Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - avgust 2008.

 

 

Vitalij Čurkin: U čemu je razlika između Kosova i Južne Osetije?

MOSKVA/NJUJORK, 10. avgusta (Tanjug)

Ruske mirovne snage nalaze se u Južnoj Osetiji u skladu sa sporazumima iz 1992. godine, izjavio je večeras na sednici Saveta bezbednosti UN stalni predstavnik Rusije pri Svetskoj organizaciji Vitalij Čurkin, dodavši da je u toj oblasti otcepljenoj od Gruzije bilo izloženo direktnom napadu stanovništvo, koje je većim delom sa ruskim državljanstvom, i mirovnjaci.

"Šta su očekivali? Da će se naši mirovnjaci razbežati kao svojevremeno što su se neki mirovnjaci razbežali u Srebrenici?", upitao je Čurkin i dodao: "Mi to nismo mogli dopustiti i ostaviti u nevolji ni stanovništvo ni mirovnjake."

Šef ruske misije pri UN je istakao da je Gruzija "svetski rekorder po povećanju vojnog budžeta, koji je poslednjih godina porastao 30 puta", preneli su ruski mediji.
"Sada shvatamo zašto se to radilo", rekao je on i dodao da sve što se dešava "nije slučajno i neočekivano".

Čurkin je rekao da ne čudi što se današnja sednica Saveta bezbednosti UN održava na inicijativu Gruzije i SAD, jer se zna "koliko su postale bliske veze među rukovodstvom te dve zemlje".

Prema njegovim rečima, sada u Gruziji radi 127 američkih vojnih savetnika iz Pentagona, a "da se ne govori o ostalima".

Ruski diplomata je ukazao da su se 7. avgusta, upravo na dan kada su pokrenuta vojna dejstva Gruzije protiv Južne Osetije, završile velike američko-gruzijske vojne vežbe, u kojima je učestvovalo oko 1.000 američkih vojnika.

"Obučeni i naoružani u znatnoj meri od američkih kolega, njihove gruzijske kolege su hitno iskoristile pripremu koju su dobili", rekao je Čurkin, dodajući da "ne želi da misli" da su SAD dale "zeleno svetlo" tim "avanturističkim akcijama gruzijskog rukovodstva".

Koliko civila treba da pogine da to opišemo kao genocid? - upitao je danas ruski ambasador u Savetu bezbednosti Vitalij Čurkin na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija u raspravi sa američkim ambasadorom u UN Zalmajem Halilzadom.

"Kada je 2.000 civila poginulo, da li je to genocid ili ne, koliko civila treba da pogine da to opišemo kao genocid? U mnogo situacija i u mnogo primera vi ste to isto radili. U slučaju Kosova niste ograničili granice toga šta je Kosovo već ste nasumično počeli da bombardujete Beograd i mostove na Dunavu koji su mnogo kilometara od tog konflikta", rekao je on.

"Ja odbijam svaki pokušaj da vi kažete da mi vojno delujemo na neselektivan način. Pogledajte izjavu ambasadora Halizada o teroru protiv civilnog stanovništva. Gospodine ambasadore, ta vaša izjava je neprihvatljiva, pogotovo kao predstavnika zemlje za čije akcije mi dobro znamo, akcije u Iraku, Avganistanu, u Srbiji", naglasio je ruski ambasador u UN.

"Kako da opišemo ovu akciju gruzijskih trupa ukoliko agresija bude protiv sopstvenog naroda, kojim pravnim terminima možemo da opišemo ovo što su uradili Gruzini? Možemo li da upotrebimo termin etničko čišćenje, kada je pre više dana 30.000 ljudi proterano iz Južne Osetije, jedna trećina ukupnog stanovništva, kada su morali da pređu granicu iz južne Osetije na sever rizikujući život, zar to nije etničko čišćenje, treba li to da opišemo kao genocid ili ne?", upitao je Čurkin.

 

 

 
 
Copyright by NSPM