putu
integracije.
Sta
je
bila
alternativa?
-
referendum,
pocepan
od
Crne
Gore,
duga
kriza.
Mislim
da
nas
ovo
priblizava
evropskoj
integraciji
-
rekao
je
srpski
premijer
Zoran
Djindjic
juce
u
Smederevu.
-
To
ce
biti
znatno
jeftinije
nego
dosad.
Sada
imamo
10
hiljada
pripadnika
savezne
administracije,
imamo
budzete
koje
ne
kontrolisemo,
jedan
od
njih
je
vojni
budzet,
imamo
troskove
Savezne
vlade
koji
nisu
uvek
funkcionalni.
Imacemo
dve
hiljade
sluzbenika
i
princip
takve
kontrole
da
ce
svaka
republika
usvajanjem
republickog
budzeta
usvojiti
deo
svog
budzeta
za
savezni
budzet
i
on
ce
biti
tako
precizan
i
moci
da
se
proverava
-
rekao
je
Djindjic.
Danas,
16-17.
mart
Dragan
Marsicanin,
potpredsednik
Demokratske
stranke
Srbije
o
razlazima
unutar
vladajuce
koalicije
DOS
ce
opstati
do
narednih
izbora
Na
sednicama
Predsednistva
DOS
su
donosene
odluke
po
unapred
pripremljenom
scenariju.
Nije
bilo
volje,
niti
mogucnosti
da
se
argumentima
promeni
ono
sto
je
u
jednom
krugu
ljudi
dogovoreno,
niti
da
se
postigne
bilo
kakav
kompromis,
koji
bi
predstavljao
resenje
prihvatljivo
za
sve
stranke.
Bili
smo
izlozeni
nedemokratskom
postupku
i
odlucivanju,
nekoj
vrsti
nasilja
vecine.
Pri
tom
je
deo
te
vecine
potpuno
nezainteresovan
za
ono
sto
se
donosi
i
manipulisan
od
strane
manjeg
broja
ljudi,
koji
upravljaju
ostatkom
DOS.
Donosile
su
se
odluke
za
koje
mi
smatramo
da
nisu
u
interesu
drzave
i
gradjana,
a
kada
nemate
mogucnosti
da
uticete
na
te
odluke,
onda
ne
mozete
ni
da
snosite
odgovornost
za
njih
i
njihove
posledice.
Posebno
ako
znate
da
se
sa
tim
odlukama
ne
slaze
ni
onaj
deo
gradjana
Srbije
koji
podrzava
vasu
politicku
opciju.
Zato
smo
odlucili
da
ne
prisustvujemo
sednicama
Predsednistva
DOS
i
da
ne
dajemo
legitimitet
takvim
odlukama.
Nismo
istupili
iz
DOS,
niti
smatramo
da
zbog
obaveza
koje
smo
preuzeli
treba
da
istupimo
iz
koalicije.
DOS
ce
kao
kakva-takva
koalicija
postojati
do
narednih
izbora,
jer
DSS
vec
na
lokalnim
izborima
izlazi
samostalno
-
rekao
je
u
razgovoru
za
Danas
Dragan
Marsicanin,
potpredsednik
Demokratske
stranke
Srbije,
objasnjavajuci
razloge
za
odluku
DSS
da
ne
prisustvuje
sednicama
lidera
vladajuce
koalicije.
Zasto
istupate
iz
Predsednistva
DOS,
a
ostajete
u
koaliciji?
Takva
pozicija
je
prilicno
nejasna.
-
Zato
sto
jedini
i
dalje
podrzavamo
ono
sto
je
skup
principa
i
nacela
koje
je
DOS
zajednicki
utvrdila
prilikom
formiranja
te
koalicije.
Ostajemo
pri
onome
sto
je
napisano
u
dokumentu
Dogovor
sa
narodom
i
Programu
DOS.
Toga
su
se
odrekli
drugi.
Nismo
se
nasom
voljom
povukli
iz
republicke
vlade,
vec
zbog
nepostovanja
programa
Vlade
Srbije.
Zeleli
smo
da
ucestvujemo
u
Saveznoj
vladi,
ali
nam
je
voljom
DOS
onemoguceno
da
tamo
imamo
predstavnika.
Medjutim,
nasom
voljom
i
voljom
gradjana
ostajemo
u
parlamentima,
lokalnoj
vlasti
i
u
Koaliciji
Povratak
i
to
nam
pravo
ne
moze
oduzeti
onaj
ko
nam
to
pravo
nije
ni
dao.
Jeste
li
vi
spremni
na
eventualnu
odluku
ostatka
DOS
da
vas
iskljuci
iz
koalicije
i
oduzme
vam
mandate?
-
Kako
da
ne,
to
se
moze
zamisliti.
Ali,
odgovornost
ce
biti
na
njima.
Analizirali
smo
sve
posledice
odluke
da
ne
prisustvujemo
sednicama
Predsednistva
DOS
i
ocekujemo
njihovu
odluku.
Stepen
iskazane
volje
da
se
primeni
politicko
nasilje
je
obrnuto
propocionalan
stvarnom
uticaju
i
znacaju
lidera
u
toj
koaliciji.
Najzece
rekacije
imate
od
onih
koji
imaju
najmanje
politicke
tezine
u
okviru
koalicije.
Jedan
od
retkih
u
ostatku
DOS
koji
se
izjasnio
protiv
iskljucivanja
DSS
iz
DOS
i
oduzimanja
mandata
u
parlamentu
je
Nebojsa
Covic,
koji
je
naveo
da
je
jos
moguce
postici
dogovor.
Da
li
je
tako
nesto
posle
svega
realno
ocekivati?
-
Odluka
DSS
je
odlucna
i
jasna.
Postoje
razlicita
tumacenja
u
ostatku
DOS
kako
se
treba
odnositi
prema
DSS
-
od
toga
da
stranku
ne
treba
iskljuciti
do
poluhistericnih,
agresivnih
nastupa,
u
kojima
se
istice
da
nam
sto
pre
treba
oduzeti
mandate.
Koalicioni
sporazum,
medjutim,
ne
predvidja
mogucnost
iskljucenja
bilo
koje
stranke
iz
DOS,
ni
oduzimanje
mandata
bilo
kojoj
partiji
bez
njene
saglasnoti.
Sve
drugo
bi
bilo
politicko
nasilje
i
izmena
biracke
volje,
kao
sto
smo
imali
u
vreme
Milosevica.
Takva
odluka
bi
prouzrokovala
visok
stepen
unutrasnjo-politicke
napetosti
i
onaj
ko
bi
takav
potez
povukao
ne
bi
mogao
da
predvidi
dalje
politicke
tokove
u
Srbiji.
I
onako
je
u
Srbiji
dosta
uzavrelo.
Jedina
dobra
stvar
koja
bi
proistekla
iz
toga
je
brzi
dolazak
do
prevermenih
izbora.
Ali
to
je
los
put
da
se
do
njih
dodje,
jer
bi
oni
bili
rezultat
visokog
pritiska
i
nestabilnosti,
umesto
razumne
odluke
da
se
nastavi
sa
tranzicionim
procesima
i
da
se
raspisivanjem
prevremenih
izbora
konacno
resi
politicka
kriza.
Da
li
ce
se
DSS
i
pod
kojim
uslovima
vratiti
u
Predsednistvo
DOS
i
Vladu
Srbije?
-
Nismo
naisli
na
povoljan
odgovor,
nije
se
zelela
rasprava
o
tome,
dugo
je
to
pitanje
bilo
zatvoreno
da
bi
se
sada,
kada
su
nesporazumi
dovedeni
do
ovog
stepena,
moglo
razgovarati
o
vracanju.
Nema
povratka
u
Vladu
Srbije.
Sto
se
rekonstrukcije
tice,
nju
premijer
najavljuje
od
marta
prosle
godine
i
videcemo
sta
ce
ona
obuhvatati.
Ali
nas
ta
rekonstrukcija
ne
interesuje.
Vreme
za
to
je
propusteno.
I
za
zahteve
koje
ste
postavili?
-
Vise
ih
ne
ponavljamo.
Da
li
je
premijer
ili
neko
iz
Vlade
kontaktirao
sa
nama
oko
rekonstrukcije
Vlade?
-
Ne,
potpuno
smo
jasno
rekli
da
to
za
nas
vise
nije
tema.
Rekli
ste
da
u
koalicionom
sporazumu
DOS
ne
postoje
mehanizmi
iskljucenja
neke
partije
iz
DOS.
U
dokumentima
DOS
pise
i
da
Predsednistvo
donosi
odluke
kvalifikovanom
vecinom
glasova.
Krsi
li
i
DSS
sporazum
nepostovanjem
odluka
vecine?
-
Poslovnikom
o
radu
je
napisano
kako
se
odluke
donose.
Dugo
vremena
je
vazio
princip
da
se
odluke
donose
konsenzusom,
a
onda
je
to
izmenjeno
odredbnom
da
se
odluke
po
pravilu
donose
konsenzusom,
a
kvalifikovanom
vecinom
kada
nije
moguc
konsenzus.
To
je
interni
poslovnik
o
radu,
donet
vecinom.
Dakle,
vecina
je
obavezala
manjinu
da
sprovodi
odluke
vecine,
bez
saglasnosti
manjine
da
to
bude
nacin
delovanja.
To
je
naknadni
dokument,
koji
nema
svoju
tezinu.
Osim
toga,
i
sam
Program
DOS
je
bio
valjan
za
period
za
koji
smo
se
dogovorili
da
cemo
trajati
kao
koalicija.
To
sto
ostatak
DOS
kaze
da
necemo
trajati
godinu
ili
godinu
i
po
dana,
koliko
je
dogovoreno,
vec
cetiri
godine,
otvara
potrebu
resavanja
problema
koje
niste
imali
potrebu
da
resavate
u
prvih
godinu
i
po
dana
vladavine.
Prevremenim
izborima
bi
se
resila
sporna
pitanja.
Sta
bi
se
promenilo
novim
izborima,
kome
oni
odgovaraju?
-
Stranke
se
stavljaju
na
proveru
birackom
telu.
Jasno
je
da
posle
izbora
nijedna
od
stranaka
nece
imati
apsolutnu
vecinu,
niti
ce
moci
sama
da
formira
Vladu.
Ali
za
razliku
od
ove
situacije,
kada
DS
kaze
da
moze
sprovoditi
program
u
republickoj
vladi
bez
DSS,
posle
izbora
takva
sitacija
ce
biti
promenjena.
Niti
ce
oni
moci
bez
nas,
niti
mi
bez
njih.
U
takvoj
situaciji
ce
onaj
koji
nema
demokratski
kapacitet
da
se
bez
obaveze
sa
nekim
dogovora
i
postize
kompromise,
biti
nateran
da
se
dogovara
i
postize
kompromise.
Kao
dve
najsnaznije
partije,
a
demokratske
u
osnovi,
bez
obzira
na
pojedince
i
nacin
vladanja
onih
koji
su
u
vrhu
te
stranke.
I
to
su
te
izmenjene
okolnosti.
A
zasto
ne
mozete
sada
da
se
dogovorite,
a
mogli
biste
posle
izbora?
-
Zato
sto
jedna
strana
ne
zeli
dogovor
uverena
da
moze
sama.
I
to
je
nedostatak
demokratskog
kapaciteta.
Koalicija
je
napravljena
pre
izbora
i
predsednik
Vlade
kaze
da
i
bez
DSS
ima
vecinu
od
131
poslanika.
Iz
toga,
kao
nedemokrata
po
prirodi,
izvlaci
zakljucak
da
nema
obavezu
da
se
demokratski
raspravlja
o
zakonima,
strategiji
razvoja...
I
da
li
su
reforme
samo
ono
sto
on
kaze:
privatizacija
i
poreski
sistem
ili
reforme
podrazumevaju
i
polticke
promene,
promene
nacina
vladanja,
promene
u
prosveti,
visokom
skolstvu.....
Stvara
se
haos,
klizimo
u
bezakonje...
Prema
vasem
misljenju,
posle
izbora
bi
DS
postala
svesna
da
ne
moze
sama.
Da
li
to
znaci
da
je
moguca
postizborna
koalicija
DS
i
DSS?
-
Moguca
je,
zasto
da
ne.
Ali
onda
ce
se
saradnja
odvijati
po
drugim
pravilima.
Obe
strane
ce
biti
prinudjene
na
postizanje
kompromisa,
jer
nece
moci
same
da
vladaju.
Sada
imate
uzurpiranu
vlast
od
Demokratske
stranke,
koja
manipulise
manjim
strankama
u
DOS
i
te
stranke
postaju
njeni
robovi,
dok
s
druge
strane,
DS
postaje
rob
manjih
stranaka,
jer
joj
daju
potrebnu
vecinu
u
parlamentu.
Tu
dolazi
i
do
ciste
politicke
trgovine,
koja
se
placa
politickim
i
materijalnim
ustupcima.
Zato
danas
imate
situaciju
da
ovo
sto
se
sprovodi
u
praksi
nema
za
cilj
reformisanje
drustva,
vec
ocuvanje
koalicije
i
jedne
grupe
ljudi
na
vlasti.
A
da
li
je
DSS
trenutno
vlast
ili
opozicija,
ili
opozicija
unutar
vlasti?
-
A
da
li
je
Vojislav
Kostunica
predsednik
SRJ?
Da
li
mi
imamo
45
narodnih
poslanika,
koji
se
ne
bave
kolacima,
zebrama,
frizurama
u
Skupstini
Srbije?
Da
li
smo
u
Saveznoj
skupstini
i
da
li
bez
nas
tamo
moze
biti
ista
izglasano?
I
u
lokalnoj
vlasti,
i
u
Koaliciji
Povratak
na
Kosovu...
Nismo
tamo
gde
nismo
zeleli
da
budemo,
ali
ne
nasom
voljom.
Optuzuju
vas
da
takvim
nastupom
u
stvari
ne
zelite
da
preuzmete
odgovornost
ucesca
u
vlasti?
-
Trazili
smo
i
dali
kandidata
za
saveznog
ministra
finansija.
DOS
nije
podrzao
predlog
saveznog
premijera.
Sad
je
tu
stvar
otisla
do
granica
odakle
se
vise
ne
moze
vratiti
na
pocetak.
Zahtevali
smo
da
zajednicki
odgovaramo,
ali
i
da
zajednicki
odlucujemo
da
bismo
zajednicki
odgovarali.
Vasa
partija
vec
dugo
ostro
kritikuje
srpskog
premijera
i
rad
njegovog
kabineta.
Zasto
niste
preduzeli
i
neke
konkretnije
poteze,
osim
istupanja
vasih
funkcionera
iz
Vlade
Srbije?
-
Necemo
otvarati
pitanje
poverenja
Vladi
Srbije,
jer
ne
zelimo
da
budemo
odgovorni
za
produbljavanje
krize.
Eventualni
pad
bi
podrazumevao
nove
izbore,
destabilizovao
prilike
u
zemlji
pre
sredjivanja
prilika
na
saveznom
nivou.
Nismo
hteli
da
pokrecemo
pitanje
poverenja
Vladi,
ali
ni
da
se
odreknemo
prava
da
ukazujemo
na
ono
sto
je
lose
u
radu
te
Vlade.
I
onda,
posle
svih
nasih
kritika
koje
su
se
najvise
odnosile
na
rad
ministarstava
pravde
i
unutrasnjih
poslova
i
optuzbi
da
smo
antireformska
snaga,
posle
sest
meseci
nas
citira
predsednik
republicke
vlade
na
najbezobrazniji
nacin.
Stavio
je
celokupni
teret
odgovornosti,
za
nesto
zasta
je
on
kao
prvi
covek
najodgovorniji,
ministru
unutrasnjih
poslova,
a
vec
sutradan
i
Ministarstvu
pravde.
Znaci
li
to
da
je
i
premijer
odjednom
obilazeci
Srbiju
u
kampanji
"Srbija
na
dobrom
putu"
postao
antireformska
snaga
zato
sto
je
izrekao
kritiku
na
racun
ministarstava.
Problem
je
to
sto
Srbija
jeste
na
dobrom
putu,
ali
premijer
nije.
Odluci
da
ne
prisustvujete
sednicama
lidera
koalicije
prethodio
je
skup
na
kome
je
usvojen
zakonski
predlog
o
primeni
Statuta
Haskog
tribunala
na
saveznom
nivou.
Ima
li
politicke
volje
za
izrucenje
optuzenih
za
ratne
zlocine
Haskom
tribunalu?
-
Asolutno
ima.
Konsenzus
postoji
kada
je
rec
o
tome
da
se
mora
saradjivati
sa
Haskim
tribunalom
i
da
ta
saradnja
podrazumeva
i
isporuku
optuzenih.
Nesporazuma
ima,
medjutim,
i
ne
postoji
politicka
volja
da
se
saradnja
regulise
donosenjem
zakona.
Jedina
DSS
insistira
i
zeli
da
se
to
pitanje
resi
zakonom.
Predlagali
smo
da
se
donese
ili
jedan
zakon
na
saveznom
nivou
i
koji
bi
imao
podrsku
i
DOS,
SNP
i
saglasnost
Haskog
tribunala
ili
dva,
od
kojih
bi
jedan
regulisao
okvir
saradnje,
a
drugi
na
nivou
republika
detaljnije
utvrdjivao
oblike
i
proceduru
saradnje.
Predlozili
smo
i
da
ako
je
otezana
procedura
saradnje
sa
Tribunalom,
kako
neki
tvrde,
da
utvrdimo
gde
su
ti
problemi
i
da
vidimo
koje
treba
ukloniti,
ali
tako
da
ostane
dovoljno
elemenata
zastite
ljudskih
prava
i
interesa
drzave.
Za
nas
je
jedino
neprihvatljivo
da
se
nezakonito
sprovode
odluke
Haskog
tribunala
i
da
se
ta
saradnja
svede
na
puku
i
nezakonitu
isporuku
optuzenih
za
ratne
zlocine.
Cedomir
Jovanovic
je
rekao
da
je
na
sednici
predlozeno
formiranje
komisije
koju
bi
cinili
predstavnici
VJ,
policije
i
parlamenata,
a
koja
bi
ispitivala
drzavna
dokumenta
koja
potrazuje
Tribunal?
-
Jovanovic
je
izneo
neistinu.
U
dokumentu
koji
je
bio
na
sednici
DOS,
kojoj
sam
ja
prisustvovao,
nije
bilo
takvih
odredbi.
U
njemu
je
izricito
pisalo
da
je
Haskom
tribunalu
moguce
uputiti
zalbu,
ako
su
ugrozeni
drzavni
interesi.
On
je
predlozen
da
ne
bi
bio
prihvacen,
jer
su
svi
unapred
znali
da
SNP
to
nece
prihvatiti.
Rekli
ste
da
je
to
ucenjivacki
potez
ostatka
DOS.
Zar
nije
i
tako
unapred
iznet
stav
SNP
ucenjivacki
prema
ostatku
DOS
i
DSS?
-
Nije,
zato
sto
ostavlja
mogucnost
da
se
zakonski
uredi
ova
materija.
Ali
ne
i
da
ucestvuju
u
izrucenju
jugoslovenskih
gradjana
Tribunalu?
-
Kako
ce
to
biti
regulisano
u
Crnoj
Gori,
oni
ostavljaju
otvorenim
pitanjem.
To
je
njihovo
pravo
i
ono
ne
zatvara
mogucnost
zakonskog
regulisanja
saradnje
u
Srbiji
ili
Crnoj
Gori.
Ni
DSS
ne
ucestvuje
u
Vladi
Srbije,
pa
je
predlozila
zakon
koji
podrazumeva
postupak
isporucivanja
optuzenih
za
ratne
zlocine,
sto
znaci
da
preuzima
odgovornost.
Na
sastanku
kod
Kostunice,
na
kojem
su
prisustvovali
najvisi
funkcioneri,
zauzet
je
stav
da
se
ide
sa
dva
zakona,
da
se
za
osnovu
uzmu
predlozi
DSS
i
da
se
ublaze
te
tvrde
barijere.
Ko
je
onda
predlozio
drugacije?
-
Ne
znam,
ocigledno
su
proradili
telefoni.
Sutradan
na
Predsednistvu
DOS
je
doneta
drugacija
odluka.
Baticev
ekspert
Sead
Spahovic
je
na
sastanku
eksperata
trazio
da
to
bude
predlog
Ministarstva
pravde,
koji
je
kasnije
usvojilo
i
Predsednistvo
DOS.
Rekli
ste
ranije
da
je
cilj
nekih
u
DOS
da
onemoguce
i
donosenje
zakona
i
blokiraju
pregovore
o
buducnosti
Srbije
i
Crne
Gore.
Na
koga
mislite
i
zasto?
-
To
ne
znam,
a
pretpostavljam
da
je
tako,
jer
cenim
posledice.
Ako
ja
vama
kazem
ovako
ili
nikako,
a
znam
da
ovako
ne
moze
biti
doneto,
onda
ne
postoji
drugi
razlog
sem
zelje
da
to
ne
prodje.
Na
sednici
DOS
su
mi
Djindjic,
Korac
i
Labus
rekli
da
je
razlog
za
stav
o
usvojenom
predlogu
taj
sto
zele
da
isteraju
SNP
na
cistinu.
Predstavnici
Vlade
Srbije
kazu
da
ce
ici
na
direktnu
primenu
Statuta
i
Uredbu
republicke
vlade
ako
ponudjeni
Predlog
zakona
o
saradnji
sa
Haskim
tribunalom
ne
bude
usvojen?
-
Pa
neka
izvole.
Imali
su
dva
meseca
vremena
da
usaglase
stavove.
Neka
se
sada
suoce
sa
obavezama
koje
imaju.
To
je
siledzijska
politika
kada
svom
koalicionom
partneru
kazes
uzmi
ili
ostavi.
I
ta
politika
ce
zavrsiti
onako
kako
zavrsavaju
sve
siledzije
u
politici.
Bas
me
briga
za
Batica
*
Komenatrisuci
odluku
DSS
da
ne
ucestvuje
na
sednicama
Predsednistva
DOS
srpski
ministar
pravde
Vladan
Batic
je
rekao
da
"
sindrom
stare
frajle
i
pokondirene
tikve
vise
ne
moze
da
prodje
i
da
ne
mozete
istovremeno
biti
i
vlast
i
opozicija".
Kako
komentarisete
takvu
izjavu?
-
Da
vam
pravo
kazem,
bas
me
briga
sto
nas
kritikuje
Batic.
Imamo
obavezu
iskljucivo
prema
gradjanima
koji
nas
podrzavaju.
Ovom
odlukom
smo
ispunili
njihovo
ocekivanje.
Neko
kome
je
u
ruke
stavljena
oblast
pravosudja,
koji
se
zove
ministar
pravde,
morao
bi
da
zna
da
cita
koalicioni
sporazum,
ako
to
vec
ne
znaju
nesvrseni
studenti,
filozofi,
psiholozi
kojih
ima
u
DOS.
Neka
uzme
i
neka
procita
sporazum.
Sve
drugo
je
politicko
nasilje,
a
onaj
ko
je
tome
sklon
ce
postupati
kao
Vladan
Batic.
Prevrtljivost
Nove
Srbije
*
U
onome
sto
radi,
makar
i
trenutno,
DS
ima
podrsku
svih
u
ostatku
DOS.
Ima
li
partija
u
okviru
DOS
sa
kojom
imate
zajednicki
jezik?
-
To
je
od
slucaja
do
slucaja.
Kada
se
radi
o
pitanjima
vezanim
za
Kosovo
i
Metohiju
saradjujemo,
kada
se
radi
o
saveznoj
drzavi
saradjujemo
sa
istim
tim
ljudima,
uz
male
probleme.
Saradnja
se
svakodnevno
odvija.
Saradjuje
se
na
onim
pitanjima
koja
predstavljaju
interes
drzave
i
gradjana.
Saradnja
podrazumeva
dogovor,
ali
nismo
spremni
da
prihvatamo
ucene
i
da
budemo
paravan
za
odluke
na
koje
ne
uticemo.
*
Rekli
ste
da
ce
DS
i
DSS
biti
upucene
na
neke
postizborne
dogovore
ili
koalicije.
Ima
li
jos
stranaka
u
DOS
sa
kojima
biste
mogli
da
saradjujete?
Cesto
se
pominje
Nova
Srbija
Velimira
Ilica,
za
koju
se
cas
cini
da
je
bliska
vama,
a
onda
opet
Vladi
premijera
Djindjica.
-
Sve
to
zavisi
kako
ce
se
grupisati
te
partije.
Sto
se
tice
Nove
Srbije,
istini
za
volju,
ne
zna
se
gde
je
ona
trenutno.
Vise
ne
lici
na
ono
sto
je
bila
pre
dve
godine,
tako
da
ne
vidim
da
je
tu
moguca
neka
bliza
saradnja.
Blic,
16.
mart
Organi
bezbednosti
Vojske
Jugoslavije
preksinoc
priveli
potpredsednika
Vlade
Srbije
dok
je
sedeo
u
restoranu
„Sindelic“
Perišic
osumnjicen
da
je
špijun
CIA
BEOGRAD
-
Potpredsednik
Vlade
Srbije
i
lider
Pokreta
za
demokratsku
Srbiju
Momcilo
Perišic
priveden
je
preksinoc
u
Vojno
tužilaštvo,
saznaje
„Blic“
u
vrhu
DOS.
Šef
Perišicevog
kabineta
i
potpredsednik
PDS
Nebojša
Mandic
potvrdio
je
juce
da
je
Perišic
preksinoc
privreden
i
da
se
trenutno
nalazi
na
ispitivanju
u
vojnoj
službi
bezbednosti.
-
Ne
znamo
zbog
cega
je
priveden.
Ocekujemo
informacije
-
rekao
je
Mandic
juce
posle
podne.
Jedan
od
lidera
DOS,
koji
je
želeo
da
ostane
anoniman,
rekao
je
za
„Blic“
da
je
„cuo
da
je
Perišic
priveden
zbog
špijunaže“.
Ministar
pravde
Vladan
Batic
izjavio
je
za
naš
list
da
je
„samo
cuo
da
je
Perišica
uhapsila
vojna
bezbednost,
ali
da
ne
zna
više
detalja
o
tome“.
Kako
„Blic“
saznaje
vojni
organi
uhapsili
su
Perišica
zajedno
sa
sekretarom
americke
ambasade
u
Beogradu
i
jednim
potpukovnikom
iz
kabineta
Generalštaba
Vojske
Jugoslavije.
Hapšenje
je
obavljeno
u
beogradskom
restoranu
„Sindelic“.
Posle
privodenja
pred
vojne
pravosudne
organe
Perišic
i
potpukovnik
su
zadržani
u
pritvoru,
a
sekretar
ambasade
SAD
je
pušten
na
slobodu.
Predsednik
Vojnog
suda
u
Beogradu
Đorde
Trifunovic
odbio
je
da
komentariše
vest
o
Perišicevom
izvodenju
pred
vojne
pravosudne
organe.
-
U
ovom
trenutku
ne
mogu
ni
da
potvrdim
ni
da
demantujem
tu
informaciju.
S
obzirom
na
osetljivost
slucaja
u
ponedeljak,
19.
marta
izdacemo
o
tome
pismeno
službeno
saopštenje
-
izjavio
je
za
„Blic“
predsednik
Trifunovic.
Savetnik
za
štampu
americke
ambasade
Pol
Denig
potvrdio
je
„Blicu“
da
je
„jedan
službenik
ambasade“
priveden
zajedno
sa
Perišicem.
-
Naš
službenik
i
funkcioner
srpske
Vlade
su
se
sreli
u
jednom
javnom
restoranu
u
Beogradu.
Jugoslovenski
organi
su
ih
odatle
odveli
na
informativni
razgvor,
gde
je
naš
službenik
zadržan
15
casova
bez
kontakta
sa
nama.
Iako
je
naš
službenik
pušten,
Ambasada
SAD
ce
uložiti
zvanicni
protest
zbog
njegovog
privodjenja
-
rekao
je
Denig,
ne
želeci
da
otrkiva
identitet
službenika.
Americki
ambasador
Vilijem
Montgomeri,
juce
oko
16,30
sati
boravio
je
u
Saveznom
ministarstvu
spoljnih
poslova
gde
je
licno
predao
protest
zbog
privodenja
službenika
ambasade
SAD.
Sinoc
je
zbog
privodenja
protestvovao
i
Stejt
department.
Izvor
„Blica“
koji
je
tražio
da
ostane
anoniman
kaže
da
je
Perišic
priveden
zbog
sumnje
da
je
špijunirao
u
korist
americke
obaveštajne
službe-CIA.
Isti
izvor
tvrdi
da
su
prilikom
hapšenja
kod
njega
navodno
pronadene
trake
sa
sednice
kolegijuma
Generalštaba
VJ.
Miloševicu
se
trenutno
sudi
u
Haškom
tribunalu
pod
optužbom
za
ratne
zlocine
na
Kosovu,
Bosni
i
Hercegovini
i
Hrvatskoj.
Agencija
AP
javila
je
da
je
Perišic
americkom
diplomati
predavao
dokumente
koji
bi
mogli
da
uticu
na
sudenje
Slobodanu
Miloševicu
pred
Haškim
tribunalom.
Iako
naš
izvor
kaže
da
ce
se
Perišic
kao
poslanik
u
Vecu
republika
Skupštine
SRJ
pozvati
na
imunitet,
još
je
nejasno
da
li
je
predsednik
PDS
i
potpresednik
srpske
Vlade
pokušao
da
se
zaštiti
poslanickom
funkcijom
i
da
li
ce
uopšte
moci
da
koristi
ovu
povlasticu.
Ukoliko
se
pokaže
tacnim
informacija
da
je
uhapšen
za
vreme
vršenja
krivicnog
dela,
poslanicki
mandat
ga
nece
osloboditi
pritvora.
To
jasno
stoji
i
u
Ustavu
SRJ
ciji
clan
87
glasi:
„Savezni
poslanik
ne
može
biti
pritvoren
bez
odobrenja
veca
Savezne
skupštine
ciji
je
clan,
osim
ako
je
zatecen
u
vršenju
krivicnog
dela
za
koje
je
propisana
kazna
zatvora
u
trajanju
dužem
od
pet
godina.“
Špijunaža
je
krivicno
delo
predvidjeno
saveznim
Krivicnom
zakonom
i
za
nju
se
mogu
izreci
kazne
od
jedne
do
20
godina
zatvora.
Prema
Krivicnom
zakonu
SRJ
za
špijunažu
odgovara
onaj
„ko
tajne
vojne,
ekonomske
ili
službene
podatke
ili
dokumente
saopšti,
preda
ili
ucini
dostupnim
stranoj
državi,
stranoj
organizaciji
ili
licu
koje
im
služi.“
U
istom
zakonu
stoji
da
se
„tajnim
smatraju
oni
vojni,
ekonomski
ili
službeni
podaci
i
dokumenti
koji
su
zakonom,
drugim
propisom
ili
odlukom
nadležnog
organa
donesenim
na
osnovu
zakona
proglašeni
tajnim,
kao
i
podaci
i
dokumenta
koji
su
dostupni
samo
odredenom
krugu
lica,
a
koji
se
moraju
držati
tajnim,
jer
bi
njihovo
odavanje
dovelo
do
teških
posledica
za
bezbednost
i
odbranu
zemlje
ili
ekonomski
interes
zemlje.“
Lider
PDS
inace
je
na
celu
skupštinskog
Odbora
za
bezbednost.
Danas,
16.
mart
Hapsenje
predsednika
Odbora
za
bezbednost
Savezne
skupstine
i
potpredsednika
Vlade
Srbije
Momcila
Perisica
je
prvorazredan
skandal
sa
medjunarodnim
razmerama.
Oni
koji
su
to
pokrenuli
moraju
da
imaju
jake
dokaze
o
akutnom
ugrozavanju
bezbednosti
zemlje,
ali
postoji
velika
sumnja
da
je
to
tako.
Mi
smo
danas
izrazili
rezervu,
jer
ima
indicija
da
je
ceo
slucaj
politizovan.
Sve
to
podseca
na
jedan
iskonstruisan
skandal
-
rekao
je
predsednik
Vlade
Srbije
Zoran
Djindjic
na
sinocnoj
konferenciji
za
novinare,
nakon
sednice
Vlade.
Danas,
16.
mart
Profesori
Vladimir
Goati
i
Vojin
Dimitrijevic
o
sporazumu
o
buducoj
uniji
Zajednistvu
ugradjen
baj-pas
Beograd
-
Potpisani
dokument
je
nacelan
politicki
dokument
i
podleze
tumacenjima
na
razne
nacine.
Ukoliko
gledate
kriticki
na
njega,
moze
se
reci
da
u
njemu
ima
malo
zajednistva,
da
se
radi
o
dve
drzave.
Medjutim,
svakako
da
je
manje
zajednistva
od
onog
sto
je
propisano
Ustavom
iz
92.
godine,
ali
ga
ima
vise
od
onoga
sto
smo
poslednjih
godina
videli
u
praksi.
U
odnosu
na
to,
ovaj
dokument
obecava,
moguce
je
ostvariti
veci
stepen
zajednistva.
Steta,
medjutim,
sto
nema
slicnih
politickih
zajednica
kako
bismo
se
eventualno
ucili
na
njihovim
greskama.
Ovako
dokument
o
buducoj
uniji
Srbije
i
Crne
Gore
za
Danas
komentarise
profesor
Vladimir
Goati,
saradnik
Insituta
drustvenih
nauka.
Prema
njegovim
recima,
iznadjeno
resenje
moralo
je
da
sacuva
obraz
"i
jednih
i
drugih",
ali
je
i
pored
toga
jasno
da
u
Crnoj
Gori
nema
raspolozenja
za
vece
zajednistvo.Povodom
rotirajuce
stolice
u
UN
i
ceste
zamene
u
buducem
ministarskom
savetu,
on
kaze
da
stalnost
u
politici
ima
neke
svoje
prednosti,
jer
stvari
postaju
stabilnije
i
cvrsce.
-
Pitanje
je
treba
li
obezbediti
kontinuitet.
Ceste
smene
mogu
uciniti
akutnim
pitanje
kontrole.
Slicna
stvar
se
dogadja
i
u
samoj
EU
i
oni
su
taj
problem
prevazisli
tako
sto
se
sastaju
bivsi,
sadasnji
i
buduci
ministri
sto
bi
moglo
biti
resenje
i
za
nas
slucaj
-
kaze
Goati.
Profesor
Vojin
Dimitrijevic,
direktor
Beogradskog
centra
za
ljudska
prava,
smatra
da
je
ovakav
model
drzave
moguc
ukoliko
ga
medjunarodna
zajednica
podrzava.
-
Ovim
je
bar
obezbedjen
medjunarodni
subjektivitet
drzave
koja
je
tako
definisana.
Mislim
da
su
sada
uklonjene
neke
prepreke
koje
su
postojale
za
ulazak
u
pojedine
organizacije,
a
pre
svega
u
Savet
Evrope.
Pitanje
je
da
li
cemo
moci
da
se
ekonomski
uklopimo
u
EU,
ali
ukoliko
su
oni
pristali
na
pojam
zajednickog
trzista
ne
vidim
razlog
za
neki
veci
problem
-
kaze
Dimitrijevic,
dodajuci
da
je
dogovorom
o
preuredjenju
federacije
poceo
da
se
raspetljava
jedan
komplikovan
cvor
koji
je
ostao
jos
od
raspada
SFRJ.
-
Ona
je
za
mene
nestala
jos
92.
uz
prilicne
"zasluge"
tadasnjeg
crnogorskog
i
srpskog
rukovostva.
Ja
sam
nju
prezalio,
i
samo
se
nadam
da
ce
se
ovaj
cvor
razvezati
u
naredne
tri
godine
-
kaze
Dimitrijevic.
Upitan
da
li
unija
Srbije
i
Crne
Gore
ima
buducnost
i
kakvu,
profesor
Goati
odgovora
da
sadasnje
resenje
predstavlja
neku
vrstu
baj-pasa
federaciji
koja
nije
funkcionisala.
-
Ovo
je
samo
prelazno
resenje
koje
nije
radjeno
za
buducnost,
vec
predstavlja
baj-pas
radi
ulaska
u
evropske
integracije.
Licno
ne
polazem
velike
nade
u
ovu
uniju
-
zakljucuje
Goati.
www.mediaclub.cg.yu
Milo
Đukanović:
Nismo
imali
ubedljivu
većinu
za
referendum
-
Da
sam
bio
siguran
da
imamo
dovoljnu
vecinu
i
da
bez
rizika
mozemo
ici
u
ostvarivanje
pune
crnogorske
drzavnosti,
ja
bih
to
uradio.
Nazalost,
nemamo
ubjedljivu
vecinu
i
mnogo
je
vaznije
da
sacuvamo
ostvareni
domet
crnogorske
drzavnosti
nego
da
rizikujemo
da,
zbog
eventualnih
neocekivanog
rezultata
na
referendumu,
sve
ostvareno
ukinemo.
Da
li
imamo
pravo
na
rizik
da
se
Crna
Gora
nepromisljenim
potezima
vrati
na
1992.
ili
1918.
godinu?
Krajnje
bi
neodgovorno
bilo
da
se
sa
tim
poigramo
i
ja
nemam
pravo
da
sa
emocijama
prilazim
ovoj
temi
-
rekao
je
Đukanovic.
Đukanovic
je
saopstio
da
je
"stabilnost
Vlade
imperativ
ovog
trenutka
u
Crnoj
Gori"
i
da
je
"ovaj
plan
jedino
relevantan
ako
ga
podrze
one
snage
koje
imaju
kredibilitet
da
izvedu
reformski
proces
i
rade
na
obnovi
drzavnosti".
On
je
kazao
da
bi
volio
da
se
ne
ide
na
vanredne
izbore,
jer
ima
prostora
za
povlacenje
mnogih
racionalnih
poteza.
Ako
SDP
i
LS
ipak
napuste
Vladu,
Đukanovic
je
naglasio
da
je
"svemu
naredan".
On
je,
medutim,
najavio
da
DPS
nece
u
tom
slucaju
praviti
koaliciju
sa
prosrpskim
strankama.
-
Nijesam
sklon
da
radi
ocuvanja
vlasti
sklapamo
saveze
sa
nedolicnim
politickim
partnerima,
onima
od
kojih
se
dijametralno
razlikujemo.
Suvise
smo
odgovorni
za
nove
politicke
vratolomije.
Osnovna
ideja
je
da
sa
SDP
i
LSCG
reprogamiramo
dosadasnji
dogovor
i
iskoristimo
vrijeme
pred
nama
da
projekat
obnove
drzavnosti
uvedemo
u
sigurniju
zavrsnicu
-
naveo
je
Đukanovic.
Blic,
18
mart
Đindic
najavio
temeljnu
reformu
Vojske
Jugoslavije
Narod
sve
manje
veruje
DOS
SUBOTICA
(FoNet,
Tanjug)
-
Premijer
Srbije
Zoran
Đindic
izjavio
je
u
Subotici
da
„afera
Perišic“
ukazuje
na
„drastican
nedostatak“
parlamentarne
kontrole
nad
oružanim
snagama
i
njihovim
službama.
Đindic
je
najavio
uvodenje
civilne
kontrole
vojske
i
temeljne
reforme
u
ovoj
oblasti
i
posebno
naglasio
da
je
nedospustivo
da
najviši
državni
funkcioneri
o
hapšenju
potpredsednika
Vlade
Srbije
Momcila
Perišica
i
o
diplomatskom
skandalu
saznaju
iz
novina.
-
Služba
bezbednosti
sigurno
nije
najvažnija
služba
u
zemlji
-
rekao
je
Đindic
i
porucio
„da
se
mora
znati
koji
je
to
politicar
blagovremeno
bio
upoznat
sa
delovanjem
odredenih
organa,
jer
se
radi
o
odluci
sa
politickim
posledicama“.
-
Svako
mora
da
odgovara
za
posledice
svog
ponašanja
-
istakao
je
Đindic
i
ocenio
da
„aferom
Perišic“
kriza
u
DOS
nije
produbljena.
On
je
dodao
da
je
na
pravosudnim
organima
„da
procene
šta
je
u
ovom
slucaju
po
sredi“.
Premijer
Srbije
je
najavio
da
ce
na
današnjoj
sednici
Predsedništva
DOS
insistirati
da
se
razgovora
o
reformskim
i
ekonomskim
temama.
Đindic
je
obecao
da
ce
od
clanica
te
koalicije
tražiti
da
se
izjasne
šta
je
po
njima
prioritet
-
medusobni
politicki
sukobi
ili
reforma
zemlje.
Najavljujuci
da
ce
na
sednici
Predsedništva
DOS
tražiti
izjašnjavanje
o
prioritetima
delovanja,
Đindic
je
dodao
da
ce,
ukoliko
neke
clanice
DOS
misle
da
su
prioritet
medusobni
odnosi
unutar
koalicije,
predložiti
raskidanje
koalicionog
ugovora.
Đindic
je
predocio
da
u
Srbiji
gradani
sve
manje
veruju
DOS
zbog
toga
što
su
novine
pune
izjava
o
medusobnim
sukobima
u
koaliciji,
a
nakon
javnih
nastupa
ti
isti
se
zalažu
da
je
prioritet
nacionalna
ekonomija.
Srpski
premijer
ocenio
je
da
31.
mart
nece
biti
presudan
za
buduce
odnose
sa
medunarodnom
zajednicom,
ukoliko
se
do
tada
ne
ispune
uslovi
americkog
Stejt
dipartmenta
o
saradnji
Jugoslavije
sa
Haškim
tribunalom.
On
je
rekao
da
saradnja
sa
Haškim
tribunalom
traje,
o
cemu
svedoci
i
izrucenja
više
jugoslovenskih
gradana
tom
medunarodnom
sudu
zbog
optužbi
da
su
pocinili
ratne
zlocine.
Danas,
18.
mart
Sudjenje
Milosevicu
nema
veze
sa
hapsenjem
Perisica
Djindjic
je
izjavio
da
ne
smatra
da
sudjenje
Slobodanu
Milosevicu
ima
veze
sa
hapsenjem
Momcila
Perisica.
"Mislim
da
je
to
posledica
amaterizma
i
nesnalazenja
u
nekim
politickim
relacijama
-
najsporniji
je
trenutak
kada
je
to
izvedeno.
Mi
smo
kao
zemlja
trebali
da
predstavimo
jedan
sporazum
do
kojeg
smo
dosli,
da
se
svetu
predstavimo
kao
jedna
demokratska
drzava.
Tog
trenutka
se
pojavljuje
jedna
druga,
negativna
vest,
koja
anulira
sve
efekte
ove
prve.
Time
mi
u
medjunarodnom
imidzu
gubimo.
Takvu
odluku,
dakle,
moze
da
donese
samo
neko
nekompetentan,
i
ko
ne
razume
efekte
svega
toga
na
sirem
planu",
ocenio
je
premijer
Srbije.
Povodom
priblizavanja
31.
marta,
premijer
je
negirao
da
je
nasa
zemlja
uslovljena
bili
kakvim
rokovima,
ali
je
takodje
istakao
da
nas
"pojedinci
ne
mogu
spreciti
u
izvrsavanju
nasih
medjunarodnih
obaveza".
Ne
moze
se
dopustiti
da
najvisi
drzavni
funkcioneri
o
tom
dogadjaju
saznaju
iz
novina.
Ja
se
u
pitanje
da
li
je
neko
spijun
ili
ne
-
ne
upustam.
To
ce
nadlezni
organi
svakako
utvrditi.
Glavno
pitanje
sa
politickog
aspekta
je
da
li
je
jedna
tajna
sluzba
ili
sluzba
bezbednosti
najvisi
organ
u
jednoj
demokratskoj
drzavi.
Sasvim
sigurno
da
nije.
Mi
takodje
zelimo
da
znamo
koji
je
politicar
-
da
li
je
to
predsednik
savezne
drzave,
predsednik
savezne
vlade,
ili
ministar
za
odbranu
-
blagovremeno
upoznat
sa
potezima
koje
preduzimaju
pojedini
vojni
organi.
Ako
jeste,
onda
je
to
njegova
politicka
odgovornost.
A
ovo
svakako
jesu
odluke
sa
politickim
posledicama.
Ne
moze
niko
da
kaze:
Ja
profesionalno
radim
svoj
posao,
ali
politicke
posledice
nisu
moj
problem.
Mislim
da
je
to
bezanje
od
cinjenica,
a
cinjenica
je
da
svako
mora
da
odgovara
za
posledice
svoga
ponasanja.
A
ako
posledice
idu
u
domen
nekog
drugog,
onda
taj
drugi
mora
da
bude
informisan
i
da
pristaje
na
njih.
Stoga
je
logicno
da
posle
svega
ovog
mora
da
usledi
jedna
reforma,
da
se
nadje
model
civilne
kontrole
i
nad
vojskom
i
nad
organima
vojske
-
zakljucio
je
premijer
Djindjic
i
dodao
da
u
svetu
shvataju
da
ovo
sto
se
prethodnih
dana
dogodilo
predstavlja
ostatke
nekih
starih
snaga
i
da
bi
"bilo
glupo
kaznjavati
zemlju
koja
sprovodi
reforme
zato
sto
ima
unutrasnje
probleme".
Blic,
18
mart
Vladimir
Goati
za
„Blic“
govori
o
politickoj
pozadini
hapšenja
Momcila
Perišica
Opasan
sukob
DSS
i
DOS
BEOGRAD
-
Privodenje
potpredsednika
Vlade
Srbije
Momcila
Perišica
i
americkog
diplomate
dodalo
je
institucionalnu
dimenziju
sukobu
koji
postoji
izmedu
DSS
i
ostatka
DOS,
odnosno
DS,
a
jedan
od
glavnih
motiva
politicki
analiticari
vide
i
u
skorom
isteku
roka
za
konkretnu
saradnju
SRJ
sa
Tribunalom
u
Hagu.
Naucni
saradnik
Instituta
za
društvene
nauke
Vladimir
Goati
za
„Blic“
je
rekao
da
„licno
ne
veruje
da
je
Momcilo
Perišic
na
takav
nacin
prekoracio
zakon,
ali
da
o
tome
treba
da
odluci
sud“.
-
Ostaje
neobicno
to
koliko
je
grubo
i
nespretno
cela
stvar
izvedena.
U
nedoumici
sam
da
li
je
u
pitanju
demonstracija
sudske
pravde
ili
ovaj
slucaj
privodenja
potpredsednika
Vlade
ima
politicke
konotacije,
jer
nacin
na
koji
je
sve
uradeno
ostavlja
prostor
za
sumnju.
Sukob
izmedu
DSS
i
ostatka
DOS,
ili
„DOS
minus“,
nastavlja
da
se
produbljuje.
Pored
stranackog,
u
tom
sukobu
uvek
je
postojao
i
licni
na
relaciji
Koštunica
-
Đindic,
ali
problem
je
što
su
sada
u
celu
pricu
uvucene
institucije
-
s
jedne
strane
su
savezne
institucije
i
vojska,
a
s
druge,
Republicka
vlada.
Sve
to
postojeci
sukob
sada
definitivno
cini
opasnijim
-
smatra
Goati.
On
smatra
da
je
sukob
dve
najjace
stranke
u
vladajucoj
koaliciji
do
sada
uglavnom
bio
unutar
republickog
nivoa,
ali
da
je
sada
sve
to
institucionalizovano.
-
Najteža
oružja
vec
su
upotrebljena,
tako
da
ne
verujem
da
ce
se
ici
u
produbljivanje
postojece
situacije.
Interesantno
je
to
da
se
pokazuje
da
je
razmena
vatre
izmedu
DOS
i
stranaka
bivšeg
režima
neuporedivo
blaža,
nego
kada
su
u
pitanju
odnosi
DSS
i
ostatka
DOS
-
zakljucio
je
Goati.
Srbobran
Brankovic
iz
agencije
„Medium“
smatra
da
privodenje
i
optužbe
protiv
potpredsednika
srpske
vlade
„predstavljaju
pobunu
onih
koji
se
boje
izrucenja
Tribunalu,
odnosno
da
je
to
delo
konzervativnih
struktura
u
VJ“.
-
Nisam
uveren
da
su
politicari
direktno
povezani
sa
ovim
slucajem.
Medutim,
sukob
DS
i
DSS
je
odavno
otvoren
i
ove
dve
stranke
svako
sledece
politicko
pitanje
koristice
za
medusobnu
konfrontaciju.
Prostor
za
sporazum
izmedu
DS
i
DSS
postoji
i
u
ovoj
situaciji
bi
dosta
znacio
DS,
jer
je
i
srpskom
premijeru
poznato
koliko
je
klimava
podrška
koju
ima
njegova
vlada
-
zakljucio
je
Brankovic.
Direktor
Centra
za
jugoistocne
studije
Ognjen
Pribicevic
smatra
da
ce
u
delu
slucaja
koji
ima
veze
sa
odnosima
SRJ
i
SAD
doci
do
smirivanja
situacije
i
da
se
odnosi
nece
radikalno
zaoštriti.
-
Mnogo
je
važnije
što
se
ovakvim
potezima
srozava
i
onako
nizak
ugled
naše
zemlje
u
svetu
-
rekao
je
Pribicevic.
On
smatra
da
je
najveci
problem
u
tome
„
što
su
ostaci
Miloševicevog
režima,
koji
se
nalaze
u
službama
kao
što
su
DB
i
VJ,
od
samog
pocetka
korišceni
u
sukobu
DS
i
DSS,
ali
sada
od
nekoga
ko
je
korišcen
postaju
faktori
koji
zastupaju
neke
svoje
interese“.
Danas,
19.
mart
Dragan
Marsicanin,
potpredsednik
Demokratske
stranke
Srbije
Zoran
Djindjic
treba
da
podnese
ostavku
Beograd
-
Demokratska
stranka
Srbije
zatrazila
je
juce
od
premijera
Srbije
Zorana
Djindjica
da
podnese
ostavku,
a
povodom
nedavnog
hapsenja
potpredsednika
Vlade
Srbije
Momcila
Perisica,
koga
vojno
pravosudje
sumnjici
za
spijunazu.
Dragan
Marsicanin,
potpredsednik
DSS,
rekao
je
na
konferenciji
za
novinare,
da
je
Djindjic
na
sastanku
drzavnog
i
vojnog
vrha
dobio
"punu
informaciju
o
opravdanosti
sumnje"
da
je
Perisic
pocinio
krivicno
delo
spijunaze.
Djindjic
je
kao
najodgovorniji
za
rad
Vlade
Srbije
i
njenih
clanova
duzan
da
podnese
ostavku,
kazao
je
Marsicanin.
On
je
dodao
da
ce
dalji
potezi
te
stranke
zavisiti
od
odluke
premijera
i
ocenio
da
bi
njegova
ostavka
bila
"politicki
i
moralni
cin".
Na
pitanje
o
detaljima
optuzbe
protiv
Perisica
i
dokazima
kojima
raspolaze
drzavni
vrh,
Marsicanin
je
rekao
da
se
takve
informacije
mogu
dati
samo
uz
odobrenje
Vojnog
suda
i
izrazio
nadu
da
ce
sud
dozvoliti
da
javnost
bude
upoznata
sa
detaljima
optuzbe.
Navodeci
da
Perisica,
kao
potpredsednika
srpske
vlade
i
saveznog
poslanika,
stiti
dvostruki
imunitet,
potpredsednik
DSS
je
istakao
da
bi
"jedina
odgovorna
odluka
bila
da
se
(u
cilju
vodjenja
postupka)
te
prepreke
uklone".
On
je
ocenio
da
su
postupak
i
akcija
privodjenja
Perisica
vodjene
strucno
i
profesionalno
uz
"puno
postovanje
zakona
i
pravila
sluzbe".
"To
je
slucaj
za
udzbenike,
koji
ce
sigurno
i
uci
u
njih",
dodao
je
Marsicanin.
Naglasio
je
da
je
opsti
interes
da
pravosudni
organi
otkriju
"punu
istinu
u
slucaju
Perisic".
Na
pitanje
da
li
ce
ucestvovati
na
sastanku
Predsednistva
DOS,
koji
je
zakazao
republicki
premijer,
Marsicanin
je
podsetio
na
raniju
odluku
DSS
da
ne
prisustvuje
sednicama
vrha
koalicije
i
dodao:
-
Djindjic
je
kao
neki
vanzemaljac
rekao
da
ce
se
na
sastanku
raspravljati
o
ekonomskim
i
privrednim
pitanjima,
valjda
gajenju
krastavcica.
Zelim
mu
svaku
srecu,
neka
se
time
bavi
ako
misli
da
je
to
sada
najvaznija
tema.
Dragan
Jocic,
predsednik
Odbora
za
bezbednost
Skupstine
Srbije
i
visoki
funkcioner
DSS,
saopstio
je
da
ce,
ukoliko
se
Perisic
bude
pozvao
na
imunitet,
predloziti
formiranje
parlamentarne
komisije
koja
ce
ispitati
odgovornost
Perisica
i
Vlade
Srbije.
Komentarisuci
izjave
pojedinih
clanova
Vlade
povodom
privodjenja
Perisica,
Jocic
je
kazao
da
su
pojedinici
"pribegli
zameni
teza"
i
da
na
taj
nacin
pokusavaju
da
"sklone
fokus
sa
pitanja
nacionalne
bezbednosti".
Sporazum
je
dobar
Marsicanin
je
ocenio
da
je
nedavno
potpisani
Sporazum
o
preuredjenju
odnosa
izmedju
Srbije
i
Crne
Gore
"veoma
valjan
i
dobar
sporazum",
na
kome
ce
se
temeljiti
ustavna
povelja.
"Taj
dokument
odrazava
politicku
volju
da
se
preurede
odnosi.
To
nije
iznudjeno
resenje,
vec
ono
sto
je
u
ovim
istorijskim
okolnostima
bilo
potrebno
Srbiji
i
Crnoj
Gori",
dodao
je
Marsicanin.
Povodom
kritika
na
stavku
Sporazuma
koja
predvidja
da
drzave
clanice
nakon
tri
godine
mogu
da
pokrenu
pitanje
drzavnog
statusa,
potpredsednik
DSS
je
kazao
da
je
"nerealno
ocekivati"
da
posle
pocetka
ukljucivanja
u
evropske
integracije
neko
otvara
to
pitanje.
Danas,
19.
mart
Vojislav
Kostunica,
predsednik
SRJ
najavio
povlacenje
ako
ne
uspe
Sporazum
o
preuredjenju
odnosa
izmedju
Srbije
i
Crne
Gore
Momcilo
Perisic
treba
da
podnese
ostavku
Beograd
-
Vojislav
Kostunica
predsednik
SR
Jugoslavije
rekao
je
da
ce
se
povuci
sa
mesta
predsednika
i
svih
drugih
funkcija
ukoliko
nedavno
potpisan
Sporazum
o
preuredjenju
odnosa
izmedju
Srbije
i
Crne
Gore
ne
bude
prihvacen.
On
je
juce
na
redovnoj
konferenciji
za
novinare
u
Palati
federacija
izrazio
ocekivanje
da
ce
Momcilo
Perisic,
potpredsednik
republicke
vlade
i
lider
PDS
koga
pravosudni
organi
sumnjice
za
krivicno
delo
spijunaze,
podneti
ostavku
ili
da
ce
biti
smenjen
sa
tog
mesta.
Na
pitanje
novinara
da
li
stoji
iza
stava
Demokratske
stranke
Srbije
da
ostavku
treba
da
podnese
i
srpski
premijer
Zoran
Djindjic,
Kostunica
je
rekao
da
Vlada
Srbije
"mora
da
podnese
neke
konsekvence":
-
Do
sada
ni
Perisic
nije
podneo
ostavku.
Ako
on
ne
bude
podneo
ostavku
ili
ako
ne
bude
smenjen
otvorilo
bi
se
pitanje
cele
vlade
-
dodao
je
Kostunica.
Kostunica
je
rekao
da
izlazak
zemlje
iz
izolacije
ne
treba
da
znaci
da
drzave
nema
i
dodao
da
ona
ne
moze
biti
na
prodaju
te
da
svaki
takav
pokusaj
mora
biti
sprecen.
Odgovarajuci
na
primedbe
da
jedan
broj
clanova
DOS
nije
bio
obavesten
o
Perisicevom
hapsenju
Kostunica
je
odgovorio
pitanjem
"zar
je
moguce
da
iko
zastupa
tezu
da
policija
u
operativnom
delu
istrage
da
izvesti
javnost".
Na
pitanje
da
li
je
znao
da
Perisica
prate
Kostunica
je
odgovorio:
-
Znao
sam,
da
postoji
nesto
sto
je
frapirajuce
-
da
podatke
iz
Generalstaba
Vojske
Jugoslavije
cure
o
tome
sam
obavesten.
On
je
dodao
da
je
o
hapsenju
potpredsednika
Vlade
Srbije
zvanicno
obavesten
po
povratku
iz
Barselone
i
ocenio
da
je
postupak
hapsenja
bio
korektan.
On
je
medjutim
kazao
da
misli
da
je
ranije
trebalo
obavestiti
drzavne
organe
o
njegovom
hapsenju,
da
bi
"voleo
da
je
zadrzavanje
americkog
diplomate
trajalo
krace,
a
jos
vise
da
se
nije
znao
njegov
identitet
i
drzava
iz
koje
dolazi".
Predsednik
SRJ
je
istakao
da
je
drzava
zainteresovana
za
dobre
odnose
sa
SAD.
On
je
demantovao
pojedine
izjave
po
kojima
je
Rade
Bulatovic,
savetnik
jugoslovenskog
predsednika
za
bezbednost,
bio
clan
Jugoslovenske
levice.
Ocenio
je
da
su
kako
je
rekao
napadi
na
njegove
saradnike
i
Kabinet
zbir
primitivnih
podmetanja
navodeci
posebno
kritike
na
racun
Ljiljane
Nedeljkovic,
Aleksandra
Tijanica,
Gradimira
Nalica
i
Radeta
Bulatovica.
Porucio
je
da
on
stoji
iza
svih
njihovih
izjava
datih
u
svojstvu
clanova
kabineta
i
da
ako
neko
ima
nesto
da
im
zameri
da
se
okrene
ka
njemu
(Kostunici).
Danas,
20.
mart
Demokratska
stranka
optuzuje
nacelnika
vojne
Uprave
bezbednosti
Lazni
general
Tomic
privatizovao
KOS
Beograd
-
Demokratska
stranka
podrzala
je
juce
zahtev
Vlade
Republike
Srbije
da
general-major
Aco
Tomic,
nacelnik
Uprave
bezbednosti
Vojske
Jugoslavije,
bude
smenjen
zbog
zloupotrebe
sluzbenog
polozaja.
Ova
stranka
ocekuje
da
ce
"lazni
general
Tomic
biti
smenjen,
kao
i
da
ce
odgovarati
zbog
brojnih
malverzacija
i
nezakonitosti
u
radu
Sluzbe".
Kako
se
navodi
u
saopstenju
DS,
general
Tomic
je
"potpuno
privatizovao
Sluzbu
bezbednosti
Vojske
Jugoslavije
stavivsi
je
u
sluzbu
nekoliko
ljudi
iz
Kostunicinog
kabineta
i
Demokratske
stranke
Srbije".
-
Informacije
Vojne
sluzbe
bezbednosti
Tomic
ne
dostavlja
nadleznim
drzavnim
organima
vec
svojim
gazdama
koji
ih
zloupotrebljavaju
za
politicke
obracune.
Kako
drugacije
objasniti
cinjenicu
da
je
Dragan
Marsicanin
na
jucerasnjoj
stranackoj
konferenciji
za
stampu
govorio
o
"dokazima"
koje
je
prikupila
Sluzba
bezbednosti
VJ,
a
koji
predstavljaju
deo
istraznog
postupka
i
cije
iznosenje
u
javnosti
predstavlja
krivicno
delo,
pitaju
se
u
DS
i
konstratuju
da
je
Sluzba
bezbednosti
Vojske
Jugoslavije
"otudjeni
centar
moci
koji
niko
ne
kontrolise".
DS
je
juce
optuzila
generala
Tomica
da
bez
ikakve
kontrole
"trosi
i
rasipa
desetine
miliona
dinara
dok
vecina
oficira
i
vojnika
VJ
zivi
veoma
bedno",
kao
i
da
je
nedavno
pokusao
da
smeni
pojedine
oficire
na
jugu
Srbije
koji
su
odbili
da
potpisu
izjave
kojima
ce
teretiti
nacelnika
Generalstaba
VJ.
U
DS
podsecaju
da
Tomic
"nije
cak
ni
general",
jer
je,
kako
tvrde,
dobio
cin
generala
nezakonito,
bezzavrsene
najvise
vojne
skole.
"On
je
jedini
general
Vojske
Jugoslavije
bez
obrazovanja
i
zato
slepo
slusa
Kabinet
i
one
koji
su
ga
postavili.
Sluzba
bezbednosti
ce
biti
reformisana
i
stavljena
pod
kontrolu
parlamenta
kako
bi
se
zauvek
sprecile
nezakonitosti
u
njenom
radu.
U
suprotnom,
gradjani
Srbije
nece
vise
placati
rad
ove
Sluzbe",
zakljucuje
DS.
Marsicanin
pocinio
krivicno
delo
Istovremeno,
DS
je
"zapanjena
izjavama
potpredsednika
DSS
Dragana
Marsicanina
koji
javno
govori
da
je
imao
uvid
u
dokaze
koje
je
Vojna
bezbednost
prikupila
u
slucaju
Perisic".
"Prema
Zakonu
o
krivicnom
postupku
SRJ,
dokazi
koje
nadlezni
organi
prikupe
u
krivicnom
postupku
dostupni
su
samo
istraznom
sudiji,
tuziocu,
okrivljenom
i
advokatu.
Svi
drugi
koji
dodju
u
posed
ovih
dokaza
a
iznesu
ih
javno,
cine
krivicno
delo.
Upravo
to
je
uradio
Dragan
Marsicanin",
isticu
u
DS
uz
napomenu
da
to
najbolje
dokazuje
vezu
izmedju
Vojne
bezbednosti
i
DSS
"koja
nije
zasnovana
samo
na
mrznji
prema
medjunarodnoj
zajednici,
vec
i
na
retrogradnoj
ideologiji".
Zahvaljujuci
Marsicaninu
i
savetnicima
predsednika
Kostunice,
kazu
u
ovoj
stranci,
DSS
je
odavno
postao
politicki
ogranak
vojne
Sluzbe
bezbednosti.
Danas,
20.
mart
Poslanicka
grupa
Demokratske
stranke
Srbije
u
republickoj
skupstini
Zakoni
cekaju,
jer
je
Vlada
u
panici
Beograd
-
Otkazivanje
sednice
za
nas
nije
nikakvo
iznenadjenje,
jer
je
Vlada
u
panici.
Natasa
Micic
se
ne
ponasa
kao
predsednik
Skupstine,
a
vecina
poslanika
DOS
su
eksponenti
te
Vlade.
Ovako
je
na
jucerasnjoj
konferenciji
za
novinare
odlaganje
sednice
Skupstine
Srbije
za
sedam
dana
prokomentarisao
sef
Poslanickog
kluba
DSS
Dejan
Mihajlov.
Zastita
drzave
-
interes
svih
Na
pitanje:
"Sta
jos
treba
da
se
desi
da
biste
zvanicno
objavili
da
ste
izvan
DOS",
Mihajlov
je
odgovorio
da
je
"svako
prebacivanje
afera
na
stranacki
teren
zlonameran",
i
da
je
interes
svih
da
se
drzava
zastiti.
On
je
kategoricki
odbacio
mogucnost
da
DSS
ucestvuje
na
sednici
Predsednistva
DOS
i
demantovao
da
je
Dragan
Marsicanin
bio
na
sastanku
drzavnog
i
vojnog
vrha,
jer
on
je,
kako
je
rekao,
samo
"bio
u
Palati
federacije".
Danas,
20.
mart
Dragan
Veselinov:
DSS
rezirao
aferu
da
srusi
Vladu
Pancevo
-
Cela
afera
Perisic
je
tempirana
da
se
srusi
Vlada
Srbije,
ovo
je
jos
jedna
cista
politicka
afera
DSS
i
njen
pokusaj
da
se
kriminalom
osvoji
vlast.
DSS
se
udruzio
sa
Seseljom,
SPS
i
ostalim
porazenim
snagama
bivseg
rezima
i
koristi
gestapovske
metode
za
kompromitaciju
ljudi.
General
Aca
Tomic,
sef
vojne
kontraspijunaze,
mora
da
podnese
ostavku.
Da
li
ce
Perisic
biti
optuzen
za
spijunazu
i
kako
ce
proci
na
sudu,
videcemo
-
ali
smo
vec
videli
da
kontraspijunazu
niko
nadlezan
ne
kotrolise,
da
se
otrgla
svakom
zakonitom
civilnom
nadzoru
saveznog
parlamenta
i
Saveznoj
vladi,
i
da
nikome
ne
polaze
racune
-
rekao
je
Dragan
Veselinov
predsednik
Koalicije
Vojvodina
na
jucerasnjoj
pres
konferenciji.
On
je
dodao
da
nadlezan
sud
nije
odobrio
tajno
pracenje
i
snimanje
Perisica,
a
da
o
njegovom
pracenju
i
hapsenju
general
Tomic
nije
obavestio
ni
nacelnika
Generalstaba,
ni
saveznog
ministra
odbrane,
ni
saveznu,
ni
republicku
vladu,
kao
i
da
o
tome
nista
nije
znao
ni
Kostunica,
ni
savezni
Drzavni
savet
odbrane.
"Nismo
mi
glineni
golubovi
da
Tomic
moze
da
reseta
kako
hoce",
naglasio
je
Veselinov.
Danas,
20.
mart
Prema
istrazivanju
javnog
mnjenja
agencije
Scan
Pola
Novosadjana
za
referendum
o
Vojvodini
Novi
Sad
-
Od
svih
politicara,
Novosadjani
najvise
veruju
predsedniku
Jugoslavije
Vojislavu
Kostunici
za
kojeg
je
glasalo
22
odsto
ispitanika
u
istrazivanju
agencije
Scan.
Sledi
Zoran
Djindjic
(9,1
odsto),
Miroljub
Labus
(6,6),
cetvrti
sa
5,1
odsto
je
Vojislav
Seselj,
a
peto
mesto
je
zauzeo
Nenad
Canak
(5),
dok
je
poslednji
Milo
Djukanovic
za
kojeg
se
opredelilo
svega
0,1
odsto
ispitanih.
Kao
sto
najvise
veruju
Kostunici,
Novosadjani
tako
o
njemu
imaju
i
najbolje
misljenje
(22,5
odsto),
slede
Labus
(12,8),
Canak
(8),
Bozidar
Djelic
(7,4)
i
Slobodan
Milosevic
i
Zoran
Djindjic
sa
po
6,7
odsto,
dok
vecina
gradjana
glavnog
grada
Vojvodine
(
30
odsto)
najlosije
misljenje
ima
o
Seselju
i
o
Karli
del
Ponte
(16,5).
Ukoliko
bi
sada
bili
izbori
i
sve
stranke
izasle
pojedinacno,
najvise
Novosadjana
bi
glasalo
za
DSS
(16,8)
i
DS
(12,9),
slede
LSV
(11,6),
SRS
(7,2)
SPS
(6,0),
G17+
(3,0).
Kada
bi
DOS
izasao
na
izbore
jedinstveno,
ali
bez
DSS,
u
Novom
Sadu
bi
dobio
35,4
odsto
glasova,
DSS
bi
dobio
17,1,
SRS
7,6,
a
SPS
6,4
odsto.
Ukoliko
bi
vojvodjanske
stranke
udruzeno
izasle
na
izbore
dobile
bi
23,7
odsto
glasova,
DSS
15,6,
DOS
15,4,
SRS
7,5,
a
SPS
6,4
odsto.
Najveci
broj
ispitanih
(40
odsto)
smatra
da
je
Vojvodini
potrebno
vratiti
autonomiju
utvrdjenu
Ustavom
iz
1974.
godine,
25,6
odsto
misli
da
je
potrebno
vise
autonomije,
ali
manje
nego
1974,
dok
je
13,6
odsto
zadovoljno
sadasnjim
stanjem.
Ipak,
53,5
odsto
ispitanih
Novosadjana
smatra
da
je
potrebno
odrzati
referendum
na
kojem
bi
se
gradjani
Vojvodine
izjasnili
o
polozaju
i
nadleznostima
Pokrajine,
dok
je
31,4
odsto
protiv
takvog
referenduma.
Polovina
ispitanih
smatra
da
se
kroz
aktivnosti
Haskog
tribunala
u
Jugoslaviji
sprovode
aktivnosti
americke
spoljne
politike,
dok
cetvrtina
smatra
da
je
to
cena
koju
moramo
da
platimo
kako
bismo
se
vratili
u
civilizovani
svet.
Na
skali
od
1
do
5
ispitani
su
prosecnom
ocenom
3,5
ocenili
Milosevicevu
odbranu
pred
haskim
sudom,
dok
su
ponasanje
predsednika
SRJ
Vojislava
Kostunice
u
vezi
sa
ovim
ocenili
sa
2,6.
Najnize
prosecne
ocene
dobili
su
tuzilastvo
Haskog
tribunala
(1,7)
i
nacin
sudjenja
(1,85).
Istrazivanje
je
sprovedeno
od
25.
februara
do
7.
marta,
a
obuhvaceno
je
1.560
Novosadjana.
hronika
vesti (arhiva)