Zoran Ćirjaković

ČEKAJUĆI NA "BOSANSKI HAMAS"

Bosanski islamisti su sa oduševljenjem dočekali vest o Hamasovoj pobedi na izborima u Palestini. Popularni bošnjački fundamentalistički internet forumi objavljuju svedočenja o suzama radosnicama, "čestitke braći na ispravnom izboru" i m olbe "Alahu... da Hamas bude primer vođstva, mudrosti i pravednosti". Demokratski trijumf islamista u Palestini je shvaćen među radikalnim Bošnjacima kao dokaz da će "mudžahedini pobediti... američke i druge teroriste", opomena islamskim "licemerima" i "veliki dan za sve muslimane u svetu". Za većinu ovo je ipak samo početak - oni očekuju da će uskoro slične, "prelepe vesti" stići iz ostatka "napaćenog umeta (islamske nacije)". "Kada izgovorimo ili čujemo reč 'Hamas' to nekako lepo zvuči, prosto odzvanja. Odmah te to asocira na ponos, snagu i odvažnost. Ta reč upućuje na nešto uspešno, funkcionalno, moderno, na nešto čemu teži islamski pokret, a uz njega i islamske mase", piše Mirsad Mešanović na najpopularnijem bosanskom islamističkom insternet sajtu koji predstavlja glavno glasilo bosanskog ogranka Muslimanskog bratstva, organizacije iz koje je 1987. godine nastao Hamas.

Da li je došlo vreme za stvaranje "bosanskog Hamasa"? - jedno je od glavnih pitanja koja sebi postavljaju bošnjački islamisti. Činjenica da je SDA svojevremeno okupila suprotstavljene "grane" islamskog fundamentalizma u Bosni jedan je od glavnih razloga zašto Bosna već nije dobila svoj Hamas, "Islamski pokret otpora". Fundamentalisti su tokom rata u SDA pod Izetbegovićevim rukovodstvom videli stranku koja je vodila "politiku na Alahovom putu" i "izvela islam iz džamija". Ali sve je više bošnjačkih islamista koji veruju da je ova stranka odigrala svoju ulogu, da je "prevaziđena" i nesposobna . Oni tvrde da se SDA pretvorila u bahatu i korumpiranu mašineriju nalik Arafatovom Fatahu i da joj je danas glavni interes opstanak na vlasti i bogaćenje "profiterskih lobija" . Njima nije promaklo da militantnost i terorizam nisu igrali odlučujuću ulogu u Hamasovom trijumfu i da se do islamizacije društva i države može doći demokratskim sredstvima, ako se sledi islamu, a ne ličnim interesima, posvećeno političko rukovodstvo.

PROTIV "KOMUNISTIČKE" SDA

Fatmir Alispahić, bivši kolumnista Oslobođenja koji je postao uvodničar SAFF-a, najpopularnijeg fundamentalističkog časopisa u Bosni, govori o "krizi liderstva" i "retardaciji bošnjačkog političkog faktora". Vlast SDA je, kako piše Alispahić, "ustrojena po komunističkom obrascu". On zamera da je SDA džamijama dala ulogu kakvu su imali opštinski komiteti u sprovođenju volje CK SKJ. Potrebu za snažnim, istinski islamskim pokretom u Bosni sve nezadovoljniji fundamentalisti nalaze i u činjenici da je SDA sasvim instrumentalizovala Islamsku zejdnicu Bosne i Hercegovine i pretvorila ovu "duhovnu kičmu bošnjačkog naroda" u korumpirani ekvivalent titoističkog Socijalističkog saveza. Oni tvrde da je Islamska zajednica u Bosni, umesto da se kao Hamas bavi humanitarnim radom i "pozivanjem u islam", otvorila razne firme - od benzinskih pumpi do pogrebnih preduzeća - i profit iskoristila da "kupi" lojalnosti imama korumpiranoj SDA birokratiji.

Iako priznaju Izetbegoviću i saradnicima da su tokom rata "spasili islam i Bošnjake" u Bosni, sve veći broj fundamentalista veruju da ključne bošnjačke institucije "nisu učinile nikakav iskorak koji bi vodio ka samoodrživosti". Oni veruju da je zahvaljujući neuspehu SDA i Islamske zajednice "opasnost po opstanak islama" u Bosni danas ista kao i 1991. godine, u predvečerje poslednjeg rata. Dokaze posleratnog "poraza" SDA mnogi nalaze u " iživljavanju nad muslimanima u RS, nevraćanju izbjeglica, teranju mudžahedina iz Bosne, povećanju droge, prostitucije, alkoholizma, (neislamskih) kamata kroz austrijske i druge banke...". Bosanski ogranak fundamentalističkog Muslimasnkog bratstva je prošle godine saopštio da je rešenje "samo sveobuhvatan Islamski pokret čije aktivnosti u svojoj konačnici imaju za cilj uspostavu Alahove vere kako na nivou pojedinca i porodice tako i na nivou islamske nacije".

ŽIVOT ZA ISLAM

Fundamentalističke organizacije kao što su Muslimansko bratstvo ili sve popopularnija vahabistička Aktivna islamska omladina (AIO) su prethodnih godina dosledno kopirale Hamasovu strategiju "humanitarnog aktivizma", fokusirajući se na pomoć socijalno ugroženima, izbeglicama i žrtvama rata. U svom pregledu aktivnosti u prethodnih pet godina bosansko Muslimansko bratstvo ističe da je " prepoznatljivo po svojim humanitarnim aktivnostima... Naše akcije ne odlikuju se velikom količinom materijalne pomoći jer nas ograničavaju naše skromne mogućnosti.... Zato smo nastojali doneti poklona koliko možemo, a akcenat poseta stavili na druženje i davanje podrške kako bi ljudi osjetili da su Muslimani uz njih samo zbog toga što su Muslimani."

I Bratstvo i AIO danas, kao i Hamas na svom početku, javno ne nude militantnost, već insistiraju na druženju, pomoći i edukaciji, organizuju "letnje kampove", sportske i internet klubove. Njihovi aktivisti se ističu požrtvovanošću koju mnogi ugroženi Bošnjaci sa razlogom prepoznaju kao iskrenu i veruju čelnicima ovih grupa kada kažu: "naš rad se bazirao na volonterskom radu (mi nastojimo) da živimo za Islam, a ne od Islama". Istovremeno, islamisti u Bosni su, kao i njihovi arapski uzori, shvatili "važnost medija". Kako su im veliki privatni i državni mediji uglavnom nedostupni oni su pretvorili internet u svoje najjače oružje i glavno "okupljalište". Bratstvo tvrdi da je uspelo da za pet godina odštampa i podeli preko pola miliona knjiga.

"ZELENI FARAON", LOPOVI I UDBA

Bez lidera, suočena sa raširenim shvatanjem da Bošnjaci gube bitku, SDA nikada nije bila slabija. Pored unutrašnjih podela ova stranka je oslabljena i političkim ambicijama reisa Mustafe Cerića, čelnika Islamske zajednice, koji pokušava da se nametne kao autoritet kakav je bio Izetbegović. Otpor Cerićevim željama ne dolazi samo iz umerenog krila Islamske zajednice i od onih koji autoritarnom reisu osporavaju titulu "duhovnog vođe Bošnjaka" i opisuju ga kao "muslimanskog papu" i "zelenog faraona" koji je "dodao 'baklju svetlosti (islama)' u ruke lopovima". Iako u Bosni ima mnogo onih koji su, kako piše Senad Pećanin, zalažu za postavljenje "verskog poglavara kao vrhovnog autoriteta i vođe naroda" ima i islamista koji shavatju da problem nije samo u neprikladnosti reisa Cerića za lidersku poziciju. Alispahić piše da bi bilo štetno za Bošnjake "u evropskom okruženju gdje nijedan pravoslavni ili katolički sveštenik nije nacionalni lider" ako bi jedan mula dobio ključnu ulogu.

Oklevanje da pristupe organizovanju Islamiskog pokreta otpora u Bosni neki islamisti obrazlažu i strahom da će Bošnjaci poneti "biljeg islamskog terorizma... u vremenima nakon 11. septembra 2001. kada smo došli na udar nekih 'viših sila'." SDA i Islamska zajednica su do sada uspevali da zadrže neke od najpopularnijih fundamentalista u svojim redovima. Pored sve otvorenijeg približavanja vahabističkim grupama, SDA se koristila i raznim oblicima podmićivanja ili zastrašivanja, često uz pomoć službenika "Zgonjanove (predratne) tajne policije", da bi sprečila organizovanje ozbiljne, "islamskije" konkurencije. Ali ovo je izuzetno rizična stategija stranke podeljenog rukovodstva koje sve češće optužuju da "lične interese poistovećuje sa interesima islama". Posebno ako se ima u vidu da u Bosni raste broj mladih, radikalnih propovednika koji ignorišu pravila Islamske zajednice - skoro polovina budućih imama se danas školuje u arapskim zemljama, mnogi na vahabitskim univerzitetima ili školama gde razne militantne salafističke struje imaju ogroman uticaj na studente.

STOPAMA MUDŽAHEDINA

Čak i ako bi poverovali da su ideolozi bošnjačkog fundamentalizma iskreni u svom insistiranju da nisu militantni, oni svojom argumentacijom mnogim " običnim" Bošnjacima sugerišu da su militantnost i "otpor" legitimno sredstvo odbrane od opasnosti koju predstavljaju kao smrtnu. "Stanje Bošnjaka danas je do kraja zabrinjavajuće i podseća na Španiju i to pred konačno uništenje muslimana toga prostora", izjavio je Nezim Halilovic - Muderis ("profesor"), najuticajniji bošnjački fundamentalista i propovedenik u najvećoj sarajevskoj džamiji. U Bosni raste broj onih koji veruju da ne treba slediti samo Hamasov humanitarni angažman, već i njegovu "vojnu strategiju" čiji su stub samoubilačke "šehidske akcije". Na bošnjačkim islamskim forumima naći ćete poruke onih koji traže da Hamasovi šehidi budu primer Bošnjacima "u borbi posle rata" i da se krene "stopama pravih mudžahedina". Ovo je posebno opasno ako se ima u vidu da Muderis, bez sumnje blizak vahabitima, odbija da porekne islamski legitimitet samoubilačkih akcija. "Kada se iscrpe sve druge metode i kada se živi u bezličnom svetu 'šehidske akcije' po mom skromnom mišljenju imaju šerijatsko opravdanje i smisao", izjavio je Muderis. On je i dalje visoki zvaničnik SDA i Islamske zajednice, ali ističe da ako se "ne sanira stanje unutar SDA... ako to ne uspe kako bi trebalo, naravno da bi rešenje bilo i u formiranju čisto islamske stranke".

"EVROPSKA PALESTINA"

Islamski fundamentalisti u Bosni često izjednačavaju položaj Plaestinaca i Bošnjaka. Oni tvrde da se, slično Plestincima na okupiranim teritorijama, Bošnjaci "bore za preživljavanje", da su "zatvoreni" na samo dvadesetak posto "nacionalne teritorije" i da veliki deo Bošnjaka, kao i Palestinaca, i dalje ne može da se vrati u domove iz kojih su proterani. Oni govore da se Bošnjacima, baš kao i Palestincima, "nameće nepravedan mir", da je zapad "u istu ravan strpao (srpske i hrvatske) ubice i branitelje bosanskih života", da je "američki fašizam legitimizirao... kriminalnu zamisao srpskih i hrvatskih stratega".

Sve više Bošnjaka govori o jednoj "islamskoj naciji" i bosanku ratnu tragediju smešta u okvir "zapadnog rata protiv islama" i težnje za ponižavanjem i okupacijom islamskih zemalja. Kao "dokaz" za ovo navodi se i neuspeh EUFOR-a da uhapsi Radovana Karadžića - to je navodno alibi da zapad ostane u Bosni i nastavi "okupaciju" još jedne muslimanske zemlje. Stvarajući sliku o "zaveri krstaša", "koaliciji (zapadnih) obaveštajnih službi sa četnicima i ustašama" oni sugerišu da se radi o "nastavku političke agresije na Bosnu i Bošnjake koja je dinamizirana nakon 11. septembra". Iako neki bosanski islamisti smatraju da Bošnjacima ne treba "imidž Palestine i večnog problema", ipak dominira shvatanje po kome su bosanski muslimani, deset godina posle završetka rata, ostali "najpotlačeniji i najprogonjeniji narod u Evropi" i da su "evropski Palestinci".

Broj bošnjačkih islamista za koje je "vođstvo SDA valjano" stalno opada. Pitanje je koliko će dugo ova stranka imati snage za marginalizovanje onih koji veruju da se pobeda kakvu je "islam ostvario" u Palestini može postići u Bosni samo pomoću nekorumpiranog islamističkog pokreta nalik Hamasu. Pored onih koji smatraju da treba sačekati da Hag uradi posao na eliminisanju Republike Srpske kao "tvorevine zasnovane na genocidu", dalju "hamasizaciju" bošnjačke politike koči i svest da se u "hrišćanskom okruženju" još uvek isplati biti suzdržan. " Putevi do uspostave islamske vlasti, gde su muslimani u većini, su dugi i teški, a naši su još duži i teži," kaže popularni Muderis. Mera u kojoj će Muderis i njegova islamistička "braća" pokušati da skrate svoj dugačak i težak put idući Hamasovim pobedničkim stopama predstavlja jedan od glavnih izazova budućnosti dejtonske Bosne.

(kraća verzija ovog teksta objavljena je u nedeljniku NIN)