Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATA

Kosovo i Metohija

 

Council on Foreign Relations - Njujork

Frenk Vizner

Protivljenje Rusije za veliko žaljenje

Intervju sa Frenkom Viznerom vodio Bernard Gvercman

Njujork, 12. februara - Frenk Vizner, američki izaslanik za pregovore o statusu Kosova, kaže da će predstojeće proglašenje nezavisnosti srpske pokrajine imati i pozitivne i negativne posledice. Pozitivno je to što će tako na pravedan način biti okončan brutalni rat koji su Srbi vodili protiv većinskog albanskog stanovništva na Kosovu, kaže on. Ali on predviđa da Srbija nikada neće priznati nezavisno Kosovo i kaže da je stav Rusije krajnje razočaravajući. Vizner se nada da neće biti organizovanog nasilja zbog proglašenja nezavisnosti.

Pitanje: Veruje se da će Kosovo proglasiti nezavisnost ovog vikenda. Šta mislite kada će Amerika i vodeće evropske zemlje priznati nezavisnost?

Odgovor: Očekujem da će se to dogoditi vrlo brzo. Kao što već mesecima govorimo, Amerika će priznati nezavisno Kosovo. I ja očekujem da će veliki broj članica EU, uključujući mnoge velike zemlje, domah priznati nezavisnost. Ostale će se pridružiti malo kasnije, a neke možda neće uopšte priznati Kosovo. Na primer, Kipar i Rumunija su jasno stavili do znanja da im se ne sviđa ta ideja i da neće priznati Kosovo. Isto važi i za Kinu. Ali mislim da će početkom sledeće nedelje veliki broj zemalja prihvatiti svršen čin. To će imati i posledice - biće mnogo pitanja kojima ćemo morati da se bavimo.

Pitanje: Na primer...

Odgovor: Biće neophodno da se donese ustav. Ali to će se obaviti prilično brzo. Zatim će uslediti ulazak u NATO, EU, ostale međunarodne organizacije i ja očekujem da će se to dogoditi veoma brzo. Sve je vrlo pažljivo isplanirano. Mislim da ne postoje nikakve zakonske prepreke da se to ostvari. Ali, kao što ja kažem, onog dana kada bude proglašena nezavisnost - to je to. Tada će biti predstavljeni državni simboli, nova zastava, himna i slično. I Kosovo će krenuti svojim putem. A onda ćemo, naravno, imati posledice, od kojih će neke biti pozitivne, a neke negativne.

Pitanje: Počnite sa pozitivnim.

Odgovor: Ja mislim da je glavna pozitivna posledica to što će biti stavljena tačka na pitanje koje nam je visilo nad glavom tokom represije Beograda na Kosovu 90-ih godina, koja je okončana nasilnim proterivanjem skoro polovine stanovništva, hiljadama poginulih i uništavanjem imovine - što je stvorilo nepremostivi jaz između albanske i srpske zajednice. Bar tako glasi istorija. Ako počinite ogromnu brutalnost, snosićete posledice. Sada će biti urađena prava stvar.

Takođe smatram da će biti doneta politički korektna odluka. Ne možete vratiti Kosovo u Srbiju. To znači da ćete imati novu državu, nove granice i, mada će taj događaj izazvati uznemirenje, stvorićete novu situaciju u kojoj region može da krene napred. Poslednja kockica jugoslovenskog mozaika će doći na svoje mesto. Region će moći da nastavi život, da razvija saobraćajne veze, da zajednički radi na ulasku u EU, pa čak i u zapadne institucije za bezebdnost, pre svega NATO.

Treća pozitivna stvar se odnosi na Kosovo i tri miliona ljudi koji tamo žive. Kada postane nezavisno, Kosovo može računati na kredite Svetske banke, pomoć MMF i podršku Evropske banke za razvoj. Takođe će se stvoriti neka vrsta stabilnog ili pravnog okruženja za privatne investicije. Dakle, kada se urade prave stvari, kada se politička situacija razjasni i kada Kosovo nastavi sa normalnim životom, imate pozitivne posledice.

Pitanje: Ovde očigledno postoji mnogo posledica. Da li vas brine kakve bi mogle biti reakcije Rusije, budući da se Moskva tako snažno protivi nezavisnosti? Šta će Srbija uraditi? I šta će biti sa Srbima koji žive na severu Kosova - da li će oni biti zadovoljni?

Odgovor: Šta će se dogoditi sa oko 100.000 Srba koji žive na Kosovu predstavlja zasebno pitanje. Smatram da je najbolja strana plana, koji je bivši finski predsednik Marti Ahtisari napravio na zahtev UN, to što je fokusiran na zaštitu srpske zajednice. Srbi koji žive na severu Kosova će imati svoje sudije, policiju, bolnicu i škole, kao i mogućnost da prihvate pomoć Beograda. Ukratko, Ahtisarijevim planom, koji je kosovska skupština prihvatila, predviđene su čvrste garancije za manjine kakve postoje svuda u Evropi.

Pitanje: Da li je to prihvatljivo za Srbe na Kosovu?

Odgovor: Ja ne mogu tačno da vam kažem da li će se Srbi, ipak, uplašiti i pobeći. Primetio sam da ključne ličnosti u Beogradu govore srpskom stanovništvu da ostane mirno, ali mnogi će slati razne poruke i ući ćemo u period neizvesnosti. Impresioniran sam odlučnošću lidera kosovskih Albanaca da pokažu svetu i Evropu da će ovo biti multietničko društvo u kome će svi stanovnici biti fer tretirani. Na primer, novi premijer Hašim Tači je deo svog govora u skupštini održao na srpskom. Političari pokušavaju da dopru do srpske zajednice na razne načine. Da bi se Srbi osećali potpuno bezbedno moraće da se sprovode red i zakon, ali i Beograd mora pokazati maksimalnu uzdržanost. Tokom pregovora, u kojima sam i ja učestvovao, više puta smo Beogradu i Prištini jasno stavili do znanja da od njih očekujemo da očuvaju mir. I dobili smo uveravanja da će tako i biti. Dobili smo uveravanja da neće biti spoljnje intervencije ili podstrekivanja i ja mislim da ih moramo sve držati za reč.

Pitanje: Šta je sledeći problem?

Odgovor: Očigledno srpska reakcija. Mogu vam reći da Srbija neće prihvatiti nezavisnost Kosova. U Srbiji danas ne postoji nijedan politički lider koji je spreman da ustane i kaže: "Istorija je istorija, list je okrenut, mi nastavljamo da živimo dalje". Oni će i dalje tvrditi da je Kosovo deo Srbije. I uložiće veliki politički napor da Kosovo ne učvrsti svoj legitimitet, odnosno da ne uđe u UN ili regionalne institucije. Srbi su veoma podeljeni oko tog pitanja. Premijer Vojislav Koštunica je pretio prekidanjem diplomatskih odnosa sa svakom državom koja prizna Kosovo i ja ne mogu da zamislim šta će proizaći iz toga. Ali znam da predsednik Boris Tadić gleda na nezavisnost Kosova kao na nešto čemu se protivi. Ali on hoće da nastavi da živi. Koštunica je jasno rekao da ne želi da Srbija uđe u EU ako Evropljani podržavaju Kosovo. Ali tu su studenti koji kažu da bi voleli da imaju mogućnost da se školuju u Evropi. Dakle, postoje različite reakcije.

Pitanje: Da li mislite da će biti nasilja usmerenog iz Beograda?

Odgovor: Ne verujem da će srpska vojska intervenisati na Kosovu i mislim da su garancije koje smo dobili čvrste. Da li postoji mogućnost da pojedinci, samoinicijativno ili nekako drugačije, prave probleme? To je uvek moguće. Ali ja isto tako mislim da bi moglo biti incidenata. A incidente možete da zaustavite. To ne znači da će oni biti prijatni - ali kada bi srpske vlasti bile umešane, onda bi Srbija morala da se suoči sa NATO, a onda bismo bili u nevolji.

Pitanje: Kažite nam nešto više o politici EU. Ona se sprema da na Kosovo pošalje oko 1000 administratora, je li tako?

Odgovor: Postoji nekoliko institucionalnih rešenja. Jedno je da se, u skladu sa Ahtisarijevim planom, pošalje međunarodna civilna posmatračka misija, koja će imati zadatak da se postara da se Ahtisarijev plan sprovodi, da svi ispunjavaju ono što su obećali. To će biti multinacionalna misija i mi ćemo učestvovati u njoj.

Pitanje: Nisam znao da će i Amerika učestvovati.

Odgovor: Mi ćemo u međunarodnoj civilnoj misiji biti zamenici. EU će poslati pravosudnu misiju, sastavljenu od ljudi koji će raditi na izgradnji pravnih, policijskih i pravosudnih institucija. A EU će poslati i policajce - tu ulogu su do sada imale UN.

NATO će tamo imati svojih 16.000 vojnika, a NATO i Kosovo će sklopiti jedan sporazum o vojnicima raspoređenim tamo, a drugi o obučavanju male kosovske vojske. Smanjenje broja vojnika zavisi od mirovne situacije u susedstvu. Da li će vojnike NATO u jednom trenutku zameniti snage EU? Još nismo stigli do te faze i zato ne želim da spekulišem kako, kada i gde će se to desiti. Ali Evropa i NATO će biti prisutni tamo i svi ćemo biti finansijski angažovani kako bismo pomogli novoj državi koja će imati problema sa plaćanjem računa.

Pitanje: Da li u sklopu snaga NATO još ima Amerikanaca?

Odgovor: Da. Tamo se nalazi jedna brigada Američke nacionalne garde sa visokim stepenom obučenosti i pripravnosti. I ako me sećanje ne vara, Amerikanci čuvaju kontrolni punkt sa severne strane Ibra u srpskom delu Mitrovice. A to je značajna činjenica zato što je to oblast u kojoj Srbi čine većinu i oni će biti u iskušenju da ne prihvate nezavisnost, da se na neki način otcepe, pripoje Srbiji ili nešto slično. Zato će prisustvo NATO i UN biti od ključnog značaja za jedinstvo Kosova - za šta se sve naše vlade zalažu.

Pitanje: Šta je sa Rusijom? Ona je najveći problem, zar ne? Rusi su najveći protivnici i sprečili su UN da formalno priznaju Kosovo.

Odgovor: Jesu i to je krajnje razočaravajuće. Rusi su pre godinu dana počeli da se bune i do sada nisu prestali. Oni su jasno rekli da neće prihvatiti nezavisnost Kosova, niti bilo koji sporazum sa kojim se ne složi Beograd.

Pitanje: Šta izaziva ovako snažnu rusku reakciju? Nemoguće je da se radi samo o slovenskim vezama, zar ne?

Odgovor: Mislim da ne. Naravno, uvek postoje takvi faktori. Ja mislim da nam Rusija nešto govori. Nema velikih događaja koji pogađaju sastavne delove Evrope, političku geografiju Evrope, ako hoćete, bez saglasnosti Rusije. Rusija neće prihvatiti ono što Rusi smatraju poniženjem od kosovskog rata i epilog, u kome su loše prošli. Ja smatram da je to veoma važno. Osim toga, Rusi su sigurno odlučili da profitiraju od snažnog savezništva sa Srbijom. Rusija je danas u Srbiji veoma popularna. Koliko znam, nekoliko gradova bi htelo da proglasi Vladimira Putina za počasnog gradonačelnika. Pitanje Kosova je od ključnog značaja za Evropu. Tamo se vodio rat. To je poslednje veliko sporno pitanje u jugoistočnoj Evropi. Ono predstavlja stvarnu prepreku za evropske integracije. Ono je važno sa Ameriku - zato što smo mi odgovorni - ali i za bezbednost Evrope. Rusiji ništa od toga nije u interesu, a nije blisko ni Srbiji - zapravo joj je daleko. Mislim da će se Srbi vremenom osloboditi ogorčenosti, da će prestati da gledaju u retrovizor i početi da gledaju dalje od vetrobrana.

Pitanje: Bilo je vrlo mnogo spekulacija da će Rusi možda podstrekivati gruzijske separatističke regione Abhaziju i Južnu Osetiju. Ruski zvaničnici izjavljuju sada neće uraditi ništa. Šta vi mislite?

Odgovor: Pa, oni su slali oprečne poruke po tom pitanju i govorili o opasnom kosovskom presedanu (kao da je Kosovo bilo kakav presedan za bilo šta, što nije). Zato smatram da moramo biti na oprezu. Ja lično ne vidim zašto bi Rusima išlo u prilog da otvoreno podstiču nezavisnost Abhazije. Južna Osetija je toliko smešno mala da nije vredna ni spomena. Rusi imaju de facto kontrolu nad Abhazijom. De jure je neće priznati niko osim Belorusije i Irana. Šta imaju od toga? Ja mislim da će Rusi postupati uzdržano. Ali smatram da su počeli da se ponašaju siledžijski i žao mi je zbog toga. Mislim da to nije dobro i da je Amerikancima poslužilo kao primer koliko je teško sarađivati sa Rusijom koja je ponovo u usponu. Verujem da su Evropljani osetili ovu agresivnu taktiku i da im je teško zbog toga.

 

 

 
 
Copyright by NSPM