NSPM Analize 5 / Sadržaj i rezimei

SADRŽAJ
Dušan T. Bataković
Ratna koncepcija kosovskih Albanaca i demokratska
opcija Beograda 5
Mario Brudar
Kosovo i Metohija između htenja, realnosti i
želja 13
Aleksandar Mitić
Pritisak protiv
kompromisa
21
Zoran Stokić
Može li Srbija da pridobije Ameriku za svoj plan za
Kosovo? 29
Nenad Kecmanović
Revizija jednog
jubileja
47
Dosije
Platforma pregovaračkog tima o budućem statusu
Kosova i Metohije 53
Boris Tadić
Nezavisnost Kosova bi destabilizovala prilike na
Balkanu 59
Vojislav Koštunica
Sačuvati
Kosovo
65
Podsetnik 73
Rezimei / Abstracts 99
Rezimei
Dušan Bataković
Ratna koncepcija kosovskih Albanaca i demokratska
opcija Beograda
Koncepcija rešavanja
kosovskog pitawa koja dominira među kosmetskim Albancima jeste
"drenički model". On počiva na politici svršenog čina. Željeno
stanje uspostavlja
se nasiljem –
proterivanjem,
rušenjem, zaposedanjem...
Onda se apeluje na "realizam" i od Međunraodne zajednice zahteva da
se krene od "postojećeg stanja
na terenu". Nasuprot toga stoji "beogradski model".
Njega je razvila srpska
strana, naročito nakon 5. oktobra. On
počiva na ideji iskrene koengzistencije i
održivog razvoja i ne predstavlja
nikakav prikriveni pokušaj podele Pokrajine. Naprotiv, "beogradski
model" podrazumeva afirmaciju najviših demokratskih standarda i u
interesu je kako albanske etničke zajednice na Kosovu, tako i Srbije
kao države, ali i same Međunarodne zajednice.
Ključne
reči: rešavanje
konflikta, etnički sukobi, Kosovo, demokratija, Srbija.
Mario Brudar
Kosovo i Metohija između htenja,
realnosti i želja
Želja
kosmetskih Albanaca je nezavisno Kosovo odmah, bez ikakve podele ili
kantonizacije. Želja
Srbije je da vrati Kosovo pod srpski suverenitet, ili da što više
odloži njegovu
nezavisnst i pri tome izdejstvuje kantonizaciju Pokrajine. Kompromis
bi mogao biti nezavisnost sa kantonizacijom. Ali, izgleda da dobar
kompromis više nikoga ne zanima – čak ni Međunariodnu zajednicu.
Ključne
reči: rešavanje
konflikta, etnički sukobi, Kosovo, Srbija.
Aleksandar Mitić
Pritisak protiv kompromisa
U otvorenoj i argumentovanoj debati, srpski plan za
maksimalnu autonomiju Kosova i Metohije – jedan konstuktivan, fer i
kompromisan predlog – bi snažno nadjačao zahteve kosovskih Albanaca
za maksimalističkim, jednostranim i ilegalnim rešenjem
kakvo predstavlja
nezavisnost Kosova. Međutim, na samom početku pregovora, dupli
standardi, pristrasnost i međunarodni pritisci se usmeravaju pre
svega protiv Beograda.
Zoran Stokić
Može li Srbija da pridobije Ameriku za svoj plan
za Kosovo?
Presudan glas o budućnosti Kosova jeste onaj iz SAD.
Srbija bi morala da iskoristi pregovore o Kosovu da se nametne SAD
kao pouzdan i dugoročni saveznik. Borba protiv terorizma i
stabilnost regiona suštinski su zajednički interesi Srbije i SAD.
Oba elementa prisutna su upravo u kosovskom slučaju. Ukoliko bi se
rešenje ovog pitanja
povezalo sa problemom Bosne i Hercegovine i Crne Gore mogli bi se
ostavriti značajni diplomatski dobici. Naime, američkoj
administraciji se mora objašnjavati,
opet i opet, da scenario koji uključuje
nezavisno Kosovo, unitarnu Bosnu i Hercegovinu i nezavisnu Crnu Goru
Mila Đukanovića predstavlja
detonatore u ionako nesigurnim temeljima
balkanskog mira. Nikakvi integracioni procei u EU neće moći da
pacifikuju ova nova ili neugašena žarišta sukoba. Dobro shvaćeni
američki interes jeste da se ovo područje stabilizuje i integriše. U
tom pogledu, čvrsto partnerstvo Srbije i SAD u iznalaženju
stvarnih kompromisnih rešenja
kosovskog i drugih pitanja
može biti od odlučujućeg značaja za mir u čitavom regionu.
Ključne
reči: rešavanje
konflikta, etnički sukobi, Kosovo, SAD, Srbija.
Sanda Rašković-Ivić
Srpski argumenti u pregovorima o Kosovu i
Metohiji
Srpska strana na pregovarački sto donosi katalog
tema koje se mogu podeliti u četiri grupe. Prva je budući status
KiM, druga decentralizacija, treća grupa su ekonomske teme i četvrta
grupa je tzv. bezbednosni paket. Sve ove teme se suštinski bave
izgradnjom mira i
stabilnosti u regionu. Eventualna nezavisnost Kosova unela bi nemir
i poslala signal Albancima u zapadnoj Makedoniji ili u Epiru u
severnoj Grčkoj, na jugu Srbije ili istoku Crne Gore, Srbima u
Republici Srpskoj ili Srbima u Hrvatskoj
da mogu da dobiju države. Svi separatistički pokreti će s velikom
pažnjom pratiti
rešavanje
kosovskog problema i videti u kosovskom presedanu šansu za sebe.
Srbi na pregovore o budućem statusu Kosova i Metohije kreću
racionalno, oslanjajući
se na međunarodno pravo, nudeći Albancima u Pokrajini maksimum
raspolaganja
njihovom
budućnošću, ali i teme na kojima počiva civilizovani i kulturni
zapad, kao što su ekonomija, demokratizacija i zaštita
ljudskih prava.
Slobodan Antonić
Nezavisno Kosovo 2006. – sudbinska greška
Srbija ulazi u pregovore o Kosovu kao osuđenik koji
čeka na izvršenje
teške i, po njegovom
mišljenju,
nezaslužene kazne. Ta kazna je, naravno, nezavisnost Kosova. Ali, ni
jedna srpska vlada, demokratski izabrana, neće danas potpisati
dokument o nezavisnosti Kosova. To nije zbog nekakve srpske
tvrdoglavosti ili zbog urođenog nacionalizma, već zbog toga što je
Kosovo deo srpskog identiteta. Odvajanje
Kosova značiće promenu srpskog identiteta. Ali, za novi identitet
treba vremena. Nezavisno Kosovo 2006. –
to je sudbinska greška. To je sasvim
nepotrebno nasilje
koje demokratska Srbija teško da će preživeti. Srbiji je potrebno
vreme da demokratske snage u njoj
naprave novi nacionalni identitet. Onda će Srbija moći da se suoči
sa nezavisnošću Kosova –
za dvadeset, ili trideset godina.
Ključne
reči: država, nacija, demokratija,
secesija, identitet.
|