Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

KOMENTARI

Savremeni svet

   

 

Piter Bejker i Džim Vandehej

Glasački ukor za Buša: rat i desnica

Političko klatno američke politike okrenulo se juče od desnice, stavljajući tačku na dvanaestogodišnju republikansku revoluciju na Kapitol Hilu i upućujući oštar ukor predsedniku Bušu i ratu u Iraku.

Vladavina GOP-a (1) u Kongresu, koja je 1994. godine započela sa Njutom Gingričem u eksploziji vizije i konfrontacije, srušila se usled nezadovoljstva glasača korumpiranošću Kongresa. Kolaps jednopartijske vladavine u Vašingtonu transformisaće dve Bušove poslednje godine na vlasti i predstavljati izazov za demokrate da od ljutite opozicije postanu partneri u vlasti.

Ostaje da se vidi koliko ulevo će se klatno pomeriti. Žestoke emocije antiratnog pokreta podsticale su partijske aktiviste u ovoj izbornoj godini, a vođstvo Kongresa, čiji će novi spiker biti Nensi Pelosi (demokrata iz Kalifornije), ispunjeno je članovima liberalnog krila partije. Ali pobedu demokrata na svojim leđima izneli su kandidati bliži centru, preuzevši okruge koji naginju republikancima, i Pelosi je naglasila da će pokušati da vodi Kongres a da pritom ne postane ideološko ogledalo Gingriča.

"Učili smo posmatrajući republikance – oni umerenjacima u svojoj partiji nisu davali pravo glasa," rekao je dosadašnji vođa senatske manjine, demokrata iz Nevade Heri M. Rid , u intervjuu koji je dao dok je čekao da vidi da li će demokrate preuzeti kontrolu i nad gornjim domom. "Mi moramo krenuti od sredine."

Povratak demokrata na vlast u bar jednom domu i dobici ostvareni u drugom, znače da će se Buš gotovo sigurno suočiti sa snažnim pritiskom - ne samo od strane demokrata već i iz redova svoje partije - da ponovo razmotri svoju politiku prema Iraku. Čak je i dosta republikanaca iz neprospavane izborne noći izašlo nespokojno, tražeći nove smernice.

Pred kraj kampanje, republikanci su objavljivali oglase u kojima su se distancirali od Bušovog ratnog vođstva, a i sam Predsednik je napustio frazu "ostati na kursu." Bela Kuća polaže nade da će studijska grupa koju vodi bivši državni sekretar Džejms A.Bejker III, dugogodišnji blizak prijatelj porodice Buš, ponuditi novi pristup ratu u Iraku. Međutim, potpredsednik Čejni je prošle nedelje postavio markere, rekavši da "nije važno" ako je rat nepopularan i pritom pozivajući da se nastavi "punom brzinom napred."

U pobedničkom govoru u izbornoj noći, Pelosi je jasno rekla da to nije dovoljno: "Ne možemo nastaviti dalje ovom katastrofičnom stazom. I zato kažemo Predsedniku - 'Gospodine Predsedniče, treba nam novi smer u Iraku. Hajde da radimo zajedno u pronalaženju rešenja za rat u Iraku.' "

Ovi rezultati predstavljaju prvi poraz na izborima za Bušovu politiku od kad je došao na vlast 2000. godine pošto su predsednički izbori okončani kontroverznim ponovnim prebrojavanjem glasova. U izborima “leđa u leđa” nakon toga, pobeđivao je - prkoseći konvencionalnim merilima - koristeći anksioznost koja je obuzela biračko telo u periodu nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Buš i njegov viši savetnik Karl Rouv pokušali su da ponove tu strategiju ove jeseni, nadajući se da će sprečiti da se izbori pretvore u referendum o Predsednikovom vođstvu i da će ih, umesto toga, učiniti izborom između dve partije sa različitim filozofijama vladanja. "Ono što je tačno je to da će ovo biti referendumski izbori," rekao je Geri Džejkobson, profesor političkih nauka na Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu.

Ukupno uzevši, 59% glasača koji su ispitani juče na biračkim mestima izrazilo je ljutnju ili nezadovoljstvo Bušovom administracijom; 36% je reklo da će glasati da bi izrazili protivljenje Bušu, u odnosu na 22% onih glasača koji su ga podržali. 56% glasača podržava povlačenje dela ili svih trupa SAD iz Iraka, što će svakako osokoliti demokrate koji se zalažu za povlačenje.

Korupcija se pokazala kao mnogo značajnije pitanje nego što se to činilo nedeljama unatrag. Posle dvanaest godina kontrole u Kongresu, u kojem su vlast preuzeli uz Gingričevo obećanje da će počistiti okamenjeno i etički bankrotirano demokratsko vođstvo, republikanci su se našli u situaciji da birači misle da i oni sami postaju ono što su pokušali da iskorene. Istraživanja na biračkim mestima su pokazala da 41% glasača rangira korupciju kao "ekstremno bitnu" za njihovu odluku za koga će glasati.

"Ono što ste videli je da su se glasači vrlo glasno izjasnili o tome kako je Kongres radio," rekao je republikanski kongresmen iz Virdžinije Erik I. Kantor . "Mi zaista moramo da povedemo računa o tome gde smo sada i moramo da počnemo da radimo stvari drugačije." Kantor je rekao da ovo uključuje i ponovno stavljanje naglaska na fiskalnu disciplinu i moralnu reformu.

Fusnote:

1. “Grand Old Party” – termin koji se od kraja 19. veka koristi za označavanje Republikanaca, prim.prev.

Naslov originala: “A Voter Rebuke For Bush, the War And the Right” By Peter Baker and Jim VandeHej, Washington Post, Nov 8 2006.

Prevod: NSPM

 

 

 
 
Copyright by NSPM