Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - avgust 2008.

 

 

Politika: NATO gomila snage u Crnom moru

24.08.2008.

Moskva, 23. avgusta – Ruska vojska se povukla iz Gruzije; Crnomorska flota se bez incidenata vratila u Sevastopolj; Eduarad Kokojti stigao u Moskvu da lično zatraži od Medvedeva priznanje nezavisnosti Južne Osetije; Situacija se, na jednoj strani smiruje (već nekoliko dana se ne puca), na drugoj se sve više zaoštrava. Antun Nogovicin, zamenik načelnika Generalštaba Rusije, danas je izjavio da se u Crnom moru povećava grupa brodova vojnopomorskih snaga NATO-a i da to vodi daljem zaoštravanju situacije. Prema njegovim rečima, tamo su se već nalazili brodovi španske i nemačke vojne mornarice, a sada su im se pridružili jedna poljska fregata i jedan američki nosač mina.

Juče je kroz Bosfor prošao nosač mina vojne mornarice Sjedinjenih Država „Mek Faul”. Prema zvaničnim podacima, on nosi humanitarnu pomoć Gruziji. Očekuje se da mu se uskoro pridruži i brod„Dalas” i jedan komandni brod Šeste flote, takođe sa humanitarnom pomoći.

Nogovicin smatra da gruzijska molba da joj se pomogne da obnovi oružane snage svedoči o pripremi nove agresije na nepriznate republike Južnu Osetiju i Abhaziju. Prema podacima koje ima ruski Generalštab, gruzijska vojska se grupiše u centralnom delu zemlje i sprema za dalja vojna dejstva. Između ostalog, kaže Nogovicin, gruzijske specijalne službe organizuju tajna skladišta u kojima se skriva municija za izvođenje diverzija na teritoriji Južne Osetije i rejona koji se s njom graniče.

Nogovicin je danas ponovio da se ruska regularna vojska sasvim povukla iz Gruzije 22. avgusta do 20 sati i 30 minuta, ali je dodao da je vojska ostala u gruzijskoj luci Poti. „Patroliranje je forma propisana međunarodnim sporazumima. Poti ne spada u zonu bezbednosti. Ali to ne znači da ćemo sedeti iza ograde i gledati kako se oni vozaju „hamerima”, rekao je general očigledno aludirajući na zarobljavanje grupe od 20 gruzijskih vojnika u džipovima američke proizvodnje.

Parlament Gruzije produžio je ratno stanje u zemlji do 8. septembra na inicijativu predsednika Sakašvilija koji je zahtev obrazložio činjenicom da je ruska vojska ostala u Gruziji. David Darčiašvili, predsednik komiteta za pitanje evrointegracija gruzijskog parlamenta, izjavio je novinarima da „ruska vojska nastavlja da kontroliše niz strateški važnih teritorija” i da to znači da se „ratna dejstva okupacione vojske nastavljaju”.

Povlačenjem ruske vojske nisu zadovoljeni ni Pariz i Vašington. Problem je u takozvanoj tampon-zoni koju je ruska vojska postavila oko Južne Osetije i Abhazije. Prema rečima Nogovicina, zone su sasvim legitimne i u skladu sa odredbama sporazuma o mirovnim snagama u zoni južnoosetijskog konflikta iz 1992. godine i sa „šest principa” koje su osmislili predsednici Rusije i Francuske.

Nogovicin je skrenuo pažnju novinara na jučerašnju izjavu Džozefa Bajerlija, ambasadora SAD u Rusiji, da je reakcija Rusije u zaštiti njenih mirovnjaka bila osnovana, „što govori o tome da Vašington priznaje da agresor nije Rusija nego Gruzija”, kao i na izjavu zamenika ministra odbrane Gruzije „Fajnenšel tajmsu” da „gruzijska vojska nije bila spremna za kontraudar ruske vojske”, što predstavlja jasan dokaz ko je agresor.

Ruska vojska je u zoni odgovornosti mirovnih snaga formirala po 18 posmatračkih punktova u dve linije. Po 10 punktova postavljeno je duž administrativnih granica, a po osam u dubini teritorije Gruzije u tzv. tampon-zonama.

Prema rečima Nogovicina, u Abhaziji će biti 2.142 ruskih mirovnjaka sa 127 oklopnih vozila i četiri helikoptera, a broj mirovnjaka u Južnoj Osetiji još nije određen i zavisiće „od situacije”, s tim što će na punktovima biti 452 vojnika na obe linije.

Eduard Kokojti, predsednik nepriznate republike Južne Osetije, stigao je u Moskvu sa „obraćanjem” rukovodstvu Rusije da prizna nezavisnost republike. Dokument je u četvrtak prihvaćen na opštenarodnom mitingu u Chinvaliju, a u petak ga je podržao parlament republike.

Dmitrij Kozak, ministar za regionalni razvoj Rusije izjavio je juče da će Rusija, „najverovatnije, ipak podržati molbu Južne Osetije za priznanje nezavisnosti”.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM