Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
   
 

KOMENTARI

Prenosimo Danas: Pogled iz Cavtata

   

 

Vilijam Montgomeri

Uticaj Sjedinjenih Država u svetu nepovratno opada

Vrhunac američke moći i uticaja u svetu verovatno je bio dostignut pre oko 15 godina posle poraza komunizma i raspada bivšeg Sovjetskog Saveza i Varšavskog pakta. U tom trenutku poklopila su se sva četiri faktora koji su Sjedinjene Države učinile dominantnom snagom u svetu: američka vojska bila je toliko superiorna u odnosu na svaku drugu da je to bilo (i sada je) jedna potpuno druga liga; američka privreda bila je snažna i vodeća u tehnološkim inovacijama; američki mediji (filmovi, Si-En-En, televizijski programi i listovi) imali su ogromnu svetsku publiku; i Sjedinjene Države imale su moralni autoritet kao vodeća demokratska snaga u svetu. Generacije ljudi iz Istočne Evrope koje su živele pod totalitarnom vlašću, na primer, videle su u Sjedinjenim Državama simbol nade za pozitivnu promenu u sopstvenim životima.


Ovo nije čitulja za Sjedinjene Američke Države. U dogledno vreme one će i dalje biti najmoćnija vojna snaga sveta. Nastaviće da igraju glavnu ulogu u svim oblastima planete i pri tom će značajno uticati na događaje. Domet američkih medija još je globalan, a engleski ostaje međunarodni jezik. Ali, ne može biti nikakve greške; opšti uticaj Sjedinjenih Država u svetu nepovratno opada.


Ironijom sudbine, uspešna pobeda nad komunizmom uklonila je jedan od važnih razloga zašto su zemlje članice NATO i druge nacije širom planete prihvatale američko vođstvo. Bez stvarne pretnje od agresije Varšavskog pakta, uloga NATO postala je daleko manje kritična za nacionalni opstanak, a američka vojna zaštita manje vitalna. Dugoročna želja Francuske, naročito, da se umanji američki uticaj u Evropi, stekla je podršku. Produžena evolucija i rast Evropske unije dali su njenim članicama snagu i jedinstvo koji su ranije nedostajali. Taj proces će se nastaviti s uključivanjem novih članica u EU i jačanjem njene spoljnopolitičke uloge.


Unija je, na primer, s podrškom i ohrabrenjem Sjedinjenih Država, preuzela sve veću odgovornost za Balkan. Jedan od značajnih događaja u protekloj deceniji bio je razvoj Evropske unije kao važne, kohezione snage u svetu, daleko sposobnije da se takmiči sa Sjedinjenim Državama i da razvija i brani sopstvene političke pozicije.


Mada je ova evolucija bila prirodna, s obzirom na nepostojanje ozbiljne bezbednosne pretnje, agresivni unilateralizam iskazan tokom prvog mandata predsednika Buša dao joj je nesrećan i kontraproduktivan antiamerički zaokret. U stvari, stepen antiameričkih osećanja širom sveta sada je ogroman. Za manje od dve decenije, umesto vodeće snage u borbi za demokratiju i ljudska prava širom sveta, Sjedinjene Države su za mnoge postale veliki izvor nestabilnosti i najveća pretnja miru. Većina Amerikanaca izgleda malo razume ili drži do posledica ove velike promene u svetskom mnjenju, ali za one od nas koji živimo i radimo širom sveta te posledice su veoma značajne i imaju stvarni uticaj.


Neki koraci koje su SAD preduzele kao reakciju na terorističke akcije 11. septembra 2001. takođe su doprineli izolaciji Sjedinjenih Država i smanjenju našeg moralnog autoriteta.


Uvedene iritirajuće i oštre sigurnosne mere otežale su strancima dolazak u Sjedinjene Države i učinile da se osećaju manje dobrodošlim i kada dođu. Način na koji smo postupali prema zatvorenicima u Iraku i u zalivu Gvantanamo doprineo je da se stvori jedna ružna slika Sjedinjenih Država koju će - ma koliko ja verujem da nije tačna - biti teško prevazići.


Tokom narednih 15 godina više od polovine svetskog stanovništva živeće u Aziji. Poznat je zaključak da će azijske zemlje, posebno Indija i Kina, imati veći udeo u svetskoj privredi, zasnovan na njihovom stanovništvu i tehnološkom rastu. Jedino pitanje je samo koliko brzo će one rasti i da li će moći da izbegnu unutrašnje političke i ekonomske probleme koji bi mogli značajno da uspore taj proces.


Dok su Sjedinjene Države bile motorna snaga globalizacije i tehnoloških inovacija koje su ih načinili tako moćnom snagom, i na drugim stranama sveta sve više su bile vidljive koristi od ekonomskog rasta. Na nekim važnim poljima kao što su procenat studenata koji se bave egzaktnim naukama i podrška naučnom razvoju, SAD zaostaju iza mnogih država. I više od toga, verujem da su Amerikanci i Evropljani izgubili naše pokretačke i takmičarske osobine u korist Azijaca. Sa značajnim izuzecima, mi smo živeli suviše dugo previše dobro da bismo imali istu glad za uspehom i istu radnu etiku koju Azijci i dalje pokazuju.


Jedan od neizbežnih rezultata ove redistribucije svetskog ekonomskog kolača je da će dolazeće regionalne sile, kao što su Indija, Kina i Brazil, zahtevati više prostora, pre svega u međunarodnim institucijama i organizacijama koje se bave ekonomskim pitanjima, kao što su Svetska banka i Svetska trgovinska organizacija. Ali, to će takođe, vrlo brzo, uključiti i politička pitanja. Nedavne preporuke generalnog sekretara UN Kofija Anana za promene u sastavu Saveta bezbednosti bile su upravo odgovor na ovaj zaključak. Praktično sve međunarodne organizacije osnovane neposredno posle Drugog svetskog rata moraće da se transformišu da bi odrazile današnje i buduće ekonomske i političke realnosti ili će postati sve više irelevantne.


Mada za nas koji živimo u ovom periodu promene kroz koje prolazi svet mogu izgledati spore, istoričari će verovatno reći da je taj ritam neverovatno brz u poređenju sa sličnim događajima u prošlosti.


Stvarna vrednost američke vojne sile takođe je pod znakom pitanja. Irak je jedan takav klasični primer ograničenja vojne moći. Mada su tehnološki superiorne američke i britanske snage brzo porazile armiju Sadama Huseina, produžena pobuna pokazuje da sama preovlađujuća sila nije dovoljna. Pored toga, troškovi iračkog rata nastavljaju da troše potrebne resurse u Sjedinjenim Državama i doprinose slabljenju dolara i stvaranju ogromnih budžetskih deficita. Pritisak delovanja u borbenim uslovima u Iraku i Avganistanu ima značajan negativni uticaj na američke oružane snage. Javna porota i dalje ozbiljno raspravlja o tome da li će se Irak na kraju smatrati uspehom ili kastastrofom. Ali, čak i da se tamo uspostavi neka vrsta funkcionalne demokratije, cena je bila toliko visoka da je veoma teško očekivati da bilo koja američka administracija uskoro ponovi takvu jednu avanturu.


Pored toga, pošto sve više zemalja (Severna Koreja i Iran, Kina, Pakistan i Indija) stiče nuklearne potencijale, značajno rastu i rizici vojnog sukoba s bilo kojom od njih. Mi možemo biti i 50 puta snažniji od Severne Koreje, ali hoćemo li rizikovati da upotrebimo nuklearne projektile napadajući ovu zemlju? Drugim rečima, relativno jeftino nuklearno naoružanje može biti značajan izazov čak i najmoćnijim vojnim mašinama na svetu.


Neto rezultat svega gore pomenutog je to da smo tokom 20 godina iz bipolarnog sveta prešli u doba jedne supersile, a sada ulazimo u eru u kojoj nijedna zemlja neće dominirati na način na koji su to mogle Sjedinjene Države pre deset godina. To će biti vreme veće složenosti i verovatno manje stabilnosti. Regionalne sile imaće veći uticaj u regionima njihovog interesa.


Ključna oblast koju treba posmatrati biće Azija, gde će zemlje s dugom istorijom sukoba (Kina, Japan, Vijetnam, Indija, Pakistan i Južna i Severna Koreja), upućivati jedna drugoj izazove na planu dominacije, resursa i ekonomske suprematije. Ključno pitanje će biti mogućnost raspolaganja dovoljnim prirodnim resursima, pre svega naftom, koji treba da hrane tekući ekonomski rast. Dva najverovatnija razloga za buduće sukobe u svetu jesu takmičenje za resurse i međunarodni terorizam.


Izazovi za Sjedinjene Države biće da ostanu ekonomski konkurentna zemlja, da pokušaju da povrate svoj položaj i poštovanje u svetu i da se konstruktivno nose s rapidno širećim izazovima multipolarnog sveta, u kojem će biti sve manje resursa, a u kojem će mnoge nacije pokušavati da redefinišu svoje mesto u svetu, ponekad na račun ostalih.



 

  

 
     
     
 
Copyright by NSPM