NSPM Analize 5 / Sadržaj i rezimei
SADRŽAJ
Dušan T. Bataković
Ratna koncepcija kosovskih Albanaca i
demokratska opcija Beograda
5
Mario Brudar
Kosovo i Metohija između htenja, realnosti i
želja 13
Aleksandar Mitić
Pritisak protiv
kompromisa 21
Zoran Stokić
Može li Srbija da pridobije Ameriku za svoj plan za
Kosovo? 29
Nenad Kecmanović
Revizija jednog
jubileja 47
Dosije
Platforma pregovaračkog tima o budućem statusu
Kosova i Metohije 53
Boris Tadić
Nezavisnost Kosova bi destabilizovala prilike na
Balkanu 59
Vojislav Koštunica
Sačuvati
Kosovo 65
Podsetnik 73
Rezimei / Abstracts 99
Rezimei
Dušan Bataković
Ratna koncepcija kosovskih Albanaca i demokratska
opcija Beograda
Koncepcija rešavanja
kosovskog pitanja
koja dominira među kosmetskim Albancima jeste "drenički
model". On počiva na politici svršenog čina.
Željeno
stanje uspostavlja
se nasiljem
– proterivanjem,
rušenjem,
zaposedanjem...
Onda se apeluje na "realizam"
i od Međunraodne zajednice zahteva da se krene od
"postojećeg stanja
na terenu". Nasuprot toga stoji "beogradski
model". Njega je
razvila srpska strana, naročito nakon
5. oktobra. On
počiva na ideji iskrene koengzistencije i
održivog razvoja i ne predstavlja
nikakav prikriveni pokušaj podele Pokrajine.
Naprotiv, "beogradski model"
podrazumeva afirmaciju najviših demokratskih
standarda i u interesu je kako albanske etničke zajednice na Kosovu,
tako i Srbije kao države, ali
i same Međunarodne zajednice.
Ključne
reči: rešavanje
konflikta, etnički sukobi,
Kosovo, demokratija,
Srbija.
Mario Brudar
Kosovo i Metohija između htenja,
realnosti i želja
Želja
kosmetskih Albanaca je nezavisno Kosovo odmah,
bez ikakve podele ili kantonizacije.
Želja
Srbije je da vrati Kosovo pod srpski suverenitet,
ili da što više odloži njegovu
nezavisnst i pri tome izdejstvuje kantonizaciju Pokrajine.
Kompromis bi mogao biti nezavisnost sa
kantonizacijom. Ali,
izgleda da dobar kompromis više nikoga ne zanima –
čak ni Međunariodnu zajednicu.
Ključne
reči: rešavanje
konflikta, etnički sukobi,
Kosovo, Srbija.
Aleksandar Mitić
Pritisak protiv kompromisa
U otvorenoj i argumentovanoj debati,
srpski plan za maksimalnu autonomiju Kosova i
Metohije – jedan konstuktivan,
fer i kompromisan predlog –
bi snažno nadjačao zahteve kosovskih Albanaca za maksimalističkim,
jednostranim i ilegalnim rešenjem
kakvo predstavqa nezavisnost Kosova. Međutim,
na samom početku pregovora,
dupli standardi, pristrasnost i međunarodni
pritisci se usmeravaju pre svega protiv Beograda.
Zoran Stokić
Može li Srbija da pridobije Ameriku za svoj plan
za Kosovo?
Presudan glas o budućnosti Kosova jeste onaj iz SAD.
Srbija bi morala da iskoristi pregovore o Kosovu da
se nametne SAD kao pouzdan i dugoročni saveznik.
Borba protiv terorizma i stabilnost regiona
suštinski su zajednički interesi Srbije i SAD.
Oba elementa prisutna su upravo u kosovskom slučaju.
Ukoliko bi se rešenje
ovog pitanja
povezalo sa problemom Bosne i Hercegovine i Crne Gore mogli bi se
ostavriti značajni diplomatski dobici. Naime,
američkoj administraciji se mora objašnjavati,
opet i opet, da scenario koji
uključuje
nezavisno Kosovo, unitarnu Bosnu i
Hercegovinu i nezavisnu Crnu Goru Mila Đukanovića predstavlja
detonatore u ionako nesigurnim temeljima
balkanskog mira. Nikakvi integracioni procesi
u EU neće moći da pacifikuju ova nova ili neugašena žarišta sukoba.
Dobro shvaćeni američki interes jeste da se ovo
područje stabilizuje i integriše. U tom
pogledu, čvrsto partnerstvo Srbije i SAD u
iznalaženju
stvarnih kompromisnih rešenja
kosovskog i drugih pitanja
može biti od odlučujućeg značaja za mir u čitavom regionu.
Ključne
reči: rešavanje
konflikta, etnički sukobi,
Kosovo, SAD,
Srbija.
Nenad Kecmanović
Revizija jednog jubileja
Ratovi na teritoriji bivše Jugoslavije doveli su do
pomeranja
stanovništva i novih teritorijalno-etničkih
granica unutar nekadašnjih
republika i pokrajina. Najrazumnije rešenje
je prihvatiti te nove granice. Pomešani
narodi su, pod autoritarnom upravom careva i
kraljeva,
bili u stanju
vekovima da žive u miru. Ali,
kada je došla sloboda birali su da žive sa onima
koji su im po naciji, jeziku ili veri bili
najbliži. I Jugoslavija je bila održiva pod
monarhističkim i komunističkim autoritarizmom.
Raspala se kada je došla demokratija.
Danas je Bosna i Herecegovina održiva samo pod
diktaturom Visokog predstavnika. Ali,
kada narodi u Bosni budu svarno prepušteni sami sebi,
teško da će sudbina Bosne biti drugačija od sudbine
Austrougarske ili Jugoslavije.
Ključne
reči: rešavanje
konflikta, etnički sukobi,
Bosna i Herecgovina,
demokratija.
|