Saopstenje
Vlade
Srbije
(Danas,
29.
maj
2003.)
Vlada
Republike
Srbije,
nastavljajuci
svoj
reformski
kurs,
kao
osnovne
prioritete
u
narednom
periodu
utvrdjuje:
nastavak
odlucne
borbe
protiv
svih
vidova
organizovanog
kriminala
i
korupcije,
svim
zakonom
dopustenim
sredstvima,
donosenje
novog
ustava
Republike
Srbije
u
skladu
sa
evropskim
standardima,
a
po
meri
Srbije
i
njenih
gradjana,
sto
istovremeno
znaci
definitivnu
afirmaciju
pravne
drzave
i
vladavine
prava,
projekat
pristupanja
evropskim
i
evroatlantskim
integracijama
drzavne
zajednice
Srbija
i
Crna
Gora,
nastavak
sprovodjenja
drzavne
strategije
za
Kosovo
i
Metohiju,
nastavak
ekonomskih
i
socijalnih
reformi.
Nakon
otvorenog
razgovora
i
detaljnih
analiza
konstatovano
je
da:
nijedan
clan
Vlade
ni
ranije
ni
danas
nije
bio
ukljucen
u
bilo
kakve
kriminalne
postupke
ili
aktivnosti,
nijedan
clan
Vlade
ni
ranije
ni
danas
nije
bio,
poslovnim
ili
bilo
kakvim
drugim
interesnim
vezama,
povezan
sa
bilo
kojim
kriminalcem
ili
kriminalnom
grupom,
nijedan
clan
Vlade
nije
zastitnik
bilo
kog
kriminalca
ili
kriminalne
grupe,
ne
prikriva
inkirminisane
aktivnosti
i
ne
utice
na
rad
policije
i
pravosudja,
drzavni
organi
ni
u
jednom
slucaju
nisu
angazovali
kriminalce
ili
kriminalne
grupe
u
obavljanju
svojih
poslova
i
zadataka.
Vlada
Republike
Srbije
potpuno
je
jedinstvena
u
stavu
da
su
polemike
njenih
clanova
preko
medija
neumesne
i
nedopustive,
mada
ponekad
i
prenaglasene
i
zloupotrebljene.
Clanovi
Vlade
se
obavezuju
da
ne
koriste
medije
u
medjusobnim
obracunima
i
pozivaju
medije
da
ne
zauzimaju
strane,
vec
da
nepristrasnim
informisanjem
stvaraju
demokratski
ambijent
u
kome
ce
biti
moguca
objektivna
i
efikasna
javna
kontrola
rada
Vlade
i
svakog
njenog
clana.
Svi
clanovi
Vlade
saglasni
su
da
Vlada
ima
dovoljno
obaveza
da
bi
se
iskljucivo
bavila
sama
sobom.
Vlada
Republike
Srbije
nastupace
u
daljoj
borbi
za
reforme
kao
jedinstvena
ekipa
-
tim
koji
pobedjuje,
sto
je
obaveza
prema
sopstvenom
programu
i
pokojnom
premijeru
dr
Zoranu
Djindjicu,
a
jos
vise
prema
Srbiji
i
njenim
gradjanima",
navodi
se
u
saopstenju
Vlade
Srbije.
Medjunarodno
istrazivanje
o
poslednjim
balkanskim
sukobima
Danas:
(24.
05.
03.)-
Kolegama
iz
Srbije
sam,
pre
sest
godina,
predstavio
projekat
o
zajednickom
istrazivanju
velike
kontroverze
i
ratova
koji
su
podelili
narode
na
Balkanu.
Nakon
pada
Milosevica
uspeli
smo
da
okupimo
veliku
grupu
visokoobrazovanih
ljudi
iz
24
zemlje,
ukljucujuci
i
sve
bivse
jugoslovenske
entitete.
U
ovom
projektu
ucestvuje
oko
180
srucnjaka.
Podelili
smo
se
u
istrazivacke
timove:
svaki
od
timova
istrazuje
po
jedan
segment
balkanskih
sukoba
i
nadamo
se
da
cemo
uspeti
da
prikupimo
validne
cinjenice
i
ustanovimo
sta
se
dogodilo.
Jedan
od
prvih
zadataka
je
rusenje
mitova
i
lazi
o
dogadjajima,
koji
se
uposte
nisu
dogodili.
Nastojimo
da
sucelimo
sve
strane
i
istrazimo
sve
aspekte
koji
su
uticali
na
to
da
se
Srbi
odvoje
od
Hrvata,
Bosnjaka
i
Albanaca.
Slobodan
Milosevic
i
njegovi
mediji
bombardovali
su
javnost
neistinama,
zbog
cega
sada
svi
ispastamo.
Ovo
je
poznato
i
srpskim
naucnicima
koji
rade
na
projektu.
U
isto
vreme
albanski,
bosanski
i
hrvatski
strucnjaci
svesni
su
da
su
se
slicne
stvari
dogadjale
i
kod
njih,
ali
je,
u
naelektrisanoj
atmosferi
koja
je
nastala
posle
ratova,
svim
stranama
bilo
tesko
da
priznaju
svoj
udeo
u
raspadu
Jugoslavije
i
zlocinima
koji
su
pocinjeni.
Mnogi
od
nas
imaju
svoje,
privatno
vidjenje,
ali
ce
svako
ko
iznese
neku
tvrdnju,
morati
da
je
potkrepi
dokazima:
zbog
toga
ce
dokumenti
kojima
cemo
se
koristiti
biti
dostupni
svakoj
strani.
Posto
zajednicki
pregledamo
dokumente,
sastavicemo
i
izvestaj,
koji
ce
biti
objavljivan
u
novinama,
u
formi
kominikea,
ali
i
tri
knjige.
Centralna
knjiga
posvecena
je
najvecim
kontroverzama,
a
autori
su
i
srpske
i
nesrpske
nacionalnosti
iz
razlicitih
zemalja,
koji
timski
rade.
Ostvarili
smo
i
kontakte
sa
predstavnicima
medija
i
politickim
liderima
i
saradjivacemo
prilikom
promocije
izvestaja,
kako
bi
sto
efikasnije
srusili
sve
mitove,
koji
su
toliko
zatrovali
odnose
medju
ljudima
u
regionu
-
kaze
prof.
Carls
Ingrao.
Sve
sto
je
Milosevic
uradio
-
uradio
je
iz
licne
koristi:
pokusao
je
da
usmeri
ljude
da
se
plase
jedni
drugih,
da
mrze
jedni
druge,
tako
da
on
preuzme
kontrolu
nad
vecinskim
Srbima
i
iskoristi
ih
za
borbu
protiv
manjina
kao
sto
su
Albanci
na
Kosovu.
Milosevic
ce
otici
u
istoriju
kao
jedan
od
najvecih
zlocinaca
20.
veka
-
ne
koliko
Adolf
Hitler
ili
Josif
Staljin,
ali
kao
zlocinac
koji
je
smisljeno
okrenuo
ljude
jedne
protiv
drugih,
kako
bi
sam
stekao
moc.
Prvo
je
Srbe
ubedio
u
neke
stvari
koje
nije
ni
trebalo
da
se
dogode,
kako
bi
iz
straha
poceli
da
mrze.
Nikada
nije
postojao
nikakav
plan
o
genocidu
nad
Srbima.
Tudjman
je
uradio
slicno
u
Hrvatskoj,
ali
u
znatno
manjoj
meri
nego
Milosevic,
koji
je
upotrebio
svu
raspolozivu
snagu
u
drzavi
-
raskrinkanu
u
protekla
dva
meseca,
od
kada
je
Zoran
Djindjic
ubijen.
Drzavu
je
pretvorio
u
manufakturu
kriminala.
Predstavnici
svih
struktura
bili
su
korumpirani,
bavili
se
svercom,
saradjivali
s
mafijom
-
bila
je
to
kriminalna
drzava,
zbog
koje
je
citav
region
pretrpeo
veliku
stetu
-
kaze
u
razgovoru
za
Danas
dr
Carls
Ingrao,
istaknuti
profesor
Istorije
centralne
Evrope
na
americkom
Univerzitetu
Perdju
koji
vazi
za
eksperta
za
period
vlasti
dinastije
Habsburg.
Saopstenje
organizacije
Human
Rights
Watch
Njujork,
14.
maj,
2003
-
Human
Rights
Watch
je
danas
saopštio
da
srpske
vlasti
nisu
dozvolile
njihovim
predstavnicima,
i
predstavnicima
drugih
nevladinih
organizacija,
da
u
srpskim
zatvorima
posete
one
koji
su
uhapšeni
za
vreme
vanrednog
stanja.
U
četvrtak,
13.
maja
2003.
godine,
predstavniku
Human
Rights
Watch
nije
dozvoljeno
da
poseti
zatvorenike
u
Centralnom
zatvoru
u
Beogradu
i
da
sa
njima
razgovara,
uprkos
tome
što
je
ranije
iz
srpskog
Ministarstva
pravde
stigao
poziv
za
posetu.
Upravnik
zatvora
je
rekao
da
Ministarstvo
pravde
nije
odobrio
Human
Rights
Watch
da
razgovara
sa
zatvorenicima,
ali
i
da
Ministarstvo
i
nema
pravo
da
da
takvo
odobrenje.
Srpska
vlada
je
ranije
odbijala
zahteve
vodećih
srpskih
grupa
za
borbu
za
ljudska
prava
da
njihovi
predstavnici
posete
one
koji
su
pritvoreni
tokom
vanrednog
stanja.
Predstavnicima
Organizacije
za
evropsku
bezbednost
i
saradnju
(OSCE)
i
Visokog
komesarijata
za
ljudska
prava
(UNHCR)
dozvoljeno
je
14.
i
15.
aprila
da
posete
zatvorenike.
Međutim,
nisu
postignuti
dogovori
o
tome
da
nakon
te
posete
ove,
ili
neke
druge
vladine
ili
nevladine
organizacije
i
dalje
prate
šta
se
događa
sa
zatvorenicima.
U
preliminarnom
izveštaju
o
aprilskoj
poseti
UNHCR-OSCE,
objavljenom
13.
maja,
stoji
i
procena
da
su
"zbog
nelegalnosti
produženog
perioda
pritvora,
u
kombinaciji
sa
uslovima
koji
su
ispod
standarda,
mnogi
zatvorenici
bili
izloženi
ponižavajućem
kažnjavaju
i
tretmanu"
i
da
je
"tokom
posete
delegacija
u
slučaju
dva
zatvorenika
čula
optužbe,
i
videla
indikacije
da
je
bilo
torture
ili
lošeg
postupanja
tokom
hapšenja".
"Mesec
dana
posle
obećanja
datog
Human
Rights
Watch,
čini
se
da
vlasti
sada
sve
čine
da
bi
sprečile
da
do
posete
zaista
i
dođe",
rekla
je
Elizabet
Andersen,
šef
odeljenja
za
Evropu
i
Centralnu
Aziju
Human
Rights
Watch.
"Poseta
UNHCR-OSCE
je
bila
dobrodošao
korak,
ali
ono
što
su
oni
ustanovili
govori
o
nužnosti
da
se
posmatranje
nastavi,
što
vlasti
izgleda
sada
nisu
sklone
da
dozvole".
U
Srbiji
je
vanredno
stanje
uvedeno
12.
marta,
kada
je
ubijen
premijer,
i
trajalo
je
do
22.
aprila.
Human
Rights
Watch
je
od
samog
uvođenja
vanrednog
stanja
tražio
da
nezavisni
posmatrači
posete
zatvorenike
pošto
su
vlasti
zatvorenicima
zabranile
da
kontaktiraju
sa
advokatima
i
članovima
porodice
tokom
trajanja
pritvora
koji
može
trajati
i
šezdeset
dana.
Hiljadu
ljudi
je
još
uvek
pritvoreno
zbog
sumnje
da
su
učestvovali
u
ubistvu
premijera
Đinđića
ili
da
su
pripadnici
organizovanog
kriminala.
Tek
nedavno
su
neki
od
njih
prvi
put
dobili
priliku
da
kontaktiraju
sa
svojim
advokatima.
Popodne
11.
aprila
vlada
je
pozvala
Human
Rights
Watch
da
poseti
beogradski
Centralni
zatvor
već
sledećeg
jutra.
Zbog
nerazumno
kratkog
roka
nije
bilo
moguće
organizovati
posetu,
ali
je
Human
Rights
Watch
izrazio
interes
da
poseti
zatvorenike
što
je
pre
moguće.
Ministarstvo
pravde
je
i
naknadno
potvrdilo
će
poseta
biti
vrlo
skoro
omogućena.
Poslednje
takvo
uveravanje
izneseno
je
6.
maja,
kada
su
se
u
Beogradu
sastali
Dušan
Protić,
zamenik
srpskog
ministra
pravde,
i
delegacija
Human
Rights
Watch.
Ministarstvo
je
8.
maja
je
obavestilo
Human
Rights
Watch
da
je
13.
maj
određen
kao
datum
posete.
Ni
u
jednom
od
brojnih
pismenih
i
telefonskih
kontakata,
kao
ni
za
vreme
sastanka
6.
maja,
predstavnici
Ministarstva
nisu
nagovestili
da
neće
biti
moguće
zatvorenike
pitati
o
tretmanu
tokom
hapšenja
i
pritvora,
kao
ni
to
da
Ministarstvo
nema
ovlašćenja
da
dozvoli
posete
zatvoru.
hronika
vesti (arhiva)