B 92, 16. septembar. 2004.
GALUP: U BEOGRADU
NAJVIŠE DS-U
Beograd -- "Galup" je naveo da ce Demokratska stranka
dobiti najviše glasova u Beogradu - 27,2 odsto, a SRS 23,6 odsto.
Agencija za istraživanje javnog mnenja "Galup" saopštila
je da je zbog njene tehnicke greške juce objavljena procena da ce
Srpska radikalna stranka osvojiti najviše glasova za odbornike u
Beogradu. Demokratska stranka Srbije ce imati oko 16 odsto glasova,
a Pokret snaga Srbije - 11,2 odsto. Koalicija DA-SDP dobice 8,2
odsto, G17 plus (5,7 odsto), SPO (3,1), SPS (tri odsto), a ostale
liste dva odsto.
"Galup" procenjuje da ce kandidati DS Nenad Bogdanovic
i SRS Aleksandar Vucic osvojiti skoro jedak broj glasova na izborima
za gradonacelnika Beograda, 19. septembra. Razlika u glasovima Bogdanovica
i Vucica je manja od statisticke greške uzorka.
[Pošaljite komentar] [Postojeci komentari (1)]
SM: NAJVIŠE DS I SRS
Beograd -- Prema istraživanju SM-a, DS i SRS ce osvojiti preko 50%
mesta u lokalnim skupštinama.
Direktor agencije Stratedžik marketing, Srdan Bogosavljevic, rekao
je za B92 da ce posle izbora sastav lokalnih skupština biti dosta
promenjen jer ce, prema istraživanjima raspoloženja javnog mnjenja,
demokrate i radikali osvojiti preko 50% skupštinskih mesta. U Beogradu
se za trece mesto, prema ovim istraživanjima bore DSS i stranka
Bogoljuba Karica.
Dok SRS jaca u Srbiji, Demokratska stranka ima više pristalica
u Beogradu objašnjava Bogosavljevic: "Na nivou Beograda su
demokrate nešto ispod 30, radikali oko 24. Na nivou od oko 14 posto,
ako pretpostavimo izmedu 600 i 700 hiljada izlaznost, to znaci negde
oko 100 hiljada biraca mogu da racunaju i DSS i Snaga Srbije imaju
taj potencijal. G17, koji je u dosta velikom padu u poslednjih nekoliko
meseci, je izgleda zaustavio taj pad, nekako se stabilizovao, i
u Beogradu bi oni izgleda mogli da racunaju na negde oko sedam posto
– to je bilo poslednje što smo im izmerili – njihova popularnost.
SPS je u Beogradu vrlo slab, mnogo slabiji nego na nivou Srbije,
a nije mnogo jak ni na nivou Srbije – znaci, to je nekih pet posto
na nivou Srbije, a tri posto na nivou grada. Slicno je i sa SPO-om
– malo je slabiji od SPS-a na nivou Srbije, a tu je negde i na nivou
Beograda."
Raspoloženje gradana, ali i promena izbornog zakona, dovešce do
prekompozicije vlasti na lokalnom nivou, smatra Bogosavljevic. Prema
njegovom mišljenju, jedna od posledica ce biti ta da ce se Vlada
Vojislava Koštunice suociti sa tankom podrškom u parlamentu i tankom
podrškom u javnosti: "Nijednu temu gradani ne ocenjuju dobro,
znaci koju god temu pokrenemo, cak ne ocenjuju dobro simpatizeri
stranaka koje su na vlasti. Na primer, borbu protiv kriminala i
korupcije - prakticno, niko iz SPO-a ne podržava šta vlada radi.
Deo o saradnji sa Hagom u najvecoj meri podržava SPS."
Blic, 30. avgust. 2004.
Istraživanje agencije „Medium Gallup“
Vojvodina radikalima, Beograd za demokrate
Agencija „Medium Gallup“ dala je juce presek stranackog opredeljenja
u Srbiji uoci lokalnih izbora. Sa procenom ishoda lokalnih izbora
u Beogradu, „Gallup“ ce izaci kada bude poznata lista kandidata
za gradonacelnika.
Istraživanje, cije rezultate predstavljamo, sprovedeno je od 8.
do 15. jula 2004. na višeetapnom slucajnom uzorku od 1.500 ispitanika
koji reprezentuje punoletne gradane Srbije bez Kosova i Metohije.
Uzorak je projektovao i komentare napisao prof. dr Srbobran
Brankovic:
Evo nekih pravilnosti u opredeljivanju gradana koje mogu da budu
od znacaja za ishod lokalnih izbora. Ako sve gradane Srbije razvrstamo
po kolicini materijalnih dobara kojima raspolažu, oceni sopstvene
materijalne situacije, visini primanja i potrošnje i podelimo ih
na donju klasu, nižu srednju, višu srednju i gornju klasu, onda
se vidi da SRS, DS i G17 plus imaju veoma jasno profilisano socijalno
uporište, dok su DSS i PSS manje-više ravnomerno rasprostranjeni
po svim slojevima društvene lestvice.
SRS ima izrazito vecu podršku u donjim klasama i slojevima nego
u gornjim: tako u najnižoj klasi za ovu stranku glasa 56 odsto,
a u najvišoj manje od jedan odsto. Suprotna je pravilnost kod Demokratske
stranke i G17 plus: DS u najnižoj klasi ima pet procenata, u nižoj
srednjoj 26, u višoj srednjoj 42 i u gornjoj klasi 44 odsto podrške.
G17 plus u najnižoj klasi ima manje od dva odsto, u dvema srednjim
oko sedam odsto, a u najvišoj preko 23 odsto podrške.
DSS ima najviše podrške u višoj srednjoj, a PSS u najvišoj klasi,
ali razlike u podršci nisu toliko velike da bi se moglo govoriti
o tako jasnoj socijalnoj profilisanosti kao u slucaju prethodne
tri stranke.
DS i G17 imaju znatno vecu podršku medu zaposlenima u privatnom
sektoru, privatnim preduzetnicima, studentima, strucnjacima i rukovodiocima,
a radikali medu nezaposlenima, penzionerima, poljoprivrednicima
i uopšte u seoskom delu populacije. PSS ima prilicno veci uticaj
medu privatnicima i zaposlenima u privatnom sektoru nego u drugim
kategorijama.
Gro neopredeljenih i apstinenata cine pripadnici donje i niže srednje
klase, dok je medu pripadnicima više srednje i gornje klase stranacka
opredeljenost mnogo jasnija: oko 80 odsto pripadnika ovih klasa
je stranacki opredeljeno.
Takode, uocava se da u manjim opštinama ime kandidata za gradonacelnika
ima veci uticaj od stranackog rejtinga nego u Beogradu, gde je rejting
kandidata za gradonacelnika u vecini slucajeva slican rejtingu stranaka
koje ih kandiduju.
Danas, 30. avgust 2004.
Istraživanje Medijum Galupa pred lokalne
izbore
Radikali ispred DS
Beograd - Prema istraživanju agencije Medijum Galup najjaci rejtinig
pred predstojece lokalne izbore ima SRS, koja u centralnoj Srbiji
ima podršku od 32 odsto, u Vojvodini cak 38, a u Beogradu 29 odsto.
Samo koji procenat manje ima DS koju u centralnoj Srbiji podržava
30, 5 odsto ispitanika, u Vojvodini 28, a u Beogradu 30 odsto.
Slican rejting imaju vladajuca DSS i novofomirana PSS. Za DSS se
u centralnoj Srbiji izjašnjava 13 odsto, u Vojvodini 6 odsto, a
u Beogradu 14 odsto. Za PSS se opredeljuje u centraljoj Srbiji devet
odsto, u Vojvodini deset, a u Beogradu 13 odsto. Za vladajucu G17
Plus, kao i za radikale, karatkeristicno je da dobro stoji u Vojvodini
- devet odsto, ali i dalje ima slab rejting - u centralnoj Srbiji
šest odsto, a u Beogradu 4, 5 odsto. Od stranaka ciju podršku su
još u stanju da "uhvate" istraživanja, SPS ima šest odsto
u centralnoj Srbiji, tri u Vojvodini i pet u Beogradu, SPO ima od
jedan od tri odsto u Beogradu, a NS je do jedan odsto.
U Beogradu drugacije
Prema istraživanju Medijum Galup, uocava se da u manjim opštinama
ime kandidata za gradonacelnika ima veci uticaj od stranackog rejtinga,
što nije slucaj u Beogradu. Naime, u glavnom gradu, rejting kandidata
za gradonacelnika, u vecini slucajeva slican je rejtingu stranaka
koje ih kandiduduju.
Medijum Galup u ovom istraživanju sprovedenom od 8. do 15. jula
na uzorku od 1.500 ispitanika (bez Kosova), ispituje i vezu izmedu
politickog opredeljenja i imovnog stanja. Prema tim rezultatima
SRS, DS i G17 Plus imaju veoma jasno definisano socijalo uporište,
dok su oni koji podržavaju DSS i PSS ravnomerno rasporedeni po svim
slojevima društva, donjem, nižem srednjem, višem srednjem i gornjem.
Ovde je zanimljivo i da najviše neopredeljenih i izbornih apstinenata
cine pripadnici donje i niže srednje klase.
Prema istraživanju Medijum Galupa, SRS ima izrazito vecu podršku
u donjim slojevima, nego u gornjim, tako da u najnižoj klasi gde
su najsiromašniji ovu stranku podržava 56 odsto, a u najvišoj manje
od jedan odsto. Suprotna je pravilnost kod DS i G17 Plus: DS u najnižnoj
klasi ima 5 odsto podrške, u nižoj srednjoj 26, u višoj srednjoj
42 i u gornjoj 44 odsto. G17 Plus u najnižoj klasi ima manje od
dva odsto, u dvema srednjim nižoj i višoj, oko sedam odsto, a u
najvišoj preko 23 odsto podrške. N. D.
Istraživanje Stratedžik Marketinga
Bitka SRS i DS
Kandidati DS i SRS vodice veliku bitku u drugom krugu predstojecih
lokalnih izbora u Srbiji, a u trci za mesta gradonacelnika i predsednika
opština oslanjace se na stranke, smatra Srdan Bogosavljevic iz „Stratedžik
marketinga“. Zoran Stojiljkovic sa Fakulteta politickih nauka slaže
se s njim da ce se odluke donositi u drugom krugu izbora i da se
na stranacku pripadnost mogu osloniti samo kandidati dve-tri najjace
stranke u Srbiji.
Rezultati ostalih stranaka oscilirace od sredine do sredine, u
zavisnosti od licnosti predloženog kandidata, a kampanja ce se zahuktati
desetak dana pred izbore, ocenjuju sagovornici „Blica“.
Bogosavljevic kaže za naš list da demokrate i radikali poseduju
najveci procenat stranacki jasno opredeljenih biraca, a ostatak
kampanje nece mnogo uticati na rezultat njihovih kandidata. Za razliku
od njih, eventualni obrt u rejtingu ostalih kandidata može nastupiti
u finišu kampanje, desetak dana pred izbore.
- To je bio slucaj sa Karicevom predsednickom kampanjom, kada je
on za deset-petnaest dana potisnuo Maršicanina na cetvrto mesto
- kaže Bogosavljevic i dodaje da se u svim sredinama „nazire drugi
krug“. U Beogradu, smatra on, favoriti su Nenad Bogdanovic i Aleksandar
Vucic, a borbu za trece mesto u trci za gradonacelnika vodice kandidati
DSS, Pokreta „Snaga Srbije“ i DA-SDP, Zoran Drakulic, Jasmina Mitrovic-Maric
i Nebojša Covic. Bogosavljevic napominje da ce demokrate i radikali
u izborne okršaje uci na krilima dobrih rezultata njihovih kandidata
na predsednickim izborima.
Stojiljkovic smatra da je u toku pozicioniranje i „stvaranje identiteta“
kandidata, a da ce punu predizbornu argumentaciju stranke poceti
da iznose desetak dana pred izbore, kada nastupi, kakao je rekao,
„klimaks kampanje“. On istice da ce rezultat vecine stranaka, osim
dve-tri najjace, zavisiti od licnosti predloženog kandidata. U prvom
krugu lokalnih izbora, napominje Stojiljkovic, „igrace se dve igre“.
- Retko gde ce rezultat biti poznat u prvom krugu. Pored borbe
favorita za funkcije, igrace se i za uticaj u drugom krugu, a ti
rezultati ce biti indikativni i za neke naredne izbora - kaže Stojiljkovic
za „Blic“. Prema njegovim recima, relevantna ce biti podrška Nebojše
Covica u drugom krugu izbora za gradonacelnika Beograda.
- Covic je dugo u politici i uživa status nekoga ko je dobro upravljao
Beogradom. Svojim ulaskom u arenu, on je uglavnom privukao glasove
neopredeljenih i onih koji nisu ni hteli da izadu na izbore - smatra
Stojiljkovic.
|