Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
   
 

KOMENTARI

BiH - deset godina posle Dejtona

   

 

Institut IFIMES

SAVJET EVROPE «UPOZORIO» BiH!

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je neusvajanje ustavnih amandamana 26.aprila/travnja 2006.godine u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine pokazalo, da nacionalne/nacionalističke stranke nisu i nemogu više biti glavni partneri međunarodnoj zajednici u BiH, jer se neusvajanjem ustavnih amandmana pokazalo da one nisu više «apsolutni gospodari»i ne kontrolišu ukupnu političku situaciju u BiH kao nekada.  

Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila je 29.juna/lipnja 2006.godine Rezoluciju kojom se Bosna i Hercegovina poziva da provede ustavne reforme kako bi izgradila efikasniji državni sistem, čije će težište biti na zadovoljenju potreba građana, a ne naroda (etnosa).

Parlamentarna skupština Savjeta Evrope podržala je izvještaj i usvojila Rezoluciju Monitoring tima o BiH kojom se, između ostalog, traži da se odmah nakon jesenskih izbora nastave ustavne promjene, ali bez odredbi o entitetskom glasanju (eliminacija etničkog principa) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, te uz preciznije definiranje vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda.

Izvjestioci Savjeta Evrope Kimmo Sasi (Finska) i Mevlut Cavasoglu (Turska) smatraju, da je reformski proces u BiH zaustavljen zbog neuspjeha ustavnih promjena. Oni su ocijenili i da zbog predstojećih opštih izbora kampanja ne ide u smjeru stvaranja dobre atmosfere za izgradnju države, jer BiH ne treba raspravljati o prošlosti, nego o budućnosti - istaknuo je Sasi te dodao, da ustavna reforma nije bila sveobuhvatna i dalekosežna, ali jeste prvi korak ka preuzimanju sudbine zemlje u svoje ruke. BiH ima jasno mjesto u Evropi, ali sad ne vidim da će ona tako glatko ući tamo. Srbi bojkotuju proces reformi. Jedini ispravan put jeste da se sa etničke reprezentiranosti zemlja preusmjerava na predstavljanje svakog njenog građanina - rekao je Sasi. Sasi je takođe naglasio i da "stavovi u izvještaju izviru ponajviše iz mišljenja Venecijanske komisije".

Miro Cerar, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Ljubljani i savjetnik za ustavna pitanja u Parlamentu Republike Slovenije povodom ustavnih promjena u BiH smatra, da je ustavnu raspravu sadržajno potrebno nastaviti i ponovno razmisliti o predlaganim rješenjima. Takvo razmišljanje mora biti prije svega uslovljeno sa jasnim stajalištima o tome, šta je stvarni cilj ustavnih promjena. Da li je taj cilj moderna, emancipirana, demokratska i pravna država sa relativno efikasnim djelovanjem sistema državnih institucija ili je i dalje cilj oslabljena i podijeljena Bosna i Hercegovina, u kojoj na račun efikasnosti cjeline dominiraju, prije svega, etnički i drugi partikularni akteri i faktori?

Međunarodni institut IFIMES smatra, da se rezolucija Savjeta Evrope, kao najstarije i najuglednije evropske institucije ne može ignorisati nego je treba shvatiti kao svojevrsno «upozorenje» BiH, koje treba da potstakne političke subjekte u BiH da rade na stvaranju normalne državne strukture i tako daju svoj doprinos ubrzanom približavanju BiH odnosno njenom ulasku u EU i NATO. Posebno je značajno, da se poslije oktobarskih izbora preduzmu značajni koraci na usvajanju novog ustava BiH, jer će BiH biti tema zasjedanja Savjeta Evrope u januaru 2007.godine. BiH kao članica Savjeta Evrope obavezna je da poštuje odluke te organizacije.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je širenje saradnje na relaciji OSCE, EU, NATO i Savjet Evrop ključ za buduće uspješno djelovanje iz kojeg proizilazi, da diplomate i predstavnici tih organizacija ili država moraju pravilno i usklađeno tumačiti javnosti sve donešene odluke i dokumente iz kojih proizilaze određene obaveze, a ne proizvoljno stvarajući konfuziju prilikom njihovog tumačenja. Poslednji primjer konfuznog tumačenja je Rezolucija Savjeta Evrope o BiH, kojeg pojedini ambasadori u BiH tumače na «svoj» način.

USTAVNE PROMJENE I OPŠTI IZBORI

Opšti izbori, koji će biti održani 01.oktobra 2006.godine u neposrednoj su povezanosti sa neusvajanjem ustavnih promjena u aprilu ove godine. Neusvajanje predlagani ustavnih promjena dovelo je do radikalizacije političke scene u BiH posebno u Federaciji BiH gdje su se pozicionirala dva glavna politička bloka: (1) blok SDA i SDP, koji je do sada bio za usvajanje predloženih ustavnih promjena i (2) blok protiv predloženih ustavnih promjena kojeg predvodi Stranka za BiH uz podršku SDU, BOSS-a i drugih manjih stranaka. Neusvajanjem predloženih ustavnih promjena Stranka za BiH izašla je kao politički pobjednik. Povratkom na čelo Stranke za BiH Harisa Silajdžića, nekadašnjem premijera i ministra vanjskih poslova osvježena je politička scena pred Opšte izbore posebno njegovom kandidaturom za člana Predsjedništva BiH.

U Republici Srpskoj pozicionirala su se dva glavna politička bloka: (1) blok SNSD, SP, DNS i drugih manjih političkih partija i (2) blok   SDS-a i drugih radikalnih elemenata.

Najnovija saradnja između SDA i SDP-a mogla bi «skupo» koštati SDP na predstojećim izborima, jer koalicija između nacionalne SDA i nekadašnjih komunista SDP ne može donijeti politički napredak BiH, a ni samim strankama pojedinačno. Praksa u BiH je pokazala, da stranke koje su do sada bile u «zagrljaju» nacionalnih/nacionalističkih stranaka kasnije postaju marginalizovane (minorne) političke stranke – primjer za to je PDP Mladena Ivanića.

Među strankama bh.Hrvata vodeću poziciju gubi HDZ. Nekandidiranje predsjednika HDZ-a Dragana Čovića na predstojećim izborima predstavlja korak ka «dekriminalizaciji» Hrvata, pošto se protiv nekoliko visoko pozicioniranih dužnosnika HDZ-a vode sudski postupci za organizirani kriminal i korupciju.

Većina stranačkih lidera opredijelila se, da na Opštim izborima bude nosilac parlamentarnih listi (Lagumdžija, Dodik, Đokić, Ivanić...) tako povećavajući vjerovatnoću, da budu izabrani na tim listama za razliku od kandidiranja za pojedinačne funkcije kao što je za članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike   RS gdje je vjerovatnoća izbora puno manja.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da nacionalne stranke nisu dio reformske strukture u BiH te im predstavnici međunarodne zajednice ne smiju pružati ruku partnerstva i podrške.

Međunarodni institut IFIMES je u BiH obavio istraživanje, povodom zakazanih Opštih izbora 01.10.2006 na uzorku u BiH (Republika Srpska i Federacija BiH).

Podaci o uzorku:

•  Uzorak: slučajan troetapni

•  Veličina uzorka: 1.350 ispitanika (punoljetni građani oba pola)

•  Metodologija: telefonska anketa

•  Period: od 03 do 05.07.2006

•  Stepen pouzdanosti: 95%

•  Kontrola: na 10% uzorka

•  Standardna devijacija +/-3

       ●     Teritorija: BiH

•  UKOLIKO BI IZBORI U BiH BILI ODRŽANI DANAS, DA LI BI STE IZAŠLI NA IZBORE?

- DA                  56,10 %

- NE                 27,30 %

- NE ZNAM      16,60 %

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je povećana izlaznost na izbore posledica   pasivne registracije birača što građanima   pojednostavljuje izlazak na izbore.

Podaci o uzorku:

•  Uzorak: slučajan troetapni

•  Veličina uzorka: 644 ispitanika (punoljetni građani oba pola)

•  Metodologija: telefonska anketa

•  Period: od 03 do 05.07.2006

•  Stepen pouzdanosti: 95%

•  Kontrola: na 10% uzorka

•  Standardna devijacija +/-3

        ●     Teritorija: Republika Srpska (BiH)

•  UKOLIKO BI IZBORI BILI ODRŽANI DANAS ZA KOGA BI STE GLASALI U REPUBLICI SRPSKOJ?

- SNSD                             36,10 %

- SDS                                16,20 %

- SP                                   11,30 %

- SDA                                   4,90 %

- SRS                                   4,20 %

- SzBiH                                 4,00 %

- DEPOS                               3,90 %

- SDP                                    3,80 %

- PDP                                     2,90 %

- NEMAM STAV                    9,30 %

- OSTALE STRANKE           3,40 %

Podaci o uzorku:

•  Uzorak: slučajan troetapni

•  Veličina uzorka: 706 ispitanika (punoljetni građani oba pola)

•  Metodologija: telefonska anketa

•  Period: od 03 do 05.07.2006

•  Stepen pouzdanosti: 95%

•  Kontrola: na 10% uzorka

•  Standardna devijacija +/-3

       ●     Teritorija: Federacija BiH (BiH)

•  UKOLIKO BI IZBORI BILI ODRŽANI DANAS ZA KOGA BI STE GLASALI U FEDERACIJI BiH?

- SDP                                  20,30 %

- SzBiH                               20,10 %

- SDA                                  18,20 %

- HDZ                                     6,20 %

- SNSD                                 4,30 %

- BOSS                                 4,10 %

- SDU                                   4,00 %

- HDZ 1990                           3,10 %

- SP                                      1,90 %

- DNZ                                     1,80 %

- NEMAM STAV                 10,20 %

- OSTALE STRANKE           5,80 %

             

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je glavni razlog nezadovoljstva u BiH izuzetno teško ekonomsko-socijalno stanje kojeg karakteriše visok procenat nezaposlenosti i mali izgledi, da se stepen zaposlenosti može povećati u bližoj budućnosti. Nacionalne stranke zbog nespremnosti i sopstvenih nesposobnosti bježe od rješavanja suštinskih i životnih pitanja ljudi kao što su: zapošljavanje, životni standard, pravednija socijalna raspodjela, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Nacionalisti razvijaju jednu zanimljivu temu u kojoj sve tri nacionalne stranke realizuju teze o sopstvenoj ugroženosti te tako proizvode osjećaj straha kod građana i potpomažu svoje političko trajanje. To predstavlja veliku prepreku za istinski preobražaj političke svijesti građana koja ostaje na nivou dominantne uloge svijesti sa početka 90-tih godina prošlog stoljeća u BiH.

Međunarodni institut IFIMES smatra, na osnovu provedenih istraživanja, da je jedina nada za BiH neutralisanje svih oblika političkog organizovanja na nacionalnoj osnovi. Time bi Evropa i međunarodna zajednica u cjelini trebali da odgovore, da li žele budućnost BiH kao integrisane zajednice po modelu evropskih i svjetskih vrijednosti ili izrazito nacionalno podijeljenu BiH čija blizina za EU predstavlja stalnu prijetnju i izvor nestabilnosti, koja sasvim sigurno opterećuje Evropu, a uz to zadržava poziciju zemlje pogodne za različite pojavne oblike kriminala koji najdirektnije pogađa EU što uključuje i tranzit međunarodnog kriminala kroz BiH.

Ljubljana, 07.jula/srpnja 2006

 ( Analizu uradio Međunarodni institut za bliskoistočne   i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana)

                                                                                                                                                 

                                                                                   

 

 

 
 
Copyright by NSPM