Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Komentari

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika - maj 2003.

Saopstenje Vlade Srbije (Danas, 29. maj 2003.)

Vlada Republike Srbije, nastavljajuci svoj reformski kurs, kao osnovne prioritete u narednom periodu utvrdjuje: nastavak odlucne borbe protiv svih vidova organizovanog kriminala i korupcije, svim zakonom dopustenim sredstvima, donosenje novog ustava Republike Srbije u skladu sa evropskim standardima, a po meri Srbije i njenih gradjana, sto istovremeno znaci definitivnu afirmaciju pravne drzave i vladavine prava, projekat pristupanja evropskim i evroatlantskim integracijama drzavne zajednice Srbija i Crna Gora, nastavak sprovodjenja drzavne strategije za Kosovo i Metohiju, nastavak ekonomskih i socijalnih reformi. Nakon otvorenog razgovora i detaljnih analiza konstatovano je da: nijedan clan Vlade ni ranije ni danas nije bio ukljucen u bilo kakve kriminalne postupke ili aktivnosti, nijedan clan Vlade ni ranije ni danas nije bio, poslovnim ili bilo kakvim drugim interesnim vezama, povezan sa bilo kojim kriminalcem ili kriminalnom grupom, nijedan clan Vlade nije zastitnik bilo kog kriminalca ili kriminalne grupe, ne prikriva inkirminisane aktivnosti i ne utice na rad policije i pravosudja, drzavni organi ni u jednom slucaju nisu angazovali kriminalce ili kriminalne grupe u obavljanju svojih poslova i zadataka. Vlada Republike Srbije potpuno je jedinstvena u stavu da su polemike njenih clanova preko medija neumesne i nedopustive, mada ponekad i prenaglasene i zloupotrebljene. Clanovi Vlade se obavezuju da ne koriste medije u medjusobnim obracunima i pozivaju medije da ne zauzimaju strane, vec da nepristrasnim informisanjem stvaraju demokratski ambijent u kome ce biti moguca objektivna i efikasna javna kontrola rada Vlade i svakog njenog clana. Svi clanovi Vlade saglasni su da Vlada ima dovoljno obaveza da bi se iskljucivo bavila sama sobom. Vlada Republike Srbije nastupace u daljoj borbi za reforme kao jedinstvena ekipa - tim koji pobedjuje, sto je obaveza prema sopstvenom programu i pokojnom premijeru dr Zoranu Djindjicu, a jos vise prema Srbiji i njenim gradjanima", navodi se u saopstenju Vlade Srbije.

 

Medjunarodno istrazivanje o poslednjim balkanskim sukobima

Danas: (24. 05. 03.)- Kolegama iz Srbije sam, pre sest godina, predstavio projekat o zajednickom istrazivanju velike kontroverze i ratova koji su podelili narode na Balkanu. Nakon pada Milosevica uspeli smo da okupimo veliku grupu visokoobrazovanih ljudi iz 24 zemlje, ukljucujuci i sve bivse jugoslovenske entitete. U ovom projektu ucestvuje oko 180 srucnjaka. Podelili smo se u istrazivacke timove: svaki od timova istrazuje po jedan segment balkanskih sukoba i nadamo se da cemo uspeti da prikupimo validne cinjenice i ustanovimo sta se dogodilo. Jedan od prvih zadataka je rusenje mitova i lazi o dogadjajima, koji se uposte nisu dogodili. Nastojimo da sucelimo sve strane i istrazimo sve aspekte koji su uticali na to da se Srbi odvoje od Hrvata, Bosnjaka i Albanaca. Slobodan Milosevic i njegovi mediji bombardovali su javnost neistinama, zbog cega sada svi ispastamo. Ovo je poznato i srpskim naucnicima koji rade na projektu. U isto vreme albanski, bosanski i hrvatski strucnjaci svesni su da su se slicne stvari dogadjale i kod njih, ali je, u naelektrisanoj atmosferi koja je nastala posle ratova, svim stranama bilo tesko da priznaju svoj udeo u raspadu Jugoslavije i zlocinima koji su pocinjeni. Mnogi od nas imaju svoje, privatno vidjenje, ali ce svako ko iznese neku tvrdnju, morati da je potkrepi dokazima: zbog toga ce dokumenti kojima cemo se koristiti biti dostupni svakoj strani. Posto zajednicki pregledamo dokumente, sastavicemo i izvestaj, koji ce biti objavljivan u novinama, u formi kominikea, ali i tri knjige. Centralna knjiga posvecena je najvecim kontroverzama, a autori su i srpske i nesrpske nacionalnosti iz razlicitih zemalja, koji timski rade. Ostvarili smo i kontakte sa predstavnicima medija i politickim liderima i saradjivacemo prilikom promocije izvestaja, kako bi sto efikasnije srusili sve mitove, koji su toliko zatrovali odnose medju ljudima u regionu - kaze prof. Carls Ingrao.

  Sve sto je Milosevic uradio - uradio je iz licne koristi: pokusao je da usmeri ljude da se plase jedni drugih, da mrze jedni druge, tako da on preuzme kontrolu nad vecinskim Srbima i iskoristi ih za borbu protiv manjina kao sto su Albanci na Kosovu. Milosevic ce otici u istoriju kao jedan od najvecih zlocinaca 20. veka - ne koliko Adolf Hitler ili Josif Staljin, ali kao zlocinac koji je smisljeno okrenuo ljude jedne protiv drugih, kako bi sam stekao moc. Prvo je Srbe ubedio u neke stvari koje nije ni trebalo da se dogode, kako bi iz straha poceli da mrze. Nikada nije postojao nikakav plan o genocidu nad Srbima. Tudjman je uradio slicno u Hrvatskoj, ali u znatno manjoj meri nego Milosevic, koji je upotrebio svu raspolozivu snagu u drzavi - raskrinkanu u protekla dva meseca, od kada je Zoran Djindjic ubijen. Drzavu je pretvorio u manufakturu kriminala.
    Predstavnici svih struktura bili su korumpirani, bavili se svercom, saradjivali s mafijom - bila je to kriminalna drzava, zbog koje je citav region pretrpeo veliku stetu - kaze u razgovoru za Danas dr Carls Ingrao, istaknuti profesor Istorije centralne Evrope na americkom Univerzitetu Perdju koji vazi za eksperta za period vlasti dinastije Habsburg.

Saopstenje organizacije Human Rights Watch

Njujork, 14. maj, 2003 - Human Rights Watch je danas saopštio da srpske vlasti nisu dozvolile njihovim predstavnicima, i predstavnicima drugih nevladinih organizacija, da u srpskim zatvorima posete one koji su uhapšeni za vreme vanrednog stanja.

U četvrtak, 13. maja 2003. godine, predstavniku Human Rights Watch nije dozvoljeno da poseti zatvorenike u Centralnom zatvoru u Beogradu i da sa njima razgovara, uprkos tome što je ranije iz srpskog Ministarstva pravde stigao poziv za posetu. Upravnik zatvora je rekao da Ministarstvo pravde nije odobrio Human Rights Watch da razgovara sa zatvorenicima, ali i da Ministarstvo i nema pravo da da takvo odobrenje. Srpska vlada je ranije odbijala zahteve vodećih srpskih grupa za borbu za ljudska prava da njihovi predstavnici posete one koji su pritvoreni tokom vanrednog stanja.

Predstavnicima Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OSCE) i Visokog komesarijata za ljudska prava (UNHCR) dozvoljeno je 14. i 15. aprila da posete zatvorenike. Međutim, nisu postignuti dogovori o tome da nakon te posete ove, ili neke druge vladine ili nevladine organizacije i dalje prate šta se događa sa zatvorenicima.

U preliminarnom izveštaju o aprilskoj poseti UNHCR-OSCE, objavljenom 13. maja, stoji i procena da su "zbog nelegalnosti produženog perioda pritvora, u kombinaciji sa uslovima koji su ispod standarda, mnogi zatvorenici bili izloženi ponižavajućem kažnjavaju i tretmanu" i da je "tokom posete delegacija u slučaju dva zatvorenika čula optužbe, i videla indikacije da je bilo torture ili lošeg postupanja tokom hapšenja".

"Mesec dana posle obećanja datog Human Rights Watch, čini se da vlasti sada sve čine da bi sprečile da do posete zaista i dođe", rekla je Elizabet Andersen, šef odeljenja za Evropu i Centralnu Aziju Human Rights Watch. "Poseta UNHCR-OSCE je bila dobrodošao korak, ali ono što su oni ustanovili govori o nužnosti da se posmatranje nastavi, što vlasti izgleda sada nisu sklone da dozvole".

U Srbiji je vanredno stanje uvedeno 12. marta, kada je ubijen premijer, i trajalo je do 22. aprila. Human Rights Watch je od samog uvođenja vanrednog stanja tražio da nezavisni posmatrači posete zatvorenike pošto su vlasti zatvorenicima zabranile da kontaktiraju sa advokatima i članovima porodice tokom trajanja pritvora koji može trajati i šezdeset dana.

Hiljadu ljudi je još uvek pritvoreno zbog sumnje da su učestvovali u ubistvu premijera Đinđića ili da su pripadnici organizovanog kriminala. Tek nedavno su neki od njih prvi put dobili priliku da kontaktiraju sa svojim advokatima.

Popodne 11. aprila vlada je pozvala Human Rights Watch da poseti beogradski Centralni zatvor već sledećeg jutra. Zbog nerazumno kratkog roka nije bilo moguće organizovati posetu, ali je Human Rights Watch izrazio interes da poseti zatvorenike što je pre moguće.

Ministarstvo pravde je i naknadno potvrdilo će poseta biti vrlo skoro omogućena. Poslednje takvo uveravanje izneseno je 6. maja, kada su se u Beogradu sastali Dušan Protić, zamenik srpskog ministra pravde, i delegacija Human Rights Watch. Ministarstvo je 8. maja je obavestilo Human Rights Watch da je 13. maj određen kao datum posete.

Ni u jednom od brojnih pismenih i telefonskih kontakata, kao ni za vreme sastanka 6. maja, predstavnici Ministarstva nisu nagovestili da neće biti moguće zatvorenike pitati o tretmanu tokom hapšenja i pritvora, kao ni to da Ministarstvo nema ovlašćenja da dozvoli posete zatvoru.

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM