Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
   
 

PRENOSIMO

Prenosimo

   

20. jun 2006. TV B92, emisija Poligraf

Jugoslav Ćosić

Intervju sa Đorđem Vukadinovićem

Uzroci i posledice podrške od SPS-a

Đorđe Vukadinović: Kad govorimo o toj problematičnosti i problemu da se pogleda u ogledalo, moramo reći da bi taj problem trebalo da postoji i s druge strane. Dakle, koliko dileme su imali poslanici SPS-a, toliku bi dilemu morala imati sama ministarka Marković, sad već potpredsednik Dulić-Marković, zato što je ona posle svega što je govorila o toj stranci, o samom SPS-u, pa i o pojedincima, sada prihvatila da bude izabrana i postavljena na mesto potpredsednika njihovim glasovima. Dakle, hoću da kažem, njen moralni problem nije ništa manji nego njihov, a pretpostavljam da nešto sli čno važi i za Vuka Draškovića

Kao što ste verovatno već čuli, Ivana Dulić-Marković izabrana je danas na zasedanju republičkog Parlamenta za potpredsednicu srpske Vlade, a njen partijski kolega i dosadašnji zamenik u Ministarstvu poljoprivrede Goran Živkov za novog ministra poljoprivrede, u parlamentarnoj raspravi koja je trajala gotovo ceo dan. Izbor Ivane Dulić-Marković na poziciju potpredsednika Vlade osporavali su poslanici Srpske radikalne stranke. Izbor potpredsednice pokazao je, međutim, da s većinom od samo 126 glasova  ni malo neće biti jednostavno reorganizovati Vladu i preuzeti ministarstva koja su do sada bila u kompetenciji državne zajednice nakon odlaska Crne Gore, koji je dodatno iskomplikovao dosta složenu i tešku poziciju u kojoj se srpska Vlada nalazi, barem spolja gledano. Ali to je jedno od pitanja za večerašnjeg gosta Poligrafa, to je urednik časopisa Nova srpska politička misao, Đorđe Vukadinović. Gospodine Vukadinović, dobro veče, dobrodošli. Dakle, 126 je bila većina s kojom je izabrana nova potpredsednica srpske Vlade, to deluje dosta tesno. Da li je to činjenica koja za Vas ima izvesnu relevantnost u političkom smislu?

Vukadinović: To je sigurno relevantan podatak, ali rekao bih da ipak nije toliko relevantan koliko se čini, odnosno nije toliko dramatičan koliko se čini. Ja mislim da su neke druge stvari koje su se dešavale, recimo, poslednjih mesec ili dva dana pouzdaniji indikatori onoga što dobar deo javnosti i procenjuje i priželjkuje ili navija, a to je kriza i nestabilnost Vlade. Što se tiče ove većine, ona je već više puta bila tako tanka, ali ona inače osciluje tu negde oko minimuma. Mislim da ovoga puta, zapravo, i nije bilo toliko kritično koliko se čini, ja mislim da je negde postignuta neka računica i da je zaključeno da je to dovoljno poslanika. Uostalom, i pre neki dan je jedna ponovo mnogo ključnija i važnija odluka, strateški i politički dalekosežnija, o preuzimanju nadležnosti savezne države odnosno zajednice i njenih ministarstava, takođe izglasana i to iz drugog pokušaja sa samo 126 poslanika.

B92: Dobro, videćemo naravno kakva će biti implementacija te odluke i prenos ministarstava koja su dosad bila u nadležnosti državne zajednice, ali to je pitanje koje ćemo postaviti nešto malo kasnije. Ono što sad želim da Vas pitam jeste, čini mi se novost u SPS-u, jer SPS nije bio jedinstven u pogledu glasanja za poziciju potpredsednika, odnosno potpredsednice srpske Vlade, jedan poslanik SPS-a je bio protiv, dva su bila uzdržana, među njima je bio Milorad Vučelić. Je li to za Vas neki znak da se u SPS-u nešto događa ili mislite da i to može biti stvar neke taktike koja nam je nedokučiva u ovom trenutku?

Vukadinović: U SPS-u se odavno nešto događa, oni su već nekoliko puta bili na ivici razlaza. Recimo, prvih godinu dana trajanja Vlade to je bilo relativno prikriveno, poslednjh godinu dana taj razlaz je vrlo otvoren i javan. Poslednji put, najdramatičnije je bilo tokom i neposredno nakon sahrane Slobodana Miloševića kada se kalkulisalo sa tim razlazom. Oni su uspeli, međutim, i u poslednji čas je prevladao taj neki instikt samoodbrane kod njih i oni su bar prividno zakrpili, prema javnosti makar, to svoje nejedinstvo i najavili razrešenje na kongresu krajem godine. Ovoga puta, znači, njihov klub nije bio jedinstven, ranije su uvek uspevali da glasaju zajednički, pri čemu ćemo tek videti narednih dana da li je to bio neki interni dogovor kojim se, otprilike, i spašava obraz Milorada Vučelića, a istovremeno obezbeđuje dovoljna većina za izglasavanje ministarke Dulić-Marković, ili se pak prosto radilo o partijskoj nedisciplini. Ukoliko je ovo drugo onda možemo očekivati vrlo brzo neku inicijativu i pozivanje Milorada Vučelića na odgovornost, a ukoliko je ono prvo onda niko neće talasati, i onda će se ova nesloga unutar SPS-a prolongirati, kažem, za jesen, kao i mnogo šta drugo na političkoj sceni.

B92: Ko bi mogao da ga pozove na odgovornost, gospodine Vukadinoviću, nekako upada u oči ta, ako mogu tako da kažem, nije ovo ocena, ovo je prosto jedno zapažanje, ta možda jedna vrsta moralne visine sa koje gospodin Dačić drži predavanja o tome ko su patriote, ko nisu patriote i tako dalje. Ko bi mogao da gospodina Vučelića zapravo pokuša da eliminiše iz te partije, ko to ima kredibilitet u SPS-u?

Vukadinović: Što se tiče predavanja i moralnih lekcija, to u ovom Parlamentu i u javnosti svi čine i u svim strankama i pozicije i opozicje svi govore s vrlo velike visine i s velikim patosom.

B92: Nisu svi bili dva metra od 100.000 evra, to je sad jedan detalj koji tek treba da se ispita do kraja.

Vukadinović: Ko je bio, ko nije bio to bi trebalo, ako uopšte ikad ispitaju te službe i pravosudni organi, odnosno istražni organi, ali činjenica je to da našoj političkoj sceni generalno i strankama, pa onda i SPS-u, u principu malo ko ima stvarno kredibilitet da bilo za šta i bilo koga proziva. To jeste jedan od problema, jedna od nesreća naše politike i ne samo naše politike, nego i uopšte društva u Srbiji. Ali, što se tiče samog SPS-a, kao i drugih stranaka, pa ne odlučuje tu ko ima kredibilitet moralni ili bilo koji drugi, odlučuje odnos snaga. Dakle, prosto od odnosa snaga u stranci, u Glavnom odboru i u telima te stranke zavisiće da li će neko nekoga prozvati na odgovornost, a ne znači to koliko ima moralnu težinu ovaj i koliko ima argumenata na svojoj strani. Mislim da je to ipak neka vrsta bila prećutnog makar dila i da se, kažem, ni u toj stranci, kao i inače na srpskoj političkoj sceni neće ništa bitno dešavati, bar dramatično, do jeseni.

B92: Nekako utisak je da se tek sad vidi koliko je zapravo transfer nadležnosti ovih ministarstava jedan veoma složen proces koji Vlada neće lako ostvariti. Znamo koje su sve polemike pratile izbor potpredsednice Ivane Dulić-Marković, ono što tek sledi jeste preuzimanje dva resora državne zajednice, to je Ministarstvo odbrane i Ministarstvo spoljnih poslova. Prema onome što smo dosad imali prilike da čujemo nemamo razloga da verujemo da će to proći tako glatko kao što je i ovo prošlo. Da li se slažete s tom procenom ili mislite da će to ipak proći?

Vukadinović: Slažem se, pa nije slučajno što je to odloženo za kasnije. Dakle, mislim da je procenjeno da će ipak ovo ići najlakše i ovde je SPS imao makar neki alibi za koji se mogao uhvatiti kada je reč bila o Dulić-Marković. Te ona se faktički smenjuje, tj. odlazi sa mesta ministra poljoprivrede, tu pravi više štete, usvojen je naš amandman, važan amandman o zabrani, tj. njihov, važan amandaman o zabrani otuđenja državnog zemljišta, te tako donekle, makar u sopstvenim očima je spasen obraz. Ali kad je reč o Vuku Draškoviću, takvog alibija neće biti. Mislim da će to biti ozbiljan problem, samo da njega pomenem, a naravno biće i drugih problema. Dakle, verovatno je zbog toga to nekako zamrznuto i odloženo za kasnije. No, kad govorimo o toj problematičnosti i problemu da se pogleda u ogledalo, naprimer neko iz SPS-a ko glasa, bilo za Dulić-Marković ili za Vuka Draškovića, moramo reći da bi taj problem trebalo da postoji i s druge strane. Dakle, koliko dileme su imali poslanici SPS-a, toliku bi dilemu morala imati i sama ministarka Marković, sad već potpredsednik Dulić-Marković, zato što je ona posle svega što je govorila o toj stranci, o samom SPS-u, pa i o pojedincima, sada je prihvatila da bude izglasana, odnosno izabrana i postavljena na mesto potpredsednika, odnosno potpresednice njihovim glasovima. Dakle, hoću da kažem, njen moralni problem nije ništa manji nego njihov, a pretpostavljam da nešto slično važi i za Vuka Draškovića. Tu postoji jedno, da kažem, obostrano licemerje, pošto se i oni koji bivaju birani, a i oni koji ih biraju, naprimer SPS i sada problematični, odnosno inkriminisani ministri, pozivaju da oni nemaju ništa veze jedni sa drugima. Kao, SPS ne bira Dulić-Marković i Vuka Draškovića, nego bira, odnosno podržava Vladu Vojislava Koštunice s kojim ima dogovor, a opet, ovi predloženi kažu - mi nemamo ništa sa SPS-om i njihovom podrškom nego nas predlaže mandatar, a kako on obezbeđuje većinu, predsednik Vlade, to je njegova stvar.

B92: Često smo u skorijoj prošlosti imali priliku da čujemo tezu da izbori nikome ne odgovaraju, da zapravo zato nemamo izbore na vidiku. Šta se to sad promenilo, po Vašoj proceni, da li se nešto promenilo, premijer je najavio izbore nakon donošenja novog Ustava? I drugo pitanje u vezi sa ovim jeste šta bi kome doneli izbori trenutno i kakve uslovnosti vidite na političkoj sceni u ovom trenutku?

Vukadinović: To je veliko pitanje. Hajde da prvo rešimo, mislim da i dalje iizbori ne odgovaraju previše nikome, ali problem je u tome što su se izbori već primakli, polako se primiču po redosledu stvari. I kako se budu primicali tako će polako i stranke videti da se oni bliže i pokušavati da onda uoče pravi trenutak pa će onda opozicija sve glasnije ih zahtevati, bez obzira da li ih želi baš i li ne želi, a i Vlada i vladajuće stranke će takođe shvatiti već njihovu neizbežnost i onda samo tražiti trenutak najpogodniji da na njih idu. Što se tiče ovog obećanja premijera da će izbora biti čim bude donet novi Ustav, to nije novo, to je od kad je takoreći formirana ova Vlada, znači od prvog dana, meseca ove Vlade. Kod programskog ekspozea bilo je jasno i bilo je rečeno da će izbora biti kada bude donet novi Ustav.


B92: Šta bi, gospodine Vukadinoviću, po Vašoj proceni, šta bi kome doneli izbori? I šta možete da nam kažete o odnosu Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije, dakle, o onim najvažnijim stvarima u tom odnosu koji Vi uočavate?

Vukadinović: Pa, šta bi doneli izbori, oni bi doneli očigledno jedne još jače radikale. To je posebna tema o kojoj možemo razgovarati, iako ja procenjujem i mislim da su ova poslednja istraživanja donekle malo, kako bih rekao, preblagonaklona prema radikalima. Oni su sigurno veoma snažni, duže vreme kucaju na tu kotu 40, da li su je dotakli, prošli, kako se to pominje u poslednjim istraživanjima ili nisu, nije važno, ali su znači svakako iznad 35 posto. S druge, pak, strane, doneće DS koji će biti jači nego što je sada u Parlamentu i DSS koji će biti slabiji. Praktično mislim da bi realne šanse bile da zamene mesta, u ovom trenutku kad bi bili izbori odnos snaga u Parlamentu između DS-a i DSS-a bio bi sličan, zbir njihovih glasova samo obrnuto, eventualno možda, to zavisi šta će se dogoditi do samih izbora, kampanja je jako važna stvar. Drugo, ja nisam siguran da će izbora biti tako brzo, kao što sam i govorio. S  treće strane, doneće neizvesnost oko statusa SPS-a i G17 Plus. SPS jeste iznad cenzusa, ukoliko bi došlo do ovog raskola o kojem se stalno govori, s kojim se kalkuliše, pitanje je šta će biti sa SPS-om.

B92: A da li, gospodine Vukadinoviću, ovi rezultati koje sada imamo nameću potrebu stvaranja predizbornih koalicija, mislim na partije koje su danas u vlasti i na opoziciju?

Vukadinović: Takođe se s tim dosta kalkuliše, ja mislim da to prvo nije realno da se to dogodi sve i kad bi bilo pametno.

B92: Mislite na predizborne koalicije?

Vukadinović: Predizborne koalicije, naprimer ove o kojima se sada govori.

B92: Između stranaka koje su došle na vlast posle 5. oktobra?

Vukadinović: Dakle, ovaj demokratski blok protiv radikala, to bi bila jedna ne više demokratska koalicija, nego koalicija antiradikalska, koja pitanje je koliko bi donela, a koliko bi odnela. Tako nešto, ali neformalno uspelo je u drugom krugu predsedničkih izbora i to je donelo pobedu Borisu Tadiću. Prošle su od tada dobre dve godine.

B92: Ali drugog kruga na republičkim izborima neće biti.

Vukadinović: Drugog kruga nema, ali postoje postizborne koalicije, čega nema na predsedničkim izborima. U tom smislu rekao bih da nije ni realno, suviše su veliki frontovi u međuvremenu iskopani između recimo ove dve sestrinske stranke. I kad je reč o biračima, izbornom telu, funkcionerima, aparatu, medijima, mislim da bi to delovalo kao jedna veštačka koalicija. Pa, vidite da teško se prave liste i unutar samih stranaka, teško se sastavljaju liste, a kamoli kad bi trebalo sastaviti neku listu koja bi išla na izbore. Drugo, šta bi bilo sa G17 Plus, oni su možda najglasniji zagovornici takve opcije, jer bi se i oni onda tu negde udenuli i sigurno preživeli, ali ja mislim da računati, govoriti o predizbornoj koaliciji DS-a i DSS-a, meni to deluje kao naučna fantastika.

B92: Gospodine Vukadinoviću, da li iz ovoga što ste maločas govorili o odnosu Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije, možemo da zaključimo da Vi ne verujete da ova inicijativa G17 Plus da se nađe kompromis i neki partnerski odnos pred sledeće izbore između ove dve velike partije, da može da uspe?

Vukadinović: Zavisi šta podrazumevamo pod uspehom, ako se pod tim podrazumeva ono što ste vi malopre otprilike sugerisali, a to je predizborna koalicija, onda ja mislim da tu nema šanse, a kažem, nisam siguran da ima i potrebe i razloga i smisla. Međutim, ukoliko je smisao toga da se malo taj hladni rak između ovih stranaka ohladi, odnosno da se nađu neke tačke dodira, sporazuma, naprimer oko Ustava i nekih drugih strateških pitanja, pregovora sa Evropom i tako dalje, to je onda izvodivo i to je nekako dostižno. Ali mislim da je glavni smisao te inicijative zapravo, kao što sam i rekao maločas, da se nađe nekako način da se i G17 tu onda ukruni i da preživi unutar tog takozvanog demokratskog bloka, odnosno te neke buduće antiradikalske koalicije. Mislim da je to glavni smisao te inicijative.

B92: Maločas ste pomenuli procente, brojke, 35 posto, 40% posto, kako kod koga za Srpsku radikalnu stranku. Da li mislite da je ovaj procenat rezultat stabilnog pomeranja glasačkog tela prema Srpskoj radikalnoj stranci ili nešto drugo?

Vukadinović: On je kontinuiran, a onda znači i stabilan. S druge strane, postoje izvesni pikovi, odnosno skokovi kada dođe do uspona radikala, pa onda stabilizacija ili možda pad od jedan-dva posto, i onda posle nekog sledećeg događaja, to su uvek ili neki incidenti ili recimo događaji poput sada crnogorskog referenduma nakon kojeg su radikali prešli ili navodno dotakli ili približili se ovoj koti 40 posto. Pre godinu dana je sličan takav skok bio u vreme ove desetogodišnjice Srebrenice, dakle, i one kampanje dosta agresivne oko toga.

B92: A da li se radi o autentičnim glasačima Srpske radikalne stranke, je li to homogeno glasačko telo u smislu uverenja koja dele, političkih programa koje podržavaju?

Vukadinović: Postoji tu dvostrukost jedna, postoje dakle autentični glasači SRS-a, a postoje i oni koji glasaju iz protesta i revolta za SRS, dakle, nezadovoljni onim što su činili, što radi Vlada, bilo sadašnja, bilo prethodna, nezadovoljni svojim životom. To su ti takozvani tranzicijski gubitnici, isto tako i oni koji možda nisu po svom socijalnom položaju tranzicijski gubitnici, ali se osećaju frustrirani zbog onoga što se doživljava kao maćehinski odnos ili nepravda od strane međunarodne zajednice po raznim pitanjima, od Kosova, tj. zaključno s crnogorskim referendumom, položajem Republike Srpske, Haškim tribunalom. Dakle, oni koji glasaju iz protesta, bilo protesta zbog uslova u kojima žive, zbog teške ekonomske situacije, bilo zbog protesta zbog onoga što se doživljava kao neprirodan stav međunarodne zajednice, odnosno pre svega glavnih zapadnih sila.

B92: Imamo jednu novost na političkoj sceni, a to je pobeda kandidata Liberalno demokratske partije na izborima za predsednika opštine Novi Bečej, za gradonačelnika Novog Bečeja. Da li je to za Vas najava ozbiljnijeg nastupa, mislim, u smislu postizbornih rezultata Liberalno demokratske partije? Mislim na republičke izbore, da li ovo najavljuje  jedan novi politički etnitet, snažniji etnitet na političkoj sceni Srbije ili niste skloni da samo na osnovu ovih lokalnih izbora sudite donosite takve zaključke?

Vukadinović: Politički etnitet novi na političkoj sceni postoji.

B92: Naravno, naravno, postoji partija o kojoj ja govorim, ali govorim o jednom jačem pozicioniranju u biračkom telu.

Vukadinović: Pazite, ne može se na osnovu jednih rezultata na jednim lokalnim izborima i to u jednoj relativno netipičnoj sredini kao što je Novi Bečej praviti takvi zaključci. Naravno, dopušteno je i svakako će to stranke, svaka stranka kada zabeleži neki dobar rezultat na lokalnim izborima, a lokal je u Srbiji veoma šaren, vrlo su različite situacije, onda će to istaći, reći će - vidite, to je znak da smo jaki, da smo u porastu. To je lep rezultat za LDP, kažem, on je posledica i specifične strukture koja postoji i odnosa u tom gradu. Isto tako mnogo zavisi od kandidata i od toga ko je bio protivkandidat. Međutim, nema sumnje da, i to treba konstatovati, LDP, odnosno Čedomir Jovanović u poslednjih godinu dana su vrlo aktivni, vrlo živahni na političkoj sceni i u medijima, gde su od početka imali dosta prohodnosti, ali i u javnosti, na terenu gde su dosta vidljivi, za razliku od većine drugih stranaka, pogotovo ovih parlamentarnih stranaka. Dakle, oni se bore, svaki rad pre ili posle daje rezultate, tim pre što, i to treba reći, i oni jednim delom privlače jedan deo ovih protesnih glasača, slično kao radikali, samo naravno drugog profila. Tako da jedan deo razočaranih simpatizera ovog takozvanog demokratskog bloka ili pristalica DS-a sada se okreće LDP-u, njihovoj radikalnijoj retorici i to mislim da sada pomalo DS prolazi nešto slično u odnosu na LDP, kao što je posle 2000. godine DSS prolazio u odnosu na radikale. Dakle, oni nezadovoljni politikom te stranke, koja ipak participira u vlasti na razne načine, i u lokalnoj vlasti i u Beogradu i ima predsednika Republike, onda se okreću, dakle bilo da su nezadovoljni, kad je reč o aktivistima, nekim svojim položajem u toj stranci, bilo ako su kao obični građani simpatizeri nezadovoljni nekon kalkulacijom, nejasnom politikom, kolebanjem, čas smo u Parlamentu, čas nismo u Parlamentu, čas rušimo Vladu, čas pričamo o predizbornoj koaliciji,  dakle i oni će se sistematski okretati LDP-u, a pritom je očigledno ili barem se meni čini da je očigledno da DS nema jasnu strategiju, pozicionira prema LDP-u, baš kao što ni DSS nije imao svojevremeno prema radikalima.

B92: Gospodine Vukadinoviću, predsednik Vlade Srbije, gospodin Koštunica, je dosta neobično oštro govorio o međunarodnoj zajednici, o toj takozvanoj politici uslovljavanja. Kako Vama izgleda ova kritika međunarodne zajednice? Premijer je rekao da mi moramo imati jasan stav prema politici uslovljavanja i pritiska, da li ste Vi skloni da ovaj zahtev da Srbija Hagu isporuči osumnjičenog za ratne zločine zovete konstantnim uslovljavanjem Srbije?

Vukadinović: Uslovljavanja ima na raznim nivoima i nije to jedini i mislim najgori aspekt tog uslovljavanja. Mislim da su mnogo gora, mada se o njima manje priča, ekonomska uslovljavanja. Ovi zahtevi koji, ako su zbilja takvi, kad se kaže - dajem vam kredit toliki, koji ćete naravno morati vratiti, ali vi onda dajte da ja odredim izvođača ko će da radi, recimo pravi most i nešto slično. Dakle, postoje razni aspekti uslovljavanja, i kad je reč o Kosovu naročito, isto takođe dosta su rekao bih bolna i dosta nepravedna. Sve to, dakle, daje dosta za pravo tim rečima premijera Koštunice. Uzgred budi rečeno, treba reći da je negde pred kraj 2002. godine i pokojni premijer Đinđić sličnim rečima govorio i dosta razočarano, rezignirano govorio o odnosu međunarodne zajednice, tako da se plašim da je to jedna konstanta, da li u percepciji naših političara, i to demokratskih političara ili, pak, zaista u odnosu i tretmanu ovog prostora i ove zemlje od strane međunarodne zajednice. No, kako god bilo, sigurno je da tu ima i marketinškog elementa i pokušaja da se deo odgovornosti za neke neuspehe i izneverena obećanja prebaci na svet, za šta pretpostavljam ta međunarodna zajednica i snosi deo odgovornosti, ali svakako snose i oni koji su spovodili, odnosno pre svega snose oni koji su vodili politiku zemlje.

B92: Hvala Vam na vremenu koje ste posvetili. Gost Poligrafa bio je urednik časopisa Nova srpska politička misao, ĐorđeVukadinović, prijatno veče.

 

 

 
 
Copyright by NSPM