Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATA

Istina i pomirenje na ex-Yu prostorima

   

(neobjavljeno) Pismo za Danas.

Povodom članka (redakcijski komentar) «Dugo ubijanje Sarajeva», Danas , 06.04.2007.

Jovan Nenadov

Sarajevo u opsadi

Tokom 44-mesecne blokade u Sarajevu je zivelo 340'000 stanovnika, ukljucujuci i 45'000 vojnika Armije BiH. To je utvrdjeno u Haskom tribunalu na sudjenju generalu Galicu, komandantu opsade Sarajeva od septembra 1992. do avgusta 1944. godine. Za to vreme je, prema podacima Tribunala, poginulo 3'798 osoba, od kojih 1'399 civila (1). Navodi u clanku o gadjanju samo civilnih ciljeva u Sarajevu u raskoraku je sa podatkom da je poginulo znatno vise vojnika iako je civila bilo 6,5 puta vise. Stradanje i civila tragicna je posledica vojske i civilnog stanovnistva u istom gradu, u kome je bilo oko 220 vojnih objekata razne kategorije (2).

Spisak poginulih pri opsadi Sarajeva do sada je objavila samo jedna bosnjacka nevladina organizacija (Dani, Sarajevo, 15.04.2002). Od ukupno 11'560 zrtava oko 95% su Muslimani; broj poginulih vojnika je i ovde veci od broja poginulih civila - 6'240 prema 5'320 - a poginule dece, racunajuci godista 1980. i mladja, ima 206. To je skoro osam puta manje od 1'601, koliko se navodi u predmetnom clanku. Tu brojku, 1'601, objavila je NVO «Žene u crnom» (Beta, 05.04.2007), a preuzeta je iz Wikipedije, slobodne enciklopedije sa prilozima koje redakcija niti kontroliše niti za njihovu tačnost odgovara (3) (4).

Sarajevski Istrazivacko dokumentacioni centar (IDC), takodje nevladina organizacija, prikuplja podatke kako o svim poginulima u ratu u BiH tako i o poginulima samo u Sarajevu.

Osnovni podaci mogu se naci na sajtu IDC (5), a nesto vise detalja izneo je direktor Centra, Mirsard Tokaca, u Danas -u, 20.06.2006: ukupno je poginulo 13'980 gradjana, oko 6'000 civila i 8'000 vojnika. Od toga broja 3'482 su Srbi, ali nema podataka koliko ih je poginulo u redovima Armije BiH (sigurno je da ih nije bilo mnogo).

Srpska strana vec duze vremena govori o 5'000 stradalih Srba u Sarajevu (npr. Danas, 02.12.2004) (6). Otvoreno je pitanje koliki je broj od tih poginulih/ubijenih na listi IDC. Pre dve godine parlament BiH doneo je, na inicijativu poslanika RS, odluku o formiranju Komisije za ispitivanje istine o stradanjima u Sarajevu. Za rad komisije predvidjene su dve godine – dve godine su, medjutim, prosle a komisija sa radom nije ni pocela. Nekome se izgleda ne zuri (7).

Prtve zrtve u Sarajevu nisu bile Suada Dilberovic i Olga Sucic, 05. aprila 1992. ispred hotela «Holidej in», vec je to bio «srpski svat» Nikola Gardovic, koji je ubijen 01. marta 1992. na Bascarsiji, u svadbenoj koloni njegovog sina Milana (danas sveštenik u Švedskoj). Ubici Ramiz Delalicu Ćeli jos uvek se sudi. Svako, eto, ima svoje heroje (8).

Petnaestogodisnjica pocetka blokade Sarajeva zasluzila je, u redakcijskom komentaru Danas-a, obuhvatniji tretman nego sto su (dez)informacije «Žena u crnom» i «Inicijative mladih», uz dodatak nekoliko stereotipa. To nije na putu ka toliko uzdizanoj katarzi i pomirenju na ex-YU prostorima.

I Z V O R I

(1) Podaci Haskog tribunala sa sudjenja generalu Galicu. Kratak izvod u NIN -u, 11.12.2003 : Ljiljana Smajlovic, «Bes u Sarajevu», str. 19.

(2) General Radovan Radinovic: Lazi o sarajevskom ratistu», Beograd, 2004. Opis i prikaz na planu grada 222 «legitimnih vojnih ciljeva».

(3) Wikipedija: Opsada Sarajeva (bs.wikipedia.org/wiki/Opsada Sarajeva).

(4) Veliki broj ubijene dece rano je lansiran sa muslimanske strane. Vec na poluvremenu opsade, februara 1994., govori se o oko 10'000 ubijenih ljudi u Sarajevu, medju kojima je 1'560 dece. (Lidija Soldo : Plac na jedno oko, NIN , 18.02.1994.).

(5) Istrazivacko dokumentacioni centar (IDC) ( www.idc.org.ba )

(6) O 5'000 «kartona zrtava srpskog stanovnistva u Sarajevu» govori se i u intervjuu sa Mirsad Tokacaom: Nezavisne nedeljne novine, 17.09.2006. ( www.nezavisne.com ).

(7) Mirjana Buljugic: Trnoviti put komisije za Sarajevo, BIRN BiH, 20.02.2007 (www.bim.ba). Takodje i preko Google : Stradanje Srba u Sarajevu.

(8) Ramiza Delalica je drzavna televizija, oktobra 1992., u posebnoj emisiji slavila kao junaka. (Ljiljana Smajlovic: Novi sarajevski rat, Vreme , 01.11.1993.).

Pully / Lausanne, 19.04.2007

Lozana, Svajcarska

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM