Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika  22. - 31. mart

hronika vesti (arhiva)

 

Premijer Srbije Zoran Đindic: Vlada nece biti šrafcic

Labus za predsednika Srbije?

Vojislav Koštunica: Necu smeniti generala Tomica

The Washington Post: Milosevicevo nasledje

O ulozi MMF-a u globalizaciji

Hicinsova optuznica

Srpski premijer: Izbori kada Vlada bude bez vecine

KOSTUNICA: Nova izrucenja Tribunalu izazvala bi potrese

DJUKANOVIC: Sporazum je izraz politicke realnosti

DSS: Jos bez odluke o predsednickom kandidatu

Isakov: Iz krize izborima

Vuk Draskovic, predsednik SPO: Djindjic kao Sime Djodan

Srpska vlada donela Odluku kojom regulise saradnju sa Haskim tribunalom

Djordje Vukadinovic: Koštunica i Canak, Korac i Ilic nemaju ništa zajednicko

Dragoljub Mucunovic: Uvek platimo više nego što moramo

Zoran Živkovic: Koštunica plaši gradane

Nebojsa Pavkovic: Nastaviti ukljucivanje u Partnerstvo za mir

Profesori Pravnog fakulteta o odluci Vlade za saradnju sa Tribunalom: Neustavna i nova odluka

DSS: Labusov poziv licemeran

Zoran Djindjic: Neko ce u Hag, ali ne i Mladic

Blic, 22. mart

Premijer Srbije Zoran Đinđić u poseti Valjevu o radu vojne službe bezbednosti

Vlada neće biti šrafčić

VALJEVO - Premijer Srbije Zoran Đinđić izjavio je juče da očekuje da jugoslovenski predsednik Vojislav Koštunica smeni generala Acu Tomića, načelnika Uprave za bezbednost VJ. Govoreći o očekivanjima od sednice VSO, Đinđić je naveo: „Nije u mojoj nadležnosti pitanje vojske, ali ja očekujem da ta odluka bude smena generala Tomića, pri čemu ne treba da ga smeni Vrhovni savet odbrane, koji ga nije ni imenovao. Imenovao ga je gospodin Koštunica. On je nadležan da ga imenuje i on je nadležan da ga smeni.“

Đinđić je prilikom posete Valjevu u okviru turneje „Srbija na dobrom putu“ ponovio da sa Koštunicom neće sarađivati dok Tomić ne bude smenjen.

- Neću sarađivati u bilo kojoj oblasti koja ima veze sa generalom Tomićem, a to je uglavnom puno oblasti jer je očito da je Tomić umešan u sve što se u ovoj zemlji događa - rekao je Đinđić. On je istakao da Vlada ne pristaje da se vojna bezbednost postavlja kao neki arbitar i da procenjuje šta treba da predsedniku Vlade Srbije daje kao informaciju a šta ne. - Dok se ta stvar ne reši, mislim da naša saradnja nije moguća. Ništa lično u tome nema. Ja želim da branim dostojanstvo u radu Vlade Srbije, ove vlade kao i budućih vlada, da ona više ne bude samo neki šrafčić - rekao je Đinđić i dodao:

- Mi smo vlada koju je izabrao parlament i narod, i ne znam koji legitimitet ima vojna služba bezbednosti, ko je njih izabrao i kome odgovaraju. Očigledno nikome.

Govoreći o novim izručenjima Haškom tribunalu, Đinđić je rekao da je „naša saradnja sa EU i Amerikom korektna“.

- Trudimo se da je održavamo i sasvim sigurno ćemo u bliskoj budućnosti učiniti nešto što će podići naš rejting u tom pogledu. Da li će to biti za pet, 15 ili mesec dana nije toliko bitno koliko je bitno da ćemo sigurno sarađivati na jedan prepoznatljiv način - rekao je Đinđić. On je dodao da „ 31. mart nije strašni sud“. Premijer je u Valjevu obišao hram Vaskrsenja Gospodnjeg, koji je u izgradnji. U pratnji sveštenstva, premijer se upoznao sa tokom gradnje tog hrama, koji će biti najveći u Srbiji posle beogradskog hrama Svetog Save. Republička vlada je već pomogla sa pet miliona dinara njegovu izgradnju, a obećana je i dalja pomoć, jer, kako je rekao Đinđić, „sve što se počne mora i da se završi“.

Sveštenstvo valjevske crkve predalo je na poklon premijeru svetogorski tamjan, kao i ikonu Svetog Nikole, Đinđićeve krsne slave.

Premijer Srbije obišao je i istraživačku stanicu Petnica gde je izjavio da se znanju i nauci mora dati veći značaj, jer je to jedino u čemu ne zaostajemo sa svetom posle 10 godina sankcija. On je istakao da „nas samo brzina može spasti, odnosno neka traka za preticanje, a to su upravo znanje i nauka“.

Blic, 22. mart

Labus za predsednika Srbije?

BEOGRAD (Beta) - Potpredsednik jugoslovenske vlade Miroljub Labus izjavio je da „sve više“ razmišlja da se kandiduje za predsednika Srbije na predstojećim izborima. „Moram da priznam da počinjem da razmišljam o tome, jer me svi to pitaju. Ipak, to je još uvek preuranjeno pitanje. Sve zavisi od daljeg razvoja događaja. U narednih nekoliko meseci moji prioriteti su proces stabilizacije i asocijacije sa EU i pregovori o uključenju u Svetsku trgovinsku organizaciju“, rekao je Labus u intervjuu NIN-u.

Labus je jedan od potpisnika sporazuma o novim odnosima Srbije i Crne Gore. On je rekao da lično nije zadovoljan sporazumom, ali da to nije važno, jer je očuvana zajednička država. On je ocenio da „nije moglo više da se postigne“, jer „to nisu dozvoljavale političke prilike u Crnoj Gori“. Na pitanje šta je to dobijeno sporazumom, Labus je odgovorio da je zaustavljen trend razbijanja države, obezbeđena je stabilnost regiona, ali i to što je vlastima u Srbiji ostavljeno još tri godine da učine nešto na Kosovu.

„Kosovo bi odmah proglasilo nezavisnost posle uspostavljanja nezavisnosti Crne Gore“, podvukao je Labus.

Blic, 22. mart

Zalažem se da predsednik nove zajedničke države bude iz Crne Gore. Ne razmišljam o kandidaturi za predsednika Srbije

 

Vojislav Koštunica: Neću smeniti generala Tomića

Smenio bih generala Tomića u slučaju da sam siguran da su prekršeni važeći propisi. Međutim, sve upućuje na činjenicu da to nije bio slučaj i da su general Tomić, Uprava bezbednosti i Vojska Jugoslavije postupali po važećim propisima. Možda u tim propisima nije sve onako kako bi trebalo da bude, ali ponekad je poštovanje i lošeg zakona bolje od poštovanja nečeg što nije zakon, jer bi se situacija pretvorila u poštovanje anarhije. To sigurno ne bi doprinelo stabilnosti zemlje, koja nam je itekako potrebna. Prema podacima, kojima raspolažem u ovom trenutku, postupalo se u skladu sa postojećim pravilima - poručio je u razgovoru za „Blic“ Vojislav Koštunica, predsednik SRJ, odgovarajući na zahtev Predsedništva DOS da smeni generala Aleksandra Tomića, šefa Uprave za vojnu bezbednost, zbog njegove uloge u praćenju i hapšenju Momčila Perišića, sada već bivšeg potpredsednika Vlade Srbije.

Predsednik Koštunica je dodao da će o „svemu ovome još biti reči, a potpuniju sliku ćemo imati za koji dan kad se sastane Vrhovni savet odbrane i bude podnet detaljan izveštaj“.

Da vas opet ne prozovu što određeni problem prebacujete na plan poštovanja propisa?

- Ne treba izgubiti iz vida činjenicu da smo se u ovom slučaju suočili s jednom novom situacijom. Moji prvi utisci su bili vrlo mučni. U trenutku kad smo postigli sporazum o odnosima Srbije i Crne Gore i kad nam je bila potrebna stabilna situacija da krenemo u realizaciju dogovorenog, desila se špijunska afera u koju je upleten general Perišić. Naravno, može se reći da se slične stvari dešavaju u svim državama, ali ih teže podnose države koje su još uvek nesređene, koje nisu rešile svoj državni status... Prvu stvar koju treba pogledati jeste kako stoji s propisima. Oni su poštovani, a naravno da bi mogli izgledati drugačije. S druge strane, mnogi se zalažu da tajna služba bude u potpunosti pod civilnom kontrolom, da njen rad bude transparentan, ali se tada postavlja pitanje, koliko je onda ona tajna služba...

Premijer Zoran Đinđić je rekao za Tomića da ne mora biti smenjen, već i da može da bude penzionisan.

- Kad se daju takve izjave, bilo bi korektno da se kaže na koji se način general Tomić ogrešio o postojeća pravila. To je ključna stvar. Izjave i ocene poput onih da se služba vojne bezbednosti otrgla kontroli, da ne polaže nikome račune o svom radu, da je iznad države, deluju prilično paušalno. Treba znati kako ta služba funkcioniše, ali to ne znači da ne treba ništa menjati, kad je reč o sistemu njenog funkcionisanja, koji je regulisan zakonom iz Brozovog vremena, još 1976. godine. Sve to govori kakvi su odnosi u zemlji, ali i upućuje na činjenicu da postoji samo jedna adresa na kojoj je moguće to razrešiti. To je savezni parlament. Zato me i čude žučne reakcije o civilnoj i parlamentarnoj kontroli VJ, koje dolaze upravo od pojedinih saveznih poslanika. Nikome od njih nije palo na pamet da je to njihov posao i da ne mogu očekivati da rešenje padne s neba ili da dođe iz neke svetske prestonice. Nažalost, nama nedostaju još mnogi propisi i nadam se da će se, na osnovu Sporazuma između Srbije i Crne Gore, odnosno ustavne povelje, otvoriti taj proces, da se definiše nadležnost republika članica, savezne države, pa i pitanje vojne bezbednosti, njenog funkcionisanja i kontrole.

Neki tvrde da ste po prirodi vaše funkcije morali da znate za operaciju praćenja generala Perišića, koja je trajala nekoliko meseci.

- Postoje određene pojave s kojima, kad je reč o stanju u VJ i vojnoj bezbednosti, moram biti upoznat. I sa njima sam bio upoznat. Naprimer, kad je reč o opasnosti od terorizma na jugu Srbije ili Kosmetu, zatim pojave korupcije i kriminala u VJ i, naravno, kad je reč o tome šta se dešava sa poverljivim podacima koji imaju karakter vojne tajne. Dakle, sve te pojave, uključujući i ovu poslednju, jesu stvari sa kojima sam bio upoznat. Sve ostalo je u nadležnosti određenih službi, uključujući i Upravu za bezbednost, koja funkcioniše po postojećim pravilima i da bi krenula u jednu ovakvu operaciju mora imati saglasnost načelnika Generalštaba. Uostalom, i kad državna bezbednost preduzima sličnu akciju, u njenoj nadležnosti, mora da ima saglasnost Vrhovnog suda. Sve posle toga je stvar ljudi koji rade u bezbednosti. Oni ne mogu u toku operacije da o tome polažu račune organima kontrole ili parlamentu, već polažu račun naknadno za akcije koje su preduzimali. Problem je i što nemamo civilnu državnu bezbednost na nivou cele države. Praktično, resori DB se nalaze u obe republike, pa je na vojnu bezbednost pala najveća obaveza kad je reč o bezbednosti u oblasti vojnih pitanja i vojne špijunaže. Takođe nije bilo političke volje da se ostvari bolja saradnja vojne i civilne državne bezbednosti. Tako se rodila ideja da se formira Savet za nacionalnu bezbednosti, koji bi ove službe i ljude pod čijom se nadležnošu nalaze, među njima i republičke premijere, okupio u okviru jednog tela i omogućio bolju koordinaciju, saradnju i informisanje. Upravo je zakasnelo informisanje u slučaju hapšenja generala Perišića i američkog diplomate bilo najviše sporno.

Da ipak razjasnimo dilemu - da li ste bili upoznati sa čitavom operacijom praćenja i da li je načelnik GŠ general Nebojša Pavković izdao nalog za tu operaciju, jer je on izjavio da nije znao za hapšenje?

- Nisam bio upoznat s pojedinostima akcije. Sa operacijom u celini trebalo je da bude upoznat načelnik GŠ VJ.

General Pavković je izjavio da nije bio upoznat. Da li se to odnosi na čitavu operaciju ili samo na trenutak izvođenja akcije hapšenja.

- Njegova izjava se odnosi samo na akciju hapšenja, ali je bio upoznat sa čitavom operacijom.

I dao je odobrenje da se ona izvede.

- Da. Međutim, prema određenim pravilima, ne postoji obaveza da načelnik GŠ bude obavešten o samom trenutku izvođenja akcije, u ovom slučaju hapšenja, ukoliko su to okolnosti sprečavale. Naravno, stvar je procene da li su u ovom slučaju okolnosti to sprečavale.

Da li je hapšenje američkog diplomate ostavilo ozbiljnije posledice na odnose sa SAD i da li je američki diplomata povučen iz SRJ?

- Videli ste da su posle jedne ili dve oštrije reakcije iz Vašingtona, usledili smirujući tonovi i da je rečeno da se ne radi o nečemu što bi moglo da ugrozi bilateralne odnose. Nama je stalo do dobrih odnosa sa SAD, trenutak je delikatan, a u toj smirenoj stmosferi će se rešiti i pitanje američkog diplomate. To u ovom trenutku nije javna stvar i ne treba da bude javna stvar. Nažalost, identitet diplomate i njegova nacionalnost su objavljeni u medijima, a to nije smelo da se učini. To pokazuje da neki ljudi u državnom aparatu nisu svesni osetljivosti ovakvih situacija i pravila koja se moraju poštovati.

Zapadni mediji i analitičari najviše vas prozivaju u kontekstu „slučaja Perišić“ i tvrde da je reč o pokušaju udara na Vladu Srbije.

- Deo zapadnih medija, deo nevladinih organizacija, nevladinih organizacija koje nisu nevladine, nego su provladine i deluju kao propagandni centri svojih vlada, stvorili su određene stereotipe o političkim odnosima u Srbiji. Ti stereotipi imaju u sebi mnogo starog, autoritarnog, pa i komunističkog. Otud i crno-bele podele na patriote i izdajnike, pobornike reforme i antireformske snage, prozapadne i antizapadne lidere... A, činjenica je da je vlast u zemlji dobila mandat i na politici otvaranja prema zapadu i na reformama. Dakle, deo ljudi na zapadu konstruiše takve podele i ide pravcem, koji je već trasiran i svaki događaj ili spor kod nas tumači u okviru zadanih klišea i, ponekad, reaguju kao majmun na bananu.

Sličan je odnos dela zapadne javnosti prema vama ikad je reč o saradnji sa Hagom, posebno kad je reč o spominjanju famoznog datuma - 31. mart.

- Zaista je zanimljivo kako se može dokazati da se saradnja može kočiti ako se zalažate za donošenje zakona kojim bi se ta saradnja omogućila. To zakonsko rešenje je kompromisno, jer su kompromisi u rešavanju problema potrebni, kao što se pokazalo i u slučaju sporazuma o odnosima Srbije i Crne Gore. Dakle, imamo jedan deo javnosti koji se zalaže da zakon bude u celosti donet u saveznom parlamentu, drugi deo, reč je o crnogorskoj koaliciji „Zajedno za Jugoslaviju“, smatra da bi taj zakon samo jednim delom trebalo da predstavlja materiju koja će se regulisati na saveznom nivou, dok bi ostalo bilo u nadležnosti republika. To je jedna vrsta izbegavanja odgovornosti, ali zakon se može i na taj način „dizajnirati“. Konačno, jedna druga strana u Srbiji neće da prihvati kompromis.

U medijima i delu javnosti je već otvorena „kladionica“ ko je sledeći kandidat za Hag. Može se desiti da, dok ovaj razgovor bude pripreman za objavljivanje ili dan kasnije, neko „otputuje“ za Hag na osnovu Statuta Tribunala, za čiju se primenu zalažu pojedini funkcioneri DOS.

- Ja i dalje mislim da to nije ispravno rešenje i da nam treba zakon. Dobar deo primedbi koje se upućuju na moju adresu iz inostranstva, kao predsednika savezne države, izgleda prosto neverovatno. Ispada kao da bi sama odluka o isporučivanju naših građana kao direktnom obliku saradnje bila nešto što je u mojoj vlasti i što bih ja mogao da učinim ili da sprečim.

Izjavili ste da je Sporazum o odnosima Srbije i Crne Gore ohrabrujući. Ranije ste vezivali svoje angažovanje na izborima i u DOS sa opstankom federacije. Da li je opstala ili imamo nešto što je oročeno na tri godine?

- Mislim da smo sačuvali federaciju. Meni je bilo jako teško da učestvujem u stvaranju sporazuma koji se u nečemu kosio sa mojim prvim pozivom. Ima tu mnogo elemenata koji su plod politike, ali smo se našli pred dilemom da li toj državi dati šansu da se integriše još čvršće nego dosad i postići da je više niko ne osporava, što je izuzetno važno. Više niko ne govori o takozvanoj Vladi i takozvanom predsedniku, doneće se ustavna povelja iza koje će svi da stanu, održaće se izbori, koje ključne političke snage u Crnoj Gori neće bojkotovati, što je daleko bolje od onoga što smo imali. Država koja ima svoje organe i zakone za sve građana je federalna država. Naravno, postoje i neki konfederalni elementi...

Bez zajedničke monete, s najavom carine na granici sa Crnom Gorom, jedinstvene poreske politike, teško je govoriti o federalnom ustrojstvu...

- U tom smislu da. Kad je reč o političkim institucijama i integracijma postigli smo više, nego na ekonomskom nivou, gde smo zatekli jednu nasleđenu situaciju. Međutim, važno je da imamo podršku u svetu, a na nama je da budemo konstruktivni i moći će mnogo da se uradi. Na kraju krajeva mi smo tvorci svoje sudbine, jer je Evropa svoje uradila. Kad je reč o oročavanju, trebalo bi da bude jasno da oročavanja može da bude, ali i ne mora. To je mogućnost koja je ostala otvorena i nije obavezna. Ako stvari budu išle u dobrom pravcu, verujem da će se pokazati da ta provera funkcionisanja države više nije ni potrebna.

Podgorički mediji su objavili da je dogovoreno da Filip Vujanović bude prvi predsednik Srbije i Crne Gore. Da li je to tačno?

- Nismo se bavili tim pitanjem. Međutim, moram da podsetim da sam i pre prihvatanja kandidature za predsednika SRJ izražavao spremnost da se povučem ukoliko bi kandidaturu prihvatio neko iz Crne Gore. Naime, prethodno su tri predsednika SRJ bila iz Srbije i bilo je potpuno logično da sledeći bude iz Crne Gore. Desilo se da i četvrti bude iz Srbije i moj stav je potpuno jasan - ovog puta bi to trebalo da bude neko iz Crne Gore.

Da li to znači da najavljujete kandidaturu na predsedničkim izborima u Srbiji?

- To znači da u ovom trenutku nemam veće želje nego da se reši ustavno pitanje u zemlji. I, dalje od toga ne razmišljam. To potvrđuju i moje reči da ću se povući sa funkcije ukoliko Sporazum ne bude prihvaćen u sve tri skupštine.

Kadrovske promene u VJ

- Jedna od tačaka na dnevnom redu sednice Vrhovnog saveta odbrane će se odnositi na kadrovska pitanja, ali se sednica VSO neće ni u čemu razlikovati od prethodnih. Na svima njima je dosad bilo govora o kadrovskim promenama i do tih promena je, u međuvremenu, dolazilo. Naravno, personalnih promena će biti sve manje, ali će ih, svakako, biti.

 

Danas, 23. mart

The Washington Post

Milosevicevo nasledje

Vasington - Neopravdano hapsenje americkog diplomate u Beogradu dramaticno je demonstriralo da su jugoslovenska Savezna vlada i vojni establisment potpuno neprikladni da dobiju podrsku i da saradjuju sa Zapadom. Clana Ambasade SAD uhapsila je vojna policija, posto je, navodno, preuzeo tajna dokumenta od viseg funkcionera u Vladi Srbije, a onda je nezakonito zadrzan "incommunicado" (bez mogucnosti da komunicira sa bilo kim) punih 15 casova i fizicki maltretiran. Zapadni zvanicnici kazu da su tajni dokumenti podmetnuti; ali jos vise otkrivaju izvestaji da su informacije, koje su navodno preuzete, dokazi protiv bivseg srpskog vladara Slobodana Milosevica, kome se sada sudi u Medjunarodnom tribunalu. Savezna vlada Jugoslavije pod vodjstvom predsednika Vojislava Kostunice vec je kriva za gotovo potpuno odsustvo saradnje sa Tribunalom.

 Sada je Vlada bila spremna da uhapsi americkog diplomatu i da se grubo ponasa prema njemu, zato, jer je mozda pokusao da dobije dokaze koje je Vlada zadrzala, sto je krsenje Rezolucije Ujedinjenih nacija. Ova epizoda treba da pojednostavi odluku koju administracija treba da donese krajem meseca, a to je da potvrdi da li je Jugoslavija ispunila uslove Kongresa za dalje primanje americke pomoci. Jednostavno receno nije. Ne samo da Vlada nije saradjivala sa Tribunalom, vec nije ispunila ni ostale uslove, da oslobodi albanske politicke zatvorenike i da obustavi finansiranje armije Republike Srpske u susednoj Bosni. Kostunica je svesno blokirao akciju protiv 20 osoba osumnjicenih za ratne zlocine, koji zive u njegovoj zemlji, a takodje i dalje dozvoljava vojnom i policijskom establismentu koji je stvorio Milosevic, da samovoljno operise i da na njihovom celu ostanu komandanti koji su sprovodili genocid na Kosovu. Americkog diplomatu i bivseg generala uhapsila je vojna obavestajna sluzba; ipak, Kostunica je javno sankcionisao ovu nezakonitu proceduru i falsifikovane optuzbe koje leze iza toga.

Ponovno uvodjenje sankcija Jugoslaviji i blokiranje napora da se pridruzi zapadnim institucijama i dobije od njih finansijsku pomoc bilo bi bolno, jedino zato sto republicke vlade Srbije i Crne Gore, preostalih delova Jugoslavije, predvode prozapadni reformisti koji su naporno radili da izvuku zemlju iz decenije dugog Milosevicevog kosmara nacionalisticke agresije. Srpski premijer Zoran Djindjic zaobisao je Kostunicu i isporucio Milosevica Hagu pre godinu dana; on je ostro kritikovao hapsenje i zatrazio uspostavljanje civilne kontrole nad vojskom. Ali, uciniti koncesije zarad Djindjica, sustinski bi znacilo ratifikovati program Kostunice, koji zeli da uspostavi medjunarodnu poziciju Jugoslavije, a da se pri tom ne odrekne Milosevicevog otrovnog i groznog nacionalizma. To je veoma opasna pozicija; uz pomoc dobro rasporedjenih simpatizera u Beogradu Milosevic koristi proces u Hagu da siri svoju demagogiju u Srbiji, gde televizija svakog dana prenosi sudjenje. Srbi moraju da razumeju da ih Evropa i SAD nece prihvatiti ukoliko ne odbace Miloseviceve apele i zatraze da Vlada jednom zauvek ukine njegovo nasledje.

Danas, 24. mart

O ulozi MMF-a u globalizaciji

Glavnog uzrocnika za aktualnu katastrofu mnogih zemalja u razvoju (i tranziciji) Stiglitz vidi u politici Medjunarodnog monetarnog fonda (IWF) koji inace zaduzenim drzavama uslovljava kredite sa posve odredjenom politikom, uglavnom bolnom, koja u pravilu zavrsava u jos vecoj zaduzenosti ili bankrotu. "Medjunarodni monetarni fond vjeruje da ima gotove odgovore", pise Stiglitz, ali "ovi odgovori ne potjecu iz ekonomske znanosti, nego odgovaraju jednoj ideologiji". Pri tom on kritizira uobicajenu praksu IWF-a u propisivanju "sok terapije" za zemlje u krizi, koja se svodi na rigorozne mjere stednje, a na ustrb vitalnih funkcija drustva, te na fleksibilizaciju i liberalizaciju trzista. Taj recept je nedavno na svojoj kozi iskusila Argentina, a prije nje i Rusija, Etiopija, Tajland, Malezija, Indonezija, Juzna Koreja... Milijuni ljudi u ovim zemljama su izgubili posao, a "zemlje su krenule nazad u bijedu, koju su bile napustile". Da Stiglitz ima pravo u kritici IWF-a primjer su brojne zemlje koje su se na nagovor ili ucjenu IWF-a upustile u riskantnu politiku "otvaranja svojih financijskih trzista za inozemne investitore i spekulante", koji su gledali kako da sto brze izvuku ulozeni novac i visestruko ga oplode, ne obaziruci se na posljedice. Nema jednostavnih recepata za izlaz iz corsokaka u kojem se nalazi polovina svjetskog covjecanstva, pa, ipak, svi oni koji su zaduzeni za strateska pitanja izlaska svojih siromasnih zemalja iz krize moraju zaviriti u ovu Stieglitzovu knjigu! U zemljama u razvoju, savjetuje Stiglitz, drzave moraju - pored ostalog -financijski podrzati mlada industrijska poduzeca i stititi ih putem carina od inozemne konkurencije, sve dok nisu postala konkurentno sposobna. Naravno, da se radi o protekcionizmu, ali nijedna "zemlja blagostanja" nije do blagostanja dosla drugim putem. Uostalom, sta znaci aktualna Bushova politika specijalnih carina za zastitu americke industrije celika, zbog kojih je, maltene, izbio americko-evropski trgovinski rat? Nije li posljednji "americki protekcionizam" samo logican izraz novog americkog unilateralizma u svjetskoj politici? A i globalizacija moze biti samo rijec, ona nije "prirodan proces" i mozemo dozivjeti njen kraj ako to mocni budu zeljeli ili ako budu prisiljeni da se svi zatvore u "vlastiti protekcionizam". Uzgred receno, americki historicar Harold James je nedavno objavio knjigu "Kraj globalizacije", u kojoj je istakao nevjerojatne aktualne slicnosti na berzama i u kretanju kapitala s onim stanjem koje je dovelo do svjetskog ekonomskog kolapsa 1929. godine. Ako tako daleko ne treba ici, moraju se, pak, uociti znaci protekcionizma na sve strane. Izuzev u zemljama u razvoju ( i u tranziciji, konkretno na Balkanu) gdje su vrata sirom otvorena, nerijetko svjetskim probisvijetima.

Danas, 24. mart

Hicinsova optuznica

Optuznica za Henri Kisindzera za genocid, zlocine protiv covecnosti i ratne zlocine bi ukljucivala sledece: 

1. Vijetnam - Kisindzer je naglo prekinuo mirovne pregovore 1968. godine, praveci put Niksonovoj pobedi na predsednickim izborima. Polovina zrtava vijetnamskog rata je pala izmedju 1968-1972, a da se pri tome ne pominju milioni civila koji su poubijani sirom Indokine. 

2. KambodZa - Kisindzer je ubedio Niksona da prosiri rat sa masovnim bombardovanjem Kambodze i Laosa. Niko nije sugerisao da treba ici u rat sa ovim zemljama. Po konzervativnoj proceni, SAD su ubile 600.000 civila u Kambodzi i 350.000 u Laosu. Po procenama strucnjaka na Kambodzu je baceno vise bombi nego tokom celog II svetskog rata. 

3. BangladeS - Koristeci oruzje isporuceno od SAD, general Jahija Kan je zbacio demokratski izabranu vladu i ubio oko pola miliona civila 1971. godine. Bela kuca i Nacionalni savet bezbednosti su hteli da osude te akcije, ali je Kisindzer odbio. Usred ubistava, Kisindzer se zahvalio Kanu za njegovu "delikatnost i takt". 

4. Cile - Kisindzer je pomogao da se isplanira americko zbacivanje demokratski izabranog predsednika Aljendea i organizuje ubistvo generala Rene Snajdera, 1973. godine. Tada je desnicarski general Pinoce dosao na vlast. Ubice, placene od strane CIA, ubile su Aljendeove pristalice. To ukljucuje atentat na Aljendeovog ministra inostranih poslova Orlanda Leteliera i saradnika Roni Mofita, u centru Vasingtona. 

5. Timor - 1975. godine predsednik Ford i Kisindzer su se sastali sa indonezanskim korumpiranim predsednikom Suhartom. Kisindzer je izjavio reporterima da SAD nece priznati malenu zemlju Istocni Timor, koja je neposredno pre toga ostvarila nezavisnost od Portugalije. Odmah nakon toga Suharto je pokrenuo invaziju u kojoj je nastradalo oko 200.000 civila.

Danas, ponedeljak, 25. mart 2002.

Srpski premijer sa saradnicima "Na dobrom putu" u Nisu i Pirotu 

Izbori kada Vlada bude bez vecine

Nis, Pirot - Srpski premijer Zoran Djindjic izjavio je juce u Pirotu da ce se izbori odrzati onda kada Vlada Srbije ne bude imala parlamentarnu vecinu. - To je necija zelja i svako ima pravo da izrazi svoja ocekivanja. DSS ima mogucnosti da proveri Vladinu parlamentarnu vecinu time sto bi postavila pitanje njenog poverenja u Skupstini. Dok se to ne uradi da nema nikakvih razloga govoriti o prevremenim izborima - rekao je Djindjic. Srpski premijer je u subotu u Nisu demantovao da je vlast postigla kompromis sa americkom administracijom da u naskorije vreme Haskom tribunalu budu izrucena samo vukovarska trojka. On je negirao i pregovare sa vukovarskom trojkom i bivsim nacelnikom Generalstaba Dragoljubom Ojdanicem o dobrovoljnoj predaji Hagu.

Sa americkom administracijom nije bilo nikakvih razgovora na tu temu. Uprkos brojnim spekulacijama u medijima, istina je samo da se na teritoriji Srbije nalazi petnaestak ljudi koji ce se naci u Hagu ili ce Hag u medjuvremenu zatraziti od nas da te sudske postupke organizujemo u zemlji. Nije bilo razgovora ni sa nekim haskim optuzenicima o njihovoj dobrovoljnoj predaji Hagu. Vlada Srbije nema servis koji bi se bavio tim problemom, ali bi mozda trebalo da ga uspostavi. Sada postoji samo nasa javna ponuda haskim optuzenicima da se dobrovoljno predaju, te da u tom slucaju mogu racunati na garancije Vlade da se brane sa slobode - rekao je Djindjic i kazao kako ocekuje da na sednici Vrhovnog saveta odbrane budu izvrsene promene u vrhu VJ. 

Na pitanje: kako ce Vlada reagovati na najavu predsednika SRJ Vojislava Kostunice da nece smeniti sefa vojne bezbednosti Aca Tomica uprkos predlogu Predsednistva DOS, Djindjic je odgovorio da svako ima pravo da izabere partnere. - Kostunica je napravio taj izbor i to je njegovo pravo, ali i Vlada Srbije ima pravo da izabere sa kim ce saradjivati. Mi ne mozemo saradjivati sa jednom sluzbom, pa bio to i Kabinet predsednika repubike, ukoliko znamo da tu kljucnu ulogu igra Tomic. Ne bi bilo fer da mi budemo dovodjeni u Palatu Federacije na razgovore, a da u svim sobama oko nas sede i slusaju Tomic i drugi ljudi koji nisu ovlasceni da budu tu. To je neozbiljno, neodgovorno i uvredljivo za Vladu Srbije - rekao je Djindjic. Premijer je rekao da je Sluzbi drzavne bezbednosti Srbije pri MUP dat nalog da bude "obazriva" i da se "ne bavi vojnom bezbednoscu, ni bilo kojim pripadnikom VJ, niti bilo kojim politicarem". Na pitanje: da li je DSS jos u DOS, Djindjic je odgovorio negativno. - DSS po svoj prilici nije vise u DOS. Oni su rekli da ih DOS ne interesuje, a DOS je rekao da ga DSS ne interesuje. Mislim da je to dzentlmenski sporazum. Vlada i DOS smatraju da je bitno da brinemo o prioritetima, a to su reforme, a ne da se bavimo medjusobnim kritikama - rekao je Djindjic.

Detektor za oruzje

Na ulazu u Narodno pozoriste u Nisu postavljen je detektor za otkrivanje oruzja, kroz koji su gradjani morali da prodju, a obezbedjenje je detaljno pretresalo njihove tasne. Ipak, Djindjic je u pratnji funkcionera, kao i licnog obezbedjenja, koje se tom prilikom potrudilo da bude diskretnije, prosetao pojedinim delovima grada. Takav gest je propracen mahanjem gradjana koji su izasli na terase, kao i pozdravima i rukovanjima na ulici kod Spomen kapele poginulima u nedavnim ratovima reakcije su, medjutim, bile drugacije."Sta ces ti na ovom mestu?" i "Jesi li dosao da se iskupis?", glasili su neki od komentara. Ministar za privatizaciju Aleksandar Vlahovic nije otisao u preduzece Nisal, iako je to bilo predvidjeno, jer su se radnici prethodnog dana masovno izjasnili da je "nepozeljan".

Anarhija u medijima

- Izvesno je da smo za godinu i po dana obezbedili slobodu medija. Ta sloboda je, cak, toliko velika da vise i nije sloboda, nego anarhija. Tako se svakoga dana u stampi moze procitati da sam ja mafijas, kriminalac, izdajnik i niko ne odgovara. Ali, mi smo rekli: neka bude i anarhija, posto je dugo bila diktatura - rekao je Djindjic.

Ucinci legalizma

- Dosao sam da iskreno kazem da u nasem autu vise nema benzina. Mi sada sedimo u mestu i vicemo ‘drrn,drrn’. Ankete u januaru su pokazale da je 80 odsto ljudi u Srbiji za ‘legalizam’, a samo manjina za tamo neke metode Djindjica, koga i mediji karakterisu kao "hiperaktivnog". Pa, evo, imate taj ‘legalizam’! Ali nemati skoro nista drugo. Najotmenije je biti pesimista i govoriti kako sve ovo ne moze da uspe. Hajde da budemo optimisti, zasucemo rukave, spavamo pet sati i tusiramo se hladom vodom. Samo to ce doneti reforme i bolji zivot - rekao je Djindjic na tribini u Narodnom pozoristu i apelovao na gradjane da "svi zajedno i svako ponaosob" aktivno ucestvuju u reformama umesto da budu pasivni posmatraci, koji ocekuju da citav posao obavi Vlada. Djindjic je u Nisu i okolini boravio u pratnji republickih ministara, kao i saveznog ministra policije Zorana Zivkovica. Premijer je otvorio laboratoriju za kateterizaciju srca i angiografiju pri KC, koja ce omoguciti da pacijenti sa juga Srbije ove slozene analize rade u Nisu, a ne kao dosad u Beogradu i Novom Sadu. Laboratorija je renovirana i opremljena zahvaljujuci donacijama Nemacke i Grcke. Otvaranju laboratorije prisustvovali su nemacki ambasador u Beogradu Joahim Smit i grcki konzul u Nisu Dimitrios Ksenitelis.

Odgovarajuci juce u Pirotu na pitanje da ce G 17 Plus ukoliko to odluci Miroljub Labus biti kandidat za predsednika Srbije iako je clan DS i da li ce DS ako ne bude imala svog kandidata, podrzati Labusa, Djindjic je rekao da "smatra da bi Labus bio dobar predsednik Srbije". - Ima i drugih kandidata koji bi mogli da zadovolje te uslove, ali Labus najpre treba zvanicno da objavi svoju kandidaturu, da obavimo neke razgovore o tome u DS ili DOS i da vidimo da li ima potrebe da DOS ima jednog kandidata, sto smatram da nema - rekao je Djindjic, dodajuci da cemo prvi put imati predsednicke izbore kao izbor ne manjeg zla nego izmedju izbora kandidata koji je najbolji. Na pitanje da li ce Srbija uskoro ostati bez predsednika, Djindjic je rekao da "nece i da ce Srbija uvek imati predsednika". 

- Predsednik Srbije ima imunitet i mi cenimo tu funkciju nezavisno ko je na njoj i ne postoji nijedan posto verovatnoce da se sa aktuelnim predsednikom Srbije moze nesto desiti - rekao je Djindjic, dodajuci da dok god je Milutinovic predsednik Srbije njega stiti imunitet i ne dolazi u obzir nikakav kompromis oko toga. - Predstavnicima Haskog tribunala smo rekli prvog dana da predsednik Srbije ne dolazi u obzir za bilo kakve dogovore i oni to postuju - rekao je Djindjic. 

Odgovarajuci na pitanje aktuelnog strajka zeleznicara "ko ce duze izdrzati Vlada ili zeleznica", premijer Srbije je izrazio nadu da ce izdrzati i Vlada i zeleznica. - Jugoslovenske ili srpske zeleznice su potpuno unisten sistem i ne obavljaju svoju funkciju i meni je zao sto ljudi koji rade u tom sistemu nisu na vreme poceli da strajkuju kada je pocelo unistavanje tog sistema", rekao je Djindjic, naglasivsi da su zeleznicari trebali da stanu devedesetih godina i tada rekli da nece podrzavati politiku koja unistava javna preduzeca. U toku dana premijer je razgovarao sa privatnim preduzetnicima grada, sindikatima i nezaposlenima. Ministar za privatizaciju i privredu Aleksandar Vlahovic posetio je "Tigar" u Pirotu i konfekciju "Standard" u Babusnici i razgovarao sa privrednicima sve cetiri opstine Pirotskog okruga. Ministar trgovine i turizma Slobodan Milosavljevic razgovarao je sa rukovodstvom Turistickog preduzeca Balkan u Dimitrovgradu.

Danas, 25. mart

KOSTUNICA: Nova izrucenja Tribunalu izazvala bi potrese

Beograd - Nova izrucenja jugoslovenskih drzavljana na osnovu direktne primene Statuta Haskog tribunala izazvala ne samo potrese na politickoj sceni vec i u samoj drzavi - ocenio jer predsednik SRJ Vojislav Kostunica i odbacio optuzbe glavnog tuzioca tribunala Karle del Ponte da sprecava izrucenja tom sudu. U intervjuu za Politiku juce, Kostunica je kazao da se pitanje izrucenja ne moze nikako izbeci i da se zato od pocetka zalagao za donosenje zakona koji ce to regulisati. - Plasim se takve vrste potresa u drzavi koja je zaokupljena mnogim problemima: resavanjem statusa federacije, krizom na jugu Srbije, nesrecnom i nesredjenom situacijom na Kosmetu, teskim socijalnim i ekonomskih prilikama, kao i dodatnim separatizmima u zemlji - rekao je Kostunica i dodao da je Demokratska stranka Srbije predlaganjem saveznog i republickog zakona za saradnju s Haskim tribunalom ponudila resenje koji su "mogli amandmanima da se menjaju". Predsednik SRJ je odbacio tvrdnje glavnog tuzioca Haskog tribunala Karle del Ponte da sprecava izrucenje jugoslovenskih drzavljana Tribunalu, ocenivsi da su takve tvrdnje "primer neobjektivnog i neargumentovanog optuzivanja".

Danas, 27. mart

Skupstina Crne Gore prekinula sednicu posle ekspozea crnogorskog predsednika 

DJUKANOVIC: Sporazum je izraz politicke realnosti

Podgorica - Predsednik Crne Gore Milo Djukanovic izjavio je juce u republickom parlamentu da je Sporazum o preuredjenju odnosa Srbije i Crne Gore, koji je potpisan u Beogradu, 14. marta, izraz politicke realnosti, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu i u Evropi. U ekspozeu na vanrednoj sednici parlamenta, pre poslanicke rasprave o sporazumu, Djukanovic, koji je jedan od potpisnika tog akta, istakao je da je sporazum "prelazni aranzman ka punoj nezavisnosti i Crne Gore i Srbije".

Danas, 27. mart

DSS: Jos bez odluke o predsednickom kandidatu

Beograd - Neophodno je da Vlada Srbije do narednih izbora promeni sastav i nacin rada. Mi, medjutim, nismo zainteresovani da udjemo u tu vladu, ali smo zainteresovani da ona radi kako valja - rekao je Zoran Sami, potpredsednik Demokratske stranke Srbije, na jucerasnjoj konferenciji za novinare. 

Navodeci da DSS "ne vidi razlog" za ulazak u rekonstruisanu vladu, Sami je kazao da ce ta partija usmeriti aktivnosti na parlament, gde ce "delovati konstruktivno". On je rekao da ce DSS o nacinu ucesca na predsednickim izborima u Srbiji odluciti kada proceni da je to potrebno i dodao da do sada nije razmisljala da li ce imati sopstvenog kandidata. Odluka o ucescu na predsednickim izborima, prema njegovim recima, po pravilu se donosi kada ti izbori budu raspisani. Sami je ocenio da to ne znaci da druge stranke ne mogu vec sada odluciti o kandidatima, pa cak poceti i predizbornu kampanju. Na pitanje kako ce se odvijati saradnja sa Haskim tribunalom s obzirom na to da se priblizava kraj meseca, kada bi americki kongres trebalo da odluci o finansijskoj pomoci SRJ, Sami je rekao da je "pitanje postavljeno na losem mestu". On je ponovio da se ta stranka zalaze za zakonsko regulisanje saradnje sa Tribunalom i naveo da bi za to trebalo da se zalaze i republicka vlada. "Ovako je ostalo da se saradnja sa Hagom regulise politickim odlukama pojedinih drzavnih organa", rekao je potpredsednik DSS. On je rekao da je Sporazum o preuredjenju odnosa izmedju Srbije i Crne Gore medijski neopravdano potisnut u drugi plan, ocenjujuci da njime "zavrsena etapa vrlo vaznog posla". Naglasio je da je tim Sporazumom ocuvana zajednicka drzava i istakao da je to prvi uspeh politike "shavacene kao borbe za moguce". M. Vujovic

Danas, 27. mart

Isakov: Iz krize izborima

Novi Sad - Na delu je najozbiljnija politicka kriza u zemlji od 5. oktobra koja preti blokadom institucija i reformi, a jedini izlaz je raspisivanje vanrednih izbora na svim nivoima i donosenje novog ustava Srbije - rekao je juce novinarima Miodrag Isakov, lider Reformista Vojvodine i upozorio vlast "da je bolje da bude promenjena na izborima, nego, silom na ulici". Isakov smatra da je vlast u sadasnjem odnosu snaga, sa krizom u vrhu DOS, nesposobna da izvrsi obecane ekonomske reforme, koje su nemoguce bez politickih reformi i dodao da Vlada Srbije svesno odlaze formiranje ustavnog suda i promenu predsednika Srbije da bi drzala celokupnu vlast u svojim rukama. Na pitanje, da li posle ovakvih reci upucenih Vladi Srbije, odustaje od kandidature za mesto njenog potpredsednika, Isakov je odgovorio da ne odustaje i trazi da u okviru Vlade bude zaduzen za regionalizaciju i decentralizaciju vlasti, primecujuci da "premijer Djindjic nije odusevljen tom idejom".

Hitno doneti novi ustav

Miodrag Isakov je izjavio da RV podrzavaju nevladinu organizaciju Forum Juris u izradi nacela za novi ustav Srbije, u sklopu koga ce se definisati decentralizacija, regionalizacija i autonomija Vojvodine. Lider RV je rekao da ce Forum Juris sa nacelima za novi republicki Ustav izaci za oko mesec i po dana kada bi, po njegovoj proceni, bilo krajnje vreme da Komisija za izradu konstitutivnog akta Skupstine Vojvodine, zavrsi radnu verziju ovog dokumenta jer bi ta dva dokumenta trebalo da budu komplementarna.

Danas, 27. mart

Vuk Draskovic, predsednik SPO 

Djindjic kao Sime Djodan

Beograd - Da je Srbija pravna drzava vec bi bio pokrenut krivicni postupak protiv premijera Srbije Zorana Djindjica zbog toga sto je najavio mogucnost da Srbija obustavi finansiranje Vojske Jugoslavije. Ovo je najbrutalniji vid ugrozavanja drzavne i nacionalne bezbednosti i zato je neshvatljivo zasto cute drzavni organi i mediji - rekao je juce na konferenciji za novinare Vuk Draskovic, predsednik Srpskog pokreta obnove. On je Djindjica uporedio sa hrvatskim politicarem Simom Djodanom "koji je prvi lansirao opasnu tezu da je potrebno prvo uskratiti finansije vojsci, a onda su usledili novi predlozi da se kasarnama iskljuci struja, da se obustavi dostava hrane..." Prema Draskovicevim recima, "nije iskljuceno da se i Djindjic odluci na ovakav korak ukoliko se ne udovolji njegovom ultimatumu da se smeni general Aco Tomic". - To je jos jedan razlog za raspisivanje izbora i mi cemo taj zahtev istaci na mitingu SPO u Valjevu 5. aprila u 18 casova. Tog dana navrsava se tacno 18 meseci od Milosevicevog pada, sto je krajnji rok u kome je DOS obecao nove izbore. Red je da ispune bar jedno svoje obecanje - dodao je Draskovic. Na pitanje hoce li se kandidovati na predsednickim izborima on je istakao da SPO trazi izbore na svim nivoima, a da neko muti tako sto lansira pricu o predsednickim izborima kako bi se svi samo njima bavili. "Ako bi bilo onako kako SPO smatra, predsednicki izbori mogu da postanu nebitni. Naime, ako parlamentarni izbori budu izbori za ustavotvornu skupstinu, ta skupstina u roku od dva meseca moze da donese novi ustav Srbije koji bi mozda utvrdio drugaciju proceduru za izbor predsednika. Poslanici mogu da odluce da parlament bira predsednika, a mozda bi se i ukinula predsednicka funkcija ukoliko bi vecina poslanika glasala za kraljevinu Srbiju", precizirao je Draskovic. Komentarisuci cinjenicu da se u prostorijama njegove stranke i njegovog stana jos uvek nalaze prislusni uredjaji Drzavne bezbednosti, Draskovic je rekao da njihovo uklanjanje "ne sprecava Aco Tomic vec Zoran Djindjic".

Danas, 29. mart

Srpska vlada donela Odluku kojom regulise saradnju sa Haskim tribunalom 

Spremni cekaju vikend 

Beograd - Vlada Republike Srbije donela je u sredu Odluku kojom ce biti regulisana buduca saradnja sa Haskim tribunalom. Posto je dan ranije Ustavni sud ponistio Uredbu na osnovu koje je Medjunarodnom krivicnom sudu isporucen Slobodan Milosevic, Vlada se na ovakav korak odlucila do donosenja zakona kojim ce ta saradnja biti definisana. Odluka je juce stupila na snagu, sto znaci da bi se za vikend, kako se u javnosti spekulise, mogla ocekivati izrucenja pojedinaca optuzenih za ratne zlocine, a sve pod pritiskom americke administracije koja je kao krajnji rok navela 31. mart.

Sainovic na Crnom vrhu

Bor - Gde se tacno nalazi Nikola Sainovic u njegovom zavicaju niko otvoreno nece da kaze. Nedavno je vidjen na sahrani bivseg partijskog kolege sekretara OO SPS Bora Dusana Nikolica i na Zadusnice na Novom borskom groblju. Sainoviceva vikendica na Borskom jezeru na Zadusnice, nije bila prazna - dok je on bez telohranitelja bio na groblju oko kuce se vrzmalo vise ljudi, a oko 12.30 sati parkiran je i luksuzan automobil. Na Borskom jezeru i Crnom vrhu Sainovicevi rodjaci i prijatelji imaju kuce i vikendice i, kako tvrde nasi izvori, on se premesta s mesta na mesto. U Boru nije davao izjave o tome hoce li se dobrovoljno predati Haskom tribunalu, mada je pre nekoliko dana portparol SPS Branko Ruzic izjavio da o tome nema ni govora.

Pozivajuci se na clan 90. tacka 2 i clan 135. stav 2 republickog i clan 16. stav 2 saveznog Ustava, Vlada je donela odluku koja sadrzi cetiri clana. "U izvrsavanju obaveza i opsteprihvacenih pravila medjunarodnog prava o radu Medjunarodnog suda za krivicno gonjenje osoba odgovornih za teske povrede medjunarodnog humanitarnog prava pocinjene na podrucju bivse Jugoslavije od 1991. godine, organi RS postupice po proceduri koja je odredjena Statutom i Pravilima o postupku i dokazima tog suda", kaze se, izmedju ostalog, u ovoj Odluci. Statut Haskog tribunala donet je 25. maja 1993. godine Rezolucijom 827 Saveta bezbednosti UN, a po treci put je izmenjen i dopunjen 30. novembra 1998. Statut je osnovni pravni dokument Tribunala, a u Pravilima o postupku i dokazima definisu se stavke poput ekstradicije ili izrucenja, najspornijeg pitanja na ovdasnjoj politickoj sceni. Pravilnik je donet 11. februara ‘94. i izmenjen 16. jula 2001. U Pravilniku pod rednim brojem 40 definisani su transfer i privremeni pritvor optuzenih.

Politika 23, mart

JEDNO PITANJE, JEDAN ODGOVOR

Koštunica i Canak, Korac i Ilic nemaju ništa zajednicko

 

Po oceni Đorda Vukadinovica, profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu, one su neophodne i korisne, narocito u DOS-u:

– Na buducim izborima u Srbiji DS ce po svaku cenu nastojati da ide sa što celovitijim dosovskim blokom. Tu ce najverovatnije biti oni koji samostalno uglavnom nemaju šta da traže: Veselinov, Batic, Milovanovic, Perišic, Korac i Orlic, verovatno i Svilanovic, a možda i oni perspektivniji: "Vojvodani", DAN, pa cak i Velja Ilic.

Glavni adut ovog provladinog bloka bice oslanjanje na reformisticki imidž, medijsku dominaciju, medunarodnu podršku, biracku inerciju i bonus glasove onih koji uvek idu uz vlast.

DSS bi, s verom u boga i Koštunicu, nastupio samostalno, a G17 je opcija koja bi – ukoliko je Đindic ne pocepa ili apsorbuje u DOS – na celu sa preduzimljivim ali medijski pomalo nacetim Dinkicem, mogla dosta da dobije na tim izborima.

Koalicija DAN (Covic, Micunovic, Mihajlovic) takode bi mogla da ima politicku buducnost, kao i, eventualno, neki socijaldemokratski blok. U svakom slucaju, da su smogli snage da se ranije razidu bilo bi i više politickog prostora za njihove razlicite reformske koncepte.

Koliko god da je formula DOS-a bila idealna za rušenje Miloševica i dolazak na vlast toliko je nefunkcionalna za efikasno vršenje vlasti. Šta, na primer, Vojislav Koštunica ima zajedno sa Nenadom Cankom ili Žarko Korac sa Veljom Ilicem? I kako uopšte može funkcionisati vlada u kojoj bi svi oni izrazili svoj politicki subjektivitet, a da neko ne bude izigran ili skrajnut?

Zbog toga bi koalicioni partneri što pre trebalo ili da se nagode oko orocenog minimuma zajednickog nastupa – što je sve manje verovatno – ili da što pre odmere snagu na novim izborima. To bi u ovim okolnostima bilo najracionalnije, ali racionalnost nije baš odlika ovdašnjih politickih aktera. Sve drugo nas odvodi, tj. vraca u politicku zonu sumraka, baca iz afere u aferu i preti nesagledivim opasnostima.

Blic, 29. mart

Ko je ko u ovoj zemlji? Koštunica koristi ovlašcenja Predsedništva SFRJ 

Uvek platimo više nego što moramo 

Ne bih ocenjivao da li su optužbe protiv Momcila Perišica za špijunažu opravdane ili ne, jer je to nadležnost vojnih pravosudnih organa. Kljucno pitanje je to što nema elementarnog poverenja medu koalicionim partnerima. To, što je pola godine vojna služba bezbednosti pratila Perišica koji je potpredsednik srpske vlade i cinjenica da o tome nije obavešten premijer Đindic govori da vojna bezbednost nije imala poverenja u njega.

 

Takva tajna se ni u kom slucaju ne može cuvati od onih koji su direktno ugroženi. Informacija da je jedan od clanova Vlade upleten u špijunske aktivnosti morala je da bude dostupna Vladi, jer drugacije ne možemo da radimo - rekao je povodom „slucaja Perišic“ u razgovoru za „Blic“ Dragoljub Micunovic, lider Demokratskog centra i predsednik Veca gradana u Skupštini SRJ.

Predsednik SRJ i clanovi vojne službe bezbednosti isticu da su svi relevantni subjekti bili obavešteni o ovoj akciji? - Tvrdnja da oni nisu to morali da kažu Vladi, cak i kada bi bila tacna, govori o nepoverenju. Koliko je jugoslovenski predsednik znao i kada je o svemu saznao - ne možemo znati, ali ako ni on nije znao, onda je to tragedija, jer ispada da je znao samo Aco Tomic, u šta ne verujem. Izjava Đindica da nece saradivati sa Koštunicom oko nacionalne bezbednosti dok Tomic ne bude smenjen nije dobra, ali Đindic ima prava da nema poverenja u Tomica isto kao što ovaj nije imao poverenja u njega. Pitanje je samo ko je ko u ovoj zemlji. Predsednika Vlade je ipak izabrao narod, a ko je Tomic? Njegova legitimacija je mnogo tanja, jer je on samo imenovan na tu funkciju.

Predsednik SRJ istice da je Tomic postupao po Zakonu? - Kada neko tvrdi da je sve obavljeno po zakonu, mora se utvrditi o kom zakonu se radi. Lideri DOS su na jednom sastanku bili obavešteni od strane generala Tomica da se ova služba pridržava Zakona o osnovama državne bezbednosti iz 1976. godine. Posle provere arhiva Skupštine SRJ videli smo da taj zakon nije donet 1976. vec 1984. godine. To znaci da niko u toj službi u stvari i ne zna kad je donet Zakon koga bi trebalo da se pridržavaju, a kamoli da li on i dalje važi. Taj zakon govori o Predsedništvu SFRJ kao telu kojem se dostavljaju podaci iz vojne i državne službe bezbednosti, a do kraja 1991. trebalo je da se uskladi sa Ustavom što nije ucinjeno, kao ni cetiri godine kasnije. Sve to navodi na zakljucak da je ovaj zakon neustavan i da se ne može primenjivati. U radu ove službe veliku ulogu igraju i podzakonski akti - uredbe pravila i uputstva, ali se svi ovi dokumenti moraju pozivati na zakon. Postoji odredba po kojoj se svi podzakonski akti smatraju ništavnim ako se pozivaju na zakon koji je proglašen neustavnim. To znaci da ne samo da je zakon po kome radi služba vojne bezbednosti ništavan, vec su i podzakonski akti koji regulišu pravila ponašanja ove službe nevažeci. Po tom zakonu postoji odredba da Predsedništvo SFRJ donosi pravila rada službe, ali nije moguce da predsednik SRJ preuzme sada tu ulogu.

Kako i ko onda odlucuje o pristupu bezbednosnim podacima? - Ocigledno nema pravila. Interna pravila mi još nisu dostavili, jer se ona smatraju strogo poverljivim, a ima ih vojni kabinet predsednika SRJ. Ocekujem da cu ih dobiti. Ako to može da zna ceo jedan kabinet, zašto to ne bi mogao da zna i predsednik Veca gradana? Postavlja se pitanje ko odreduje ko ima pristup poverljivim informacijama i koliko je uzak taj krug ljudi. Sa jedne strane, parlament želi da tih tajni bude što manje, dok službe bezbednosti žele da tajni bude što više. Duh svake birokratije je tajna. Zato se zakonom mora precizirati koje se tajne moraju cuvati, ko odreduje koje su to tajne. To je ceo problem.

Pokrenuli ste inicijativu za donošenje zakona o osnovama državne bezbednosti. Ko radi na tom projektu i kada ce se taj predlog naci pred saveznim parlamentom? - Ekspertska grupa bi trebalo da izradi nacrt zakona koji bi u roku od mesec dana trebalo da uz angažovanje pravnika i konsultovanje rešenja iz drugih zemalja ude u skupštinsku proceduru. U rad ce biti ukljuceno Ministarstvo odbrane, eksperti za civilnu kontrolu vojske kao što je Miroslav Hadžic, konsultovacemo i bivše sudije Vrhovnog vojnog suda Jovana Buturovica i Milivoja Despota. U ovu grupu uci ce i nekoliko saveznih poslanika iz Odbora za bezbednost i konsultovacemo pravnike koji se bave krivicnim pravom i postupkom.

Da li ce ovo zakonsko rešenje obuhvatiti i ranije najavljivano formiranje Saveta za nacionalnu bezbednost? - Takva institucija mora da ima uporište u zakonu i ustavima. Takvi saveti ne mogu biti republicka ili savezna tela formirana ad hok, jer bi time celu tu delatnost ucinili arbitrarnom. Može da postoji telo koje može da bude informisano, ali ne i ono koje bi upravljalo tim službama.

Na sastanku najvišeg državnog rukovodstva povodom „slucaja Perišic“ prezentovan je audio i video dokazni materijal. Prisustvovali ste tom sastanku. Da li ste posle toga što ste videli stekli utisak da se Perišic bavio špijunažom? - Na sastanku nam je receno da je sastanak zatvoren i da o tome necemo govoriti u javnosti i ja to poštujem.

Bliži se 31. mart. Ko su po vama putnici za Hag? - Ne bih licitirao ko ce otici i kada jer to i ne želim da znam. To stvara traumu u javnosti, pogotovo kod onih koji su optuženi i kod njihovih porodica. Treba videti ima li dobrovoljaca, kako to ne bi bilo previše dramaticno, ali se i u razgovorima sa Tribunalom mora utvrditi imaju li ta izrucenja nekog kraja. Oko saradnje sa Hagom nema konsenzusa ili otvorenog stava. Lako je reci - hocemo saradnju, ali ona se mora sprovesti. Sa zakonom o Hagu smo zapeli od pocetka oko toga ko ce isporucivati. Tu imamo jedno držanje glave u pesku, posle koga usledi Uredba i onda platimo i više nego što smo u startu morali. Moramo da budemo zajedno i za popularne i nepopularne stvari. Bice problema u Skupštini

Moj prigovor Sporazumu je upucen EU koja je dok se sama integrisala, nama ponudila dokument koji pociva na suprotnim osnovama i pored stava da Srbija i Crna Gora trebalo zajedno da udu u Evropu. Cela price mi više izgleda kao poštovanje zatecenog stanja. Namera je da se izbegne gužva, da Crna Gora zadrži oblike samostalnosti u ekonomskoj sferi, a da se izbegne referendum koji bi mogao da destabilizuje region. Prihvaticu sporazum jer smatram da se time prekida rasparcavanje ovog dela regiona što bi vodilo u dalje konflikte. Medutim, suocicemo se sa velikim teškocama oko formiranje dvotrecinske vecine u saveznom parlamentu i ne znam kako cemo izbeci situaciju da odluka o prihvatanju Sporazuma bude blokirana u Skupštini SRJ.

Blic, 29. mart

Zoran Živkovic, savezni ministar unutrašnjih poslova, o Hagu i špijunskoj aferi 

Koštunica plaši gradane 

BEOGRAD - Nisam ja obecavao po Americi pre godinu dana gospodi Pauelu i Bušu da ce saradnja sa Hagom biti intenzivna, vec je to obecao predsednik Koštunica. Bojim se da to lici na staru politiku da se pod pritiskom obecava sve što sto se mora, a onda se na domacoj sceni glumi lažni patriotizam - ocenio je juce Zoran Živkovic, savezni ministar unutrašnjih poslova. On je na konferenciji za novinare dodao da ce saradnja sa ovim tribunalom biti nastavljena izrucenjima, ali da ne može da kaže kada i ko ce biti izrucen.

Komentarišuci izjavu jugoslovenskog predsednika da mu se pri pomisli na Haški sud prevrce stomak, Živkovic je ocenio da „nema prijatnog posla za politicara, jer ih narod bira da bi rešavali probleme“. - Bez obzira na to šta nam pokrece želudac, šta nas tera na povracanje, naše je da se bavimo rešavanjem tih problema. Možemo da kao zemlja odlucimo da ne saradujemo sa Hagom, ali onda neko mora da izade pred narod i stane iza te odluke, a ne da prica „muka mi je krce mi creva, boli me glava“, jer to nije recnik jednog politicara - istakao je Živkovic. On je ocenio da je „u takvim izjavama izraženo licemerje da se neko zalaže za zakonom regulisanu saradnju sa Hagom, a u stvari nije ucinio ništa da do tog zakona dode, vec je naprotiv i u predlogu zakona koji je dala ta stranka i u svemu onome što se dešavalo okolo bilo želje da do tog zakona ne dode“.

Povodom Koštunicine izjave da bi nova izrucenja Haškom tribunalu mogla da naruše stabilnost zemlje, savezni ministar unutrašnjih poslova je rekao da „u Ustavu nije video odredbu da bi predsednik države trebalo da plaši gradane“.

Živkovic je optužio predsednika SRJ, njegov kabinet i funkcionere DSS da se mešaju u proces protiv Momcila Perišica koji je osumnjicen za špijunažu. On je podsetio da je „dan posle sastanka potpredsednik DSS Dragan Maršicanin pohvalio rad vojne službe bezbednosti i zakonitost njenog rada, kada je rekao da je premijer Srbije Zoran Đindic te noci dobio punu informaciju o odgovornosti Perišica za špijunažu“.

- Kako to Maršicanin zna pošto je sastanak bio tajni i Maršicanin njemu nije prisustvovao - upitao je Živkovic. On je demantovao informacije medija o filmu koji je 17. marta prikazan na sastanku državnih funkcionera, kako je rekao, „po ideji predsednika Koštunice“. - Film nam je predstavljen kao strogo poverljiva vojna tajna. To cu poštovati i danas i necu reci ništa o tome šta je u njemu videno - dodao je Živkovic. On je rekao da ni u jednoj sekvenci filma nije video ništa što bi moglo da se okarakteriše kao vojna tajna.

- Perišic na tom filmu nije ni u kakvoj sportskoj opremi, ne predaje nikome ništa ni ispod ni iza trenerke. Nije prikazano nikakvo otvaranje tašne americkog diplomate i u njemu nema drugih politicara. U filmu koji nam je prikazan nema ni snimaka iz arhive Generalštaba VJ, ni iz Perišicevog kabineta, ni iz motela „Šaric“, niti snimaka putovanja u Bec - objasnio je Živkovic. On je demantovao i informaciju da je film emitovan na pocetku sastanka, a da su republicki predsednik i potpredsednik Vlade Zoran Đindic i Nebojša Covic „pre vremena besni napustili sastanak“.

- Predsednik SRJ je prisutnima na sastanku i javnosti ostao dužan potvrdu zakonitosti rada organa vojne bezbednosti“, istakao je savezni ministar unutrašnjih poslova, napomenuvši da je on licno insistirao na obaveštenju „po kom osnovu“ je izvršena akcija te službe u slucaju Perišic. On je rekao da do danas nije dobio bilo kakvo obaveštenje o tome, ali da su umesto toga, savetnik za bezbednost predsednika SRJ Rade Bulatovic i nacelnik Službe vojne bezbednosti Aca Tomic protiv njega podneli krivicne prijave, jer je zatražio da bude upoznat sa pravilima rada te službe.

Danas, 30-31. mart

General-pukovnik Nebojsa Pavkovic, nacelnik Generalstaba VJ 

Nastaviti ukljucivanje u Partnerstvo za mir

Beograd - Izgradnja i odrzavanje borbene gotovosti Vojske Jugoslavije u protekloj godini odvijala se u otezanim drustvenim i ekonomskim uslovima u zemlji. Na funkcionisanje sistema odbrane najvise su se odrazili nereseni odnosi u federaciji, ekonomski i socijalni problemi, permanentna pretnja sirenja terorizma sa Kosova i Metohije na jug Srbije, kao i restriktivno finansiranje te istrosenost resursa i sve veci trend tehnicko-tehnoloskog zaostajanja u odnosu na zemlje u regionu - ocenio je nacelnik Generalstaba VJ general-pukovnik Nebojsa Pavkovic tokom analize borbene gotovosti VJ u 2001. godini koja je izvrsena juce u Domu VJ "Topcider". U analiziranju su ucestvovali nacelnici organizacijskih celina GS VJ i komandanti korpusa, a nacelnik GS VJ je, na osnovu predlozenih ocena, prihvatio vrlo dobru ocenu gotovosti za proslu godinu. Pavkovic je naglasio da je u slozenim uslovima VJ realizovala niz znacajnih zadataka poput posedanja kopnene zone bezbednosti, sprecavanja sirenja terorizma na jugu Srbije i nastavka procesa delimicne reorganizacije Vojske. On je izrazio nadu da ce resavanje odnosa izmedju Srbije i Crne Gore Vojsci stvoriti povoljnije uslove za nastavak zapocetih reformi, kao i da ce SRJ, odnosno, Srbija i Crna Gora, nastaviti proces ukljucivanja u medjunarodnu zajednicu, ukljucujuci i pristupanje Partnerstvu za mir. Prema njegovim recima, tezisni zadaci VJ u 2002. godini bice dalja stabilizacija stanja na jugu Srbije, priprema projekata za reforme prilagodjene novim ustavnim resenjima i opredeljenju za pristupanje Partnerstvu za mir i zaustavljanje pada zivotnog standarda pripadnika VJ. Savezni ministar odbrane Velimir Radojevic naglasio je da ce u ovoj godini Savezna vlada nastojati da izvrsi reforme u imovinskim odnosima, te da ce se sedamdeset procenata sredstava dobijenih prodajom drzavnih objekata upotrebiti za resavanje stambenih problema pripadnika VJ. O. R

Danas, 30-31. mart

Profesori Pravnog fakulteta o odluci Vlade za saradnju sa Tribunalom 

Neustavna i nova odluka

Beograd - Vlada Srbije ne postuje ni Savezni ni republicki ustav. Nova odluka republicke vlade o direktnoj primeni Statuta Haskog tribunala u saradnji sa ovim sudom je neustavna, kao i prethodna. Ukoliko neko umesto odluke koja je ponistena donese istu odluku, iste sadrzine, on vrsi ustavnu povredu vlasti - izjavio je Kosta Cavoski, profesor Pravnog fakulteta, na jucerasnjoj konferenciji za novinare. Cavoski smatra da je donosenjem odluke republicke vlade direktno je povredjen Ustav Srbije kojim je izricito zabranjeno da "gradjanin Srbije moze biti ekstradiran, prognan...". Dr Ljubisa Lazarevic, objasnjava da u krivicnom pravu postoji institut nepodobnog pokusaja navodeci kao primer impotentnog muskarca koji ne moze da izvrsi krivicno delo silovanja. - I ovo je jedan nepodoban pokusaj da nesto promenimo, a nista necemo promeniti. Ova odluka Ustavnog suda nema nikakav znacaj, jer nismo pravna drzava. Mi smo zajednica jednog nesrecnog naroda koga je snasla zla sudbina. Recimo da su prebacivanjem albanskih zatvorenika na Kosovo ponistene sudske odluke od strane izvrsnog organa. Objasnjeno je da ovi Albanci nisu izvrsili krivicna dela na teritoriji Srbije, sto znaci da priznajemo da Kosovo nije Srbija - rekao je Lazarevic i dodao da "kada dodje do kolizije izmedju Ustava i Cede, primenjuje se Ceda", te da "u postupku saradnje primenjujemo PTT postupak - isporucujemo optuzene kao pakete". Branko Rakic, docent, tvrdi da Savet bezbednosti UN nije bio nadlezan da donese odluku o formiranju Haskog tribunala, jer nije u skladu sa Poveljom UN.

Danas, 30-31. mart

DSS: Labusov poziv licemeran

Beograd - Potrebno je vise od licemerja da bi se uputio poziv Demokratskoj stranci Srbije da "pomogne Srbiji da resi problem saradnje sa Haskim tribunalom". Nazalost, Miroljub Labus je odlucio da se oproba i u tome, kaze se u jucerasnjem saopstenju DSS. "Visoki funkcioner DS i G17 Plus ponovo je, kao i prilikom potpisivanja Polaznih osnova za preuredjenje odnosa Srbije i Crne Gore, pokazao da jedno misli, drugo radi, a trece govori. Naime, on dobro zna da odgovornost za cinjenicu da nemamo Zakon o saradnji sa Haskim tribunalom snose ostatak DOS i on licno, jer se njegovom donosenju protivio. Isto tako zna da DSS ne moze da utice na donosenje i sprovodjenje odluke Vlade o neposrednoj primeni Statuta Haskog tribunala. DSS gleda u buducnost, ali je posmatra celovito, svesna da buducnost, bas kao i sadasnjost, ukljucuje nacionalne i drzavne, a ne samo bankarske interese", kaze se u saopstenju DSS.

Danas. 30-31. mart

Zoran Djindjic odrzao konferenciju za novinare u Vladi Srbije povodom turneje "Srbija na dobrom putu" 

Neko ce u Hag, ali ne i Mladic

Beograd - Moguce je da ce naredna tri-cetiri dana neko biti u Hagu - najavio je na jucerasnjoj pres konferenciji premijer Srbije Zoran Djindjic, kao i da to nije kraj saradnje sa Haskim sudom. Na pitanje da li ce medju njima biti i Ratko Mladic, Djindjic je odgovorio da on nije u nadleznosti republicke vlade, vec samo gradjani Srbije. Treba, kako je rekao, "stvoriti takve uslove bezbednosti da oni koji nisu u nasoj nadleznosti ne traze utociste u Srbiji, te da Srbija odbija odgovornost osim za svoje drzavljane koje trazi sud u Hagu". Prema Djindjicevim recima, 31. mart, koji uslovljava americka administracija, nije fiksni datum, pa ako se dotle nista ne desi, pretpostavlja da ce "drzavni sekretar SAD Kolin Pauel odloziti izricanje misljenja o saradnji, sto ce odloziti nase aranzmane sa svetom i stavljanje na led saradnje s medjunarodnim organizacijama do trenutka kada procene da je nasa zemlja ispunila uslove". Djindjic je istakao da je alternativa jasna: ili da se licima sa haske liste sudi u zemlji ili da Haski sud od nekih odustane. Druga opcija je izolacija zemlje, spoljni zid sankcija, sto bi bila posledica licemerne politike na vrhu SRJ. - To da li hocemo da saradjujemo sa Haskim sudom treba rascistiti u nasoj zemlji. Mi moramo saradjivati sa Haskim tribunalom i ta odluka mora biti doneta iz glave, a ne iz stomaka - rekao je Djindjic, ocenivsi da je saradnja sa sudom u Hagu kamen spoticanja i aktuelizuje se od datuma do datuma.

Srpski premijer je rekao da je ta saradnja sa Hagom uslov koji je najmanje vezan za americku finansijsku pomoc, jer je u direktnoj vezi sa odnosima zemalja MMF, Pariskim klubom, Savetom Evrope i drugim medjunarodnim organizacijama. - Onaj ko misli da moze da podeli Ameriku i Evropu na nasem pitanju, njega je pozdravio Milosevic i neka se pozabavi nasom istorijom pa neka vidi kome je uspelo da ih podeli na pitanju Srba. Oko nase saradnje je jedinstven stav u Evropi - naveo je Djindjic, dodajuci da onaj ko nece da saradjuje neka kaze narodu, i ocenio da bi nas, ako se ne odlucimo na saradnju, podrzale Rusija i Belorusija. Prema njegovoj oceni "onaj ko trazi izolaciju, neka to narodu kaze, ali mora da preuzme odgovornost i da bude spreman da odgovara za posledice. - Najgore je sedeti na dve stolice - na unutrasnjem planu prati ruke od svega sto je prljavo, a u spoljnom - participirati na uspesima zemlje i sepuriti se pred stranim drzavnicima. Bitno je da prelomimo da li zelimo u evropsku integraciju ili ne i da, ako necemo saradnju, to otvoreno i kazemo. Ako zelimo u Evropu, onda cemo morati da reprogramiramo nase planove, ali ne za nekoliko godina, vec za nekoliko decenija. U toj podeli odgovornosti, proslo je vreme da neko preuzima oreol principijelnosti, kao da hoce da kaze ja ne zelim da saradjujem, a vi cete snositi posledice. To je amaterizam, skrivanje iza zakona kao iza smokvinog lista - rekao je Djindjic, navodeci da je, prema istrazivanjima javnog mnjenja, vecina ljudi protiv saradnje sa Hagom, ali oni treba da znaju sta su posledice. Komentarisuci izjavu jugoslovenskog predsednika Vojislava Kostunice da, u slucaju novih izrucenja moze doci do destabilizacije u zemlji, Djindjic je ocenio da je to pretnja: - Ne vidim sta bi moglo da se desi osim mitinga radikala i socijalista, a novi kvalitet nestabilnosti moze da donese samo neko ko do sada nije ucestvovao na mitinzima i nije pokusao da destabilizuje sistem. Tu jedino vidim Kostunicu, znaci on govori u svoje ime i hoce da kaze da ako nesto budete uradili u smislu saradnje, ja cu mozda sredstvima kojima raspolazem da destabilizujem sistem i time vas opominjem. Kada je rec o zakonskoj saradnji, Savezni ustavni sud se protivi svakom transferu gradjana, pa bi, po Djindjicu, ne samo uredbe i odluke, vec i zakon koji bi sadrzao stavku izrucenjima, SUS stavio van snage, posto tom sudu nije bitna forma, vec protivustavnim smatraju da gradjani SRJ ne mogu da budu izruceni medjunarodnim organizacijama. - Nas stav je da to nije tacno. Potpisivanje protokola i clanstvo u UN obavezuju nasu zemlju na saradnju, pa prebacivanje na pravnu tematiku predstavlja pokusaj da se steknu jeftini patriotski poeni u domacoj javnosti. To je neodgovorno i ugrozava buducnost zemlje - naveo je Djindjic, dodajuci da bi, da su SUS i Kostunica odlucivali o Milosevicevom izrucenju on bio u Beogradu, a zemlja u izolaciji. Za novodni sukob sa jednim od svojih najblizih saradnika, Cedomirom Jovanovicem, Djindjic je rekao da je to izmisljotina i da za to nema osnova. Takodje je rekao da nije toliko zabrinut strajkovima: - Toga ima u celoj Evropi, koliko cinjenicom da reforme mogu da uspeju samo ako veliki broj ljudi gura u jednom pravcu, a sad su se pojavili novi tonovi, pokrece se novi talas patriotizma iz vrha drzave koji podseca na Milosevicev patriotizam i, ako se prosiri na narod, reforme ce biti zaustavljene. Sumirajuci utiske sa vladine turneje "Srbija na dobrom putu", Djindjic je, izmedju ostalog, naveo problem 24 hiljade nezaposlenih mladih strucnjaka, za koje se sprema projekt koji podrazumeva nesto poput volonterskog rada za koji bi dobijali mesecnu stipendiju od oko 3.000 dinara, uz uslov da prodju besplatan kurs engleskog jezika i informatike. Racuna se, za tu svrhu, na sumu od 25 miliona maraka. Vlada, takodje, priprema sanaciju klinika uz novac iz budzeta, ali racuna i na donacije. Djindjic je posebno osudio "nerazumevanje dusebriznika" da je Zakon o ekstraprofitu legalizovao krivicna dela, sto je, po njemu "ordinarna glupost", jer oni koji su cinili krivicna dela potpadaju pod Krivicni zakon.

 

 

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM