Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

KOMENTARI

Politički život

   

Postizborna kombinatorika

Prve reakcije analitičara na ishod republičkih izbora

Koplja će se lomiti oko premijerske fotelje

Zakon predviđa roku od devedeset dana za konstituisanje Parlamenta. - Iz Brisela stiže poruka da se što pre formira vlada

Dan posle izbora glavno pitanje u Srbiji je koje će partije formirati novu vladu. Opšti je utisak, posle sinoćnih izjava lidera, da slede nimalo prijatni razgovori oko imena budućeg mandatara, pa time i liste kandidata budućih ministara. Prema mišljenju analitičara, za očekivati je većinsku vladu sačinjenu od stranaka demokratskog bloka, mada se ne isključuje mogućnost prolongiranja razgovora, pa čak ni najmanje poželjna opcija raspisivanja novih izbora ukoliko se u zakonski predviđenom roku od devedeset dana ne postigne dogovor.

Prema mišljenju većine komentatora, građani Srbije dali su mandat svojim političkim predstavnicima za formiranje vlade demokratskog bloka sa „lagodnom” skupštinskom većinom. Reč je o mogućoj koaliciji Demokratske stranke, Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije, kao i G17 plus, koja bi, prema prvim procenama, imala 131 poslanički mandat. Analitičari su „tipovali” ove četiri stranke kao najizglednije kreatore nove vlade, vodeći se logikom da jedino ova kombinacija stranaka može da se dogovori o skupštinskoj većini. (Zasad se ne računa ozbiljno s jedinom preostalom varijantom u kojoj bi većinu činila koalicija Srpske radikalne stranke i saveza DSS-NS.)

Zoran Lučić iz Cesida izveo je računicu po kojoj je demokratski blok od 2000. godine naovamo u različitim kombinacijama uvek osvajao 2,4 miliona glasova, a da je ove godine prvi put povećao taj skor za 200.000 glasova, na 2,6 miliona. Lučić je to pripisao činjenici da stranke manjina više nisu prinuđene da izlaze na izbore pod kišobranom većih stranaka. (Zbog ukidanja cenzusa za stranke nacionalnih manjine, one sada mogu samostalno da izlaze na izbore.) Ako taj blok ne uspe da se složi i formira vladu, birači će ga kazniti na novim izborima, do kojih bi moglo doći već za nekoliko meseci ako se DS i DSS dotle ne dogovore. (Po novom ustavu, rok za formiranje vlade je devedeset dana od konstituisanja parlamenta.) 

Loši odnosi u demokratskom bloku

Politički analitičar Vladimir Goati sinoć u Medija centru nije isključio mogućnost da vlada ne bude formirana zbog loših odnosa u demokratskom bloku. On smatra da će pregovori o formiranju vladajuće koalicije biti teški. Ukoliko vlada ne bude formirana, ona stranka koja bi bila kriva za to mogla bi da računa na slabiji učinak na sledećim izborima, rekao je Goati. Prema njegovom mišljenju, najviše problema biće oko izbora premijera i ministara pravde i policije, i to ne samo između DS-a i DSS-a već i drugih potencijalnih partnera za učešće u vladi.

I generalni sekretar Evropskog pokreta u Srbiji Ksenija Milivojević upozorava da su stranke demokratskog bloka programski različite i da „nemaju istorijat uspešne saradnje”.

I Slobodan Vučetić ocenio je da bi jedino vlada DS, DSS i G17 (sa 131 poslaničkim mandatom) „imala relativno stabilnu skupštinsku većinu”, dok DS, LDP, G17 plus i stranke manjina ne bi mogle da imaju skupštinsku većinu. Vučetić je istakao da će pregovore voditi DS, DSS i G17 plus, a teško da će u njih biti uključena koalicija oko LDP-a zbog loših odnosa sa DSS-om.

Bujošević: Neće biti novih izbora

Gostujući sinoć u emisiji TV B92 posvećenoj postizbornim temama, novinar NIN-a Dragan Bujošević izrazio je uverenje da će nova vlada ipak biti formirana, odbacujući opciju da se ide na nove izbore. Pre svega, kako je naveo, zbog toga što nikome u demokratskom bloku to ne bi odgovaralo. Bujošević, međutim, misli da će zbog kosmetskog problema buduća vlada biti relativno kratkog veka, čak i ona koju bi formirali SRS i DSS. On je, ipak, ostavio mogućnost i formiranja ovakve vlade, jer, kako je rekao, to je jedina šansa za SRS da formira vladu, a tome prepreka ne bi bio ni „politički testament Vojislava Šešelja” obelodanjen u toku njegovog štrajka glađu.

Milan Nikolić, direktor Centra za proučavanje alternativa, izjavio je u istoj emisiji da će vladu formirati DS, DSS-NS i G17 plus. „Oni mogu lako da namire skupštinsku većinu i da lagodno upravljaju”, ocenio je on.

Druge varijante, prema njegovim rečima, nisu verovatne zbog toga što je LDP neprihvatljiv za DSS, a drugi su neprihvatljivi nekim drugim strankama. Naravno, dodao je Nikolić, moguće je da u pomenutu vladu uđu predstavnici partija manjina.

Ukoliko formiranje nove vlade ne uspe, kako je naveo, odnosno ako bude novih izbora, „a u senci onoga što će se dešavati sa Kosmetom”, samo će porasti šanse SRS-a, pa i SPS-a za bolji plasman od sada postignutog. I Nikolić je zaključio da se nikome iz demokratskog bloka ne bi isplatilo da ide na nove izbore.

Nekoliko teorijskih kombinacija

Slaviša Orlović, docent na Fakultetu političkih nauka, naglašava da bi najoptimalnije rešenje bila stabilna demokratska vlada koju bi formirali Demokratska stranka, koalicija Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija i G 17 plus.

Orlović očekuje teške razgovore „ali kojima će se, pod imperativima iznutra i spolja (čitaj pritiscima), ipak naći racionalno rešenje kako oko mesta mandatara i podele resora, tako i oko podele odgovornosti oko teških pitanja pred kojima se Srbija nalazi.”

Ključno pitanje

Analitičar Dušan Pavlović, takođe docent na Fakultetu političkih nauka, očekuje da će Demokratska stranka i Demokratska stranka Srbije biti partije koje će činiti osovinu za razgovore, uz nešto manje važnu, ali neophodnu G 17 plus.

„Broj njihovih zbirnih mandata bio bi nešto iznad 130, što prelazi neophodnih 126 većine u parlamentu. To je ono što očekuje i domaća javnost i međunarodna zajednica.”

Ipak, kako dodaje Pavlović, ključno pitanje do postizanja ovog dogovora je mesto dosadašnjeg premijera Vojislava Koštunice – i koliko je on spreman da ga ustupi. Kao alternativu za uslovljavanje prema DS-u, naš sagovornik ukazuje i na mogućnost dogovora Koštuničine i partije Mlađana Dinkića koje zasad zajedno imaju jedno mesto više u parlamentu od DS-a, čime mogu ovu stranku da stave pred svršen čin.

“Sa kalkulacijama bi trebalo sačekati dok Boris Tadić, kao predsednik države, ne saopšti ime mandatara”, napominje Pavlović.

Jer i samu Tadićevu sinoćnu izjavu da je DS do sada činila brojne ustupke i bila spremna na kompromis Dušan Pavlović vidi kao priliku da se učini još jedan.

Šta će raditi radikali?

S druge strane, na pitanje da li se može očekivati saradnja DSS-a i radikala, naš sagovornik smatra da je to manje izvesno, posebno nakon sinoćne izjave Tomislava Nikolića da radikali neće u koalicije, već će rađe sačekati nove izbore, posle kojih bi samostalno formirali vladu.

U svakom slučaju, predstoji nam buran i neizvestan period pregovora za formiranje koalicione vlade, a takve „krize” sasvim su uobičajena praksa parlamentarnih demokratija. Kao primer on navodi Češku koja je tek nedavno, posle osam meseci, stigla do dobitne partijske kombinacije.

Đorđe Vukadinović, glavni urednik časopisa Nova srpska politička misao , sinoć je izjavio: „Najveće šanse, recimo 40 odsto, da sastave vladu imaju DS, DSS, G17 plus i manjine. Bolje reći, to je najmanje neverovatna kombinacija. Ako tako bude, izvesno je, uz ovakav odnos glasova, da Koštunica zadrži mesto predsednika vlade. Jer, DSS i G17 plus imale bi zajedno mesto više u parlamentu od DS-a. Nije bilo lako ni ovu vladu sastaviti, a sada je tu još i DS, i pitanje je kako će se zadovoljiti njihovi apetiti.”

U vezi s najboljim izbornim rezultatom radikala u Vojvodini i Beogradu u odnosu na druge stranke, Vukadinović je rekao:

“Plaćena je cena samozadovoljstvu nekih predstavnika demokratskog bloka. Neki su obećali čak i ostavke ako radikali pobede u Beogradu. Politički život je dinamički proces... Računa se s regijama i sigurnim glasovima, što nije uvek dobro. Kada bi se sabrali glasovi LDP-a i DS-a, iako nikako nisu jednake stranke, odnos sa radikalima bio bi jednak. Rezultat radikala je odličan, ali ne onakav kakav su očekivali. Vrlo je isplativo biti u opoziciji u Srbiji.”

Pitanje Kosova i poruka Brisela

Politički analitičar Slobodan Antonić je izborne rezultate prokomentarisao na sledeći način:

“Proces sastavljanja vlade može da se oduži zbog nekih stvari, pre svega zbog stava o Kosmetu. SRS je, paradoksalno, ostvarila jedan od najboljih rezultata u svojoj istoriji po broju glasova. Posle parlamentarnih izbora najjača su stranka, a neće formirati vladu. Moraju da promene svoje delovanje. Morali su da vode prilično zaoštrenu kampanju prema DSS-u jer im je uzimao deo biračkog tela. DS i DSS ne mogu sami. Moraju da traže koalicione partnere. Proces neće ići tako jednostavno. Vrlo često se dešavalo da prva kombinacija i ona najočiglednija ne uspe...

U međuvremenu je tokom dana iz Brisela stigla „poruka” sa današnjeg sastanka Saveta ministara Evropske unije u kome se Beograd poziva da brzo formira vladu posvećenu evropskom putu Srbije, uz naglašenu spremnost EU da joj na tom putu pomogne.


Politika ONLINE – A.C. V.P. i B.B.
[objavljeno 22. 1. 2007]

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM