Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - avgust 2008.

 

 

SAD i EU: Priznajte Kosovo, ako hoćete u Evropu

SAD i EU traže, pre svega od zemalja u regionu, hitno priznavanje nezavisnosti pokrajine, kako bi u UN obezbedile što veći broj glasova protiv srpskog zahteva za ocenu legalnosti kosovske nezavisnosti

Pošto su zemlje Evropske unije odustale od direktnog pritiska da Srbiju spreče da od Međunarodnog suda pravde u Hagu zatraži ocenu legalnosti nezavisnosti Kosova, pribegle su drugoj taktici.

Kako bi obezbedili da što veći broj država u UN glasa protiv srpskog zahteva, pojačali su pritisak da se ubrzaju priznanja nove države do zasedanja Generalne skupštine u septembru.

Računica je, naravno, u tome da će one zemlje koju su priznale nezavisnost Kosova glasati protiv srpskog zahteva, ukoliko nadležni komitet UN uopšte srpsku rezoluciju stavi na dnevni red. Pošto se u Skupštini UN odlučuje prostom većinom, zapadna strategija je usmerena na obezbeđivanje što više sigurnih glasova „protiv”, pošto se unapred računa na to da će mnogo država ostati uzdržano prilikom glasanja da se ne bi suprotstavile moćnom zapadnom bloku, čak i ako su protiv separatizma.

Koliko je namera Srbije da potraži mišljenje o poštovanju međunarodnog prava neprijatna tema za EU i sa koliko će upornosti raditi na tome da spreče pravno preispitivanje spoljnopolitičkih poteza svojih članica, svedoči i izjava portparola francuskog ministarstva spoljnih poslova Erika Ševalijea „da Pariz ne razmatra sankcije protiv Srbije zbog inicijative u Generalnoj skupštini UN”.

„Analiziramo situaciju, ali ne predviđamo nikakve sankcije”, rekao je Ševalije novinarima juče Parizu.

Portparol francuske vlade je gotovo doslovno ponovio nedavnu izjavu predsedavajućeg EU Bernara Kušnera da je „malo kontradiktorna činjenica da u isto vreme iskazujete želju za ulazak u EU i da pravno dovodite u pitanje odluku o priznavanju nezavisnosti Kosova koju je donela većina evropskih zemalja”.

Iako zvaničnici u Beogradu tvrde da priznavanje nezavisnosti neće biti postavljeno kao uslov Srbiji za ulazak u EU, iz Crne Gore je stigla prva zvanična potvrda da je južni srpski sused izložen pritisku da što pre odluči da li će zadržati uzdržan stav prema jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova ili će ubrzanim putem krenuti ka EU.

Potpredsednik vladajuće Demokratske partije socijalista Svetozar Marović preksinoć je za TV CG rekao da postoje pritisci na zvaničnu Podgoricu da se što pre izjasni o statusu Kosova.

„To znači da će Crna Gora verovatno biti u poziciji da odlučuje šta je za nju važnije, da li da ide ka Evropi i punopravnom članstvu u evropskim institucijama ili će možda biti u situaciji da te svoje prioritete, za koje su svi u Crnoj Gori, i vlast i opozicija, za trenutak stavi u drugi plan”, rekao je Marović. On nije mogao da odgovori na pitanje kada će se priznanje dogoditi, ali je bio siguran da će „ići u tom smeru”.

Samo dva dana ranije američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur je podsetio zemlje u regionu, posebno ono koje se graniče sa Kosovom i Metohijom, da treba da priznaju novu državu i uspostave bilateralne odnose s njom. Mur je konstatovao da to što u regionu još ima zemalja koje to nisu učinile „škodi regionalnoj stabilnosti i evroatlantskim težnjama zemalja regiona”.

Pod istim pritiskom u martu je, prema svedočenju hrvatskog ambasadora u Beogradu Tončija Staničića, bio i Zagreb . Ambasador je za medije tada potvrdio da su postojali međunarodni pritisci na Zagreb da prizna nezavisnost Kosova, ali je demantovao da je Hrvatska bila primorana da to učini zbog ulaska u NATO.

Na olakšavajuću okolnost za Crnu Goru, ali i kontradiktornost koju vlastima u Beogradu zamera opozicija, ukazao je Marović podsećajući da je odlukom da Beograd vrati ambasadore u zemlje EU koje su priznale nezavisnost Kosova i Srbija pošla od pretpostavke da je „najvažnije da sa tim zemljama nastavi saradnju i postane članica EU”.

[Politika 27/08/2008]

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM