Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATA

Kosovo i Metohija

 

The Washington Times - Vašington

James Lyons*

POLITIKA PREMA KOSOVU VODI U OPASNOM SMERU

Vašington, 2. januara - Očekuje se da će već početkom 2008, verovatno u februaru, albanska muslimanska vlast u srpskoj pokrajini Kosovo, koja je pod nadzorom Ujedinjenih nacija, jednostrano proglasiti nezavisnost.

Sjedinjene Države su izjavile da su spremne da priznaju Kosovo i pored protivljenja srpskih vlasti i, što je još značajnije, uprkos činjenici da Rusija, ključna saveznica Srbije, ne želi da Kosovo dobije nezavisnost.

Iako još ništa nije sasvim izvesno, određeni broj evropskih zemalja na čelu sa Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom će verovatno krenuti stopama Vašingtona. Nekoliko drugih zemalja, a pre svega Španija, Kipar, Rumunija, Slovačka i Grčka, poručuje da neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. Nezavisnost će biti proglašena bez odobrenja Saveta bezbednosti UN zbog žestokog protivljenja Rusije i Kine, koje ističu da nijednoj suverenoj državi ne može da bude oduzet deo teritorije bez njenog odobrenja. Postoji, štaviše, apsolutni konsenzus da su granice koje su povučene u Evropi posle Drugog svetskog rata nepovredive, na šta je ukazao i Džordž Fridman u članku koji je objavio Stratfor. To znači da nema promene granica.

Najveću opasnost predstavlja to što je Rusija, koja je pod rukovodstvom Vladimira Putina počela ponovo da doživljava uspon, izrazila spremnost da podrži Srbiju protiv, kako smatra, nezakonite okupacije srpske teritorije. Sadašnja srpska vlada je podeljena oko toga da li treba da bude spremna da upotrebi silu da bi zaštitila svoje građane na otcepljenom Kosovu, ali je Moskva jasno stavila do znanja da je spremna da pruži Srbiji vojnu pomoć ako to zatraži.

Izvesno je da će u Beogradu izbiti kriza vlasti posle jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i njegovog priznanja od strane Sjedinjenih Država. To će svakako rešiti dilemu Srbije da li da zatraži pomoć od Rusije.

Čini se da Vašington i Moskva, kako je to nedavno primetio Stratfor, srljaju u "asimetričnu" krizu. Stiče se utisak da su Sjedinjene Države spremne da prihvate otcepljenje srpske pokrajine Kosovo, čemu, kako se čini, ne pridaju neki veliki značaj.

Rusija, pak, gleda na to sasvim drugačije. Moskva je upozorila da neće prihvatiti nezavisnost Kosova. Putin je stavio na kocku svoj ugled. On ne može da dozvoli sebi da ustukne kao Boris Jeljcin. To samo po sebi nagoveštava krizu.

Ta kriza je "stvar izbora". Ne sme se prenebregnuti činjenica da u redovima albanske vlasti na Kosovu dominiraju komandanti takozvane Oslobodilačke vojske Kosova za koje se zna da su povezani sa svetskim džihadističkim pokretom i organizovanim kriminalom. Na Kosovu je, uz to, podignuto više od 300 džamija, čiju izgradnju je finansirala pre svega Saudijska Arabija i u kojima se propagira radikalno učenje vahabitske sekte.

Posmatrano sa strateške tačke gledišta, mi podržavamo formiranje jedne takoreći talibanske države u samom srcu Evrope. Nije jasno kakvu bi korist Sjedinjene Države imale od nametanja rešenja za Kosovo, naročito onog koje preti da izazove nestabilnost u tom problematičnom regionu, kao i širi politički okršaj sa Rusijom i Kinom. Ne samo da sa tim zemljama imamo već dosta ozbiljnih nesuglasica oko Irana, Tajvana i Severne Koreje, već Sjedinjene Države zbog svog trenutnog angažovanja na Bliskom istoku teško da mogu da priušte slanje dodatnih vojnih snaga u novi sukob na Balkanu.

S obzirom na stopu nezaposlenosti na Kosovu od čak 70 odsto, niko ko je bio tamo, kao što sam ja, ne može da sumnja da smo svedoci stvaranja jedne propale, neodržive otpadničke države i pored tvrdnji predsednika Odbora za spoljnopolitička pitanja Predstavničkog doma da će mislimanske vlade prigrliti Sjedinjene Države zbog njihove podrške stvaranju jedne muslimanske zemlje u samom srcu Evrope. Učiniće to isto kao što je uradio Iran pošto smo likvidirali njegovog najvećeg neprijatelja Sadama Huseina.

Državni sekretar nema nikakvog razloga da se striktno pridržava Holbrukove Kabale u Stejt dipartmentu. Ričard Holbruk, bivši ambasador predsednika Klintona u UN, apelovao je u nedavno objavljenom autorskom članku na Sjedinjene Države da podrže jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, za šta se zalaže i Hilari Klinton u svojoj kampanji. Zanimljivo je da čak i Holbruk priznaje da bi ta podrška gurnula Sjedinjene Države u katastrofalan sukob sa Rusijom.

Pre nego što se jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova "pređe Rubikon" i pokrene moguća "nekontrolisana kriza", kako stoji u saopštenju ruskog ministarstva spoljnih poslova, neko iz Bušove administracije bi trebalo da zatraži i te kako zakasnelo preispitivanje naše politike prema Kosovu. Amerika ima mnogo važnijih stvari o kojima treba da brine i ne može da dozvoli sebi da rizikuje zbog jednog naizgled beznačajnog spora da bi podržala jednu od tačaka Klintonovog programa.

*Autor je penzionisani admiral američke Ratne mornarice i bivši komandant američke Pacifičke flote, visoki vojni predstavnik Sjedinjenih Država u Ujedinjenim nacijama i zamenik komandanta američke Ratne mornarice.

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM