Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Komentari

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Komentari

 

Dusan Pavlovic

U svom poslednjem izveštaju o Srbiji (17. jul 2003) naslovljenom "Srpske reforme ponovo usporavaju", Medunarodna krizna grupa (nadalje: MKG) otkriva kako je za usporavanje reformi najodgovornija vlada Srbije, odnosno kako su reforme blokirane zbog neformalne koalicije anti-reformista u vladi i Miloševiceve finansijske oligarhije koja je uspela da preživi 5. oktobar 2000. Ovaj izveštaj je zamalo rezultiralo proterivanjem Džejmsa Lajona, šefa MKG kancelarije za Srbiju, iz zemlje. Vlada, razume se, ima politicke razloge za osporavanje zakljucaka ovog izveštaja. Da je neko iz vlade bio mentor analiticarima koji su izradili ovaj izveštaj, mogao bi jednostavno da kaže kako u tom izveštaju ne valja ništa osim zakljucaka.

Izveštaj pati od nedostataka koji se odnose na pravilno izvodenje zakljucaka, definisanje pojmova i koncepata, ali najviše pati od ideološkog tereta kojim je MKG opterecena. Ako se pogledaju prethodni izveštaji koje je ova organizacija izradila od pada Miloševica, videce se da je po njenom mišljenju glavni krivac za spore reforme bio Vojislav Koštunica. Pocev od izveštaja od 21. septembra 2001. ("Reforme pod opsadom"), pa na dalje, Koštunica i DSS su videni kao nacionalisti koji su pošto-poto rešili da ocuvaju Miloševicev sistem, a Ðindic i ostatak DOS-a kao reformisti koji zemlju vode napred. MKG je prešla veliki put kada je otkrila da i medu refomistima ima anti-reformista, što se u novom izveštaju tvrdi. Problem je, medutim, u tome što osnovi za izvodenje ovakvog zakljucka postoje najmanje dve godine.

U sažetku novog izveštaja ponavlja se kako su glavni kocnicari reformi sve do februara 2003. bile "nacionalne snage skoncentrisane oko Vojislava Koštunice". U martu je ubijen premijer, nakon cega je usledila operacija "Sablja", koju je MKG takode pohvalila i podržala (izveštaj "Srbija nakon Ðindica" od 18. marta 2003), da bi onda, nakon ukidanja vanrednog stanja 22. aprila, reforme odjedanput pocele da stagniraju zahvaljujuci politici Vlade Srbije, što je nagnalo MKG da napiše ovaj izveštaj.

Da je teza kako je Koštunica jedini krivac do februara 2003, a vlada tek od ukidanja vanrednog stanja besmislena, vidi se iz liste preporuka koje MKG upucuje Vladi Srbije. Od 15 preporuka, devet su anti-reformski potezi koji datiraju iz perioda pre ubistva Zorana Ðindica, tj. iz perioda kada je, po MKG, jedina prepreka reformama bio Vojislav Koštunica. Nabrojacu sve: organizovani kriminal, reorganizacija državne bezbednosti (pretvaranje DB u BIA), njena uloga u pripremanju i organizazovanju atentata na Ðindica, odsustvo reformi u policiji, stavljanje Žandarmerije i Specijalne anti-teroristicke jedinice pod parlamentarnu kontrolu, uklanjanje sa javnih funkcija osoba za koje se predpostavlja da su ucestvovali u ratnim zlocinima, reforma sudskog sistema, i ostavka Aleksandra Radovica na mesto direktora Republicke uprave javnih prihoda. Razume se, iz ovoga se još uvek jasno ne vidi gde su šupljine u izveštaju MKG. Moguce je da je Vojislav Koštunica napravio sve ove probleme, a da su oni onda ostali u amanet za rešavanje Vladi Srbije. To, medutim, ne može da se zakljuci, jer su svi nabrojani problemi pre ubistva premijera bili vezani iskljucivo za vladu Srbije. Od samog pocetka inaugurisanja vlade 25. januara 2001, Vlada Srbije je odgovorna za postojanje organizovanog kriminala, odsustvo reformi u policiji, i ulogu DB i BIA u atentatu. Vlada je sama unapredila ili postavila neke od ljudi koji su pod javnom sumnjom za ratne zlocine (npr. Sreten Lukic). Ona je takode inicirala obesmišljavanje reforme pravosuda (amandmanima iz jula 2002 i aprila 2003). A Aleksandar Radovic je ostavku dao u septembru 2002, sa objašnjenjem da je na njega vršen pritisak da neke ekstra-profitere izostavi sa liste ekstra-profitera. Sledstveno, vlada Zorana Ðindica je bila direktni ili indirektni generator ovih problema od samog pocetka.

Ima još stvari koje su se desile pre ubistva premijera a zbog kojih bi MKG mogla da se zabrine. Tu spadaju odugovlacenje sa donošenjem novog ustava Srbije, nelegalno izbacivanje poslanika DSS-a iz Skupštine Srbije, kao i odluka Nataše Micic da predsednicke izbore odloži na neodredeno vreme. (Prvi i treci se pominju u izveštaju, ali se u pogledu njih ništa ne preporucuje.) Kada su se sve ove stvari dešavale, MKG je cutala, a onda se u julu 2003. setila da možda sa reformama ipak nešto nije u redu.

Da su analiticari MKG zaista zbunjeni u svom pokušaju da objasne zašto reforme u Srbiji posustaju, vidi se iz dela III. pod nazovom "Koraci unazad" gde se najpre kaže kako anti-reformski elementi u vladi usporavaju reforme, a onda se objašnjava kako je taj proces "proizvod desnicarske opstrukcije, unutar i van vlade", i kao glavna figura se opet navodi Vojislav Koštunica koji obezbeduje "javnu platformu za pro-Miloševicevsku nacionalisticku desnicu". Taman kada pomislite da je MKG za manje od 10 stranica ovog izveštaja promenila mišljenje, pa Vojislava Koštunicu opet svrstala u glavne krivce za usporavanje reformi i nakon ubistva premijera, dolazi se do kljucne teze - kako su glavni kocnicari anti-reformisti iz Demokratske stranke i vlade Srbije (Ceda Jovanovic, Vladimir Popovic, Dušan Mihajlovic, Vladan Batic itd.) sa nekoliko novih i nekoliko Miloševicevih tajkuna cine novu oligarhiju kojoj reforme nisu u interesu. Jedino što covek može da zakljuci je kako je javni zaštitnik ove nove oligarhije sam Vojislav Koštunica!

Ima još nelogicnosti u ovom izveštaju. Recimo, Izveštaj je NIN i Blic News proglasio anti-reformskim novinama, ali kritikuje Vladimira Popovica, takode anti-reformistu, zato što na njih vrši pritisak. Ako dobro razumem znacenje pojma reforma u Izveštaju, ovakvi postupci bi trebalo da se pravdaju i pozdrave. Bilo kako bilo, ono zbog cega ovaj izveštaj, kao i rad ove Grupe treba ignorisati, je ovaj: Vojislav Koštunica, i ono što on predstavlja, je samo deo problema. Drugi deo je vlada Srbije, i ono što ona predstavlja. (Kako taj problem danas izgleda, dobro je opisano u delu IV. Izveštaja.) MKG bi stoga mogla da se angažuje na izradi jednog sveobuhvatnijeg izveštaja koji bi procenio ulogu jednih i drugih i poslednje tri godine. Naravno, pod pretpostavkom da se prethodno oslobodi suvišnog ideološkog tereta.

 

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM