Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

EKONOMSKA POLITIKA

Ekonomska politika

 

 

Nikola Fabris, Slobodan Aćimović

Odgovor na komentare Dejana Mihailovića

Čitajući reakcije gospodina Dejana Mihajlovića na naš tekst našli smo se u dilemi da li je gospodin Mihajlović komentarisao nečiji drugi tekst ili se dobro najeo bunike pa onda komentarisao naš tekst. U svakom slučaju krenućemo uporedo sa njegovim komentarima i našim odgovirima i obrazložiti našu uvodnu hipotezu „komentari tudjeg teksta versus bunika“.

Gospodin D. M. Kaže: „ Autori tvrde da se zalazu za "neutralnost" deviznog kursa 1 euro=80 din. i da on treba da se menja samo kada inflacija u Srbiji odstupa od one u EU. Medjutim, to je slucaj vec vise godina. Inflacija u Srbiji je bar za pet procenata visa od one u EU a kurs je isti ili cak evro slabi u odnosu na dinar”.

Naš odgovor: Pa autori ovog teksta ne mogu promeniti nivo deviznog kursa. U trenutku pisanja rada devizni kurs je iznosio 1 euro = 77 dinara. S obzirom da će u ovoj godini stopa inflacije biti viša za šest do sedam procentnih poena u odnosu na stopu inflacije u EU, to znači da bi po nama na kraju ove godine devizni kurs trebao da iznosi oko 85 dinara za jedan evro.

Gospodin D. M. Kaže”: Nije tacno da politika fiksnog deviznog kursa ne kosta nista i nije tacno da NBS ne intervenise na trzistu. Ona to cini izdavanjem, prodajom, deviznih zapisa i na taj nacin povlaci dinare. To prilicno kosta poreske obveznike i zato je NBS u stalnom deficitu koji mora da se pokriva iz budzeta.

Naš odgovor: E sad se stvarno nadjosmo u čudu. Nigde u tekstu nismo pomenuli da NBS ne interveniše. Pomenuli smo samo da NBS ne interveniše na deviznom tržištu, jer u skladu sa novim monetarnim okvirom NBS će na ovom tržištu intervenisati samo u slučaju većih monetarnih poremećaja. Od povlačenja sa ovog tržišta u maju, NBS je samo jednom intervenisala i to pre par dana. Dajući ovaj komentar ostali smo u dilemi da li je gospodin D.M. komentarisao nečiji tudji rad, jeo bunike ili jednostavno ne razlikuje tekuće mere NBS od intervencija na deviznom tržištu.

Dalje, takodje nigde u radu nismo spomenuli da politika fiksnog deviznog kursa ništa ne košta, pa opet imamo istu dilemu oličenu u polaznoj hipotezi ovog rada.

Dalje D. M. pominje da NBS izdaje devizne zapise. Pored činjenice da ova konstatacija nije tačna, jer NBS ne emituje devizne zapise, opet ne znamo kakve to ima veze sa našim radom.

Takodje, i činjenica koju ističe D. M. da je NBS u stalnom deficitu i da se on pokriva iz budžeta nije tačna, jer NBS ima izuzetno visoku dobit, koja se na kraju transferiše u budžet. Tako, da faktički NBS finansira budžet, a ne obrnuto.

D. M. kaže: „U uslovima kada nismo nismo konkurentni na inostranim trzistima zbog niske produktivnosti i zastarele tehnologije jedini nacin je da se konkurise cenama tj. niskim kursom dinara.”

Naš odgovor: Politika cenovne konkurentosti je različita od politike „niskog kursa dinara”. Pretpostavljamo da je autor mislio na visok kurs dinara, jer je trenutno nizak, ali se pod uticajem nekoga ili nečega „malo zabunio”. Cenovna konkurentost je danas dominantan faktor konkurentnosti samo za sirovine, dok kod ostalih proizvoda ona sve više gubi na značaju. Na primer, naš automobil „Jugo”, spada medju najjefitnije u svetu, a opet ga niko neće. Šta mislite zašto? Predlog gospodina D.M., ako smo ga dobro razumeli, bi u suštini vodio valutnom dampingu, koji je kažnjiv prema pravilima Svetske trgovinske organizacije. Takodje, gospodinu D. M. sugerišemo da pogleda grafik „ Realni efektivni devizni kurs i indeks izvoza “, koji pokazuje da u godinama kada je vodjena politika deviznog kursa za koju se on zalaže, naš izvoz je opadao.

D. M. kaže: „Autori uopste ne navode o kojim zemljama se radi kada navode primere iz inostrane prakse. Tako da ne znamo da li su proucavali kineski model koji se, izmedju ostalog, bazira na niskoj vrednosti domace valute tj. jeftinom izvoznom cenom. Da li je zaboravljen primer Argentine koja je pre nekoliko godina bankrotirala jer je vodila politiku fiksnog deviznog kursa?”

Naš odgovor: Gospodine D. M. pogledajte naš spisak literature, potražite navedene reference i onda ćete videti na koja smo iskustva mislili.

U radu su se stvarno potkrale dve stamparske greške, ali to nije nijedna od navodnih grešaka koju je uočio gospodin D.M. Prva je štamparska greška, ali greška koja menja smisao rečenice. U tekstu stoji “U ovakvoj konstelaciji ekonomske politike koja bi se mogla oceniti, kao „zna se ko pije, a ne zna se ko plaća“, samo na prvi pogled mogao bi da se stekne utisak da cenu plaćaju uspešna i izvozno orijentisana preduzeća“. U stvari trebalo bi da stoji: „U ovakvoj konstelaciji ekonomske politike koja bi se mogla oceniti, kao „zna se ko pije, a ne zna se ko plaća“, na prvi pogled stiče se utisak da najveću cenu plaćaju uspešna i izvozno orijentisana preduzeća.

Druga greška nije promenila smisao rečenice, ali sa ispravkom je jasnije šta treba da stoji. U tekstu stoji: „Naravno, politika kontinuirane apresijacije dinara u odnosu na evro dugoročno posmatrano bez ikakve dileme ima negativne efekte na kretanje deviznog kursa, odnosno vodi gubitku konkurentnosti.“ U stvari bi trebalo da stoji sledeća rečenica: „Naravno, politika kontinuirane apresijacije dinara u odnosu na evro dugoročno posmatrano bez ikakve dileme ima negativne efekte na kretanje izvoza, odnosno vodi gubitku konkurentnosti.“

Na kraju smatramo da jedan ozbiljan časopis, kao što je Nova srpska politička misao treba da „drži“ do svog ugleda i da se kroz ozbiljan proces recenzija donosi odluka šta se može objaviti, a šta ne, bilo na sajtu, bilo u samo časopisu. Objavljivanje ovakvih komentara, kao što je komentar gospodina D. M., više odgovara žutoj štampi, ne ozbiljnom časopisu.

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM