Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - avgust 2008.

 

 

Martin Slecinger: Sukobi u Gruziji će još više usporiti rešavanje pitanja Kosova


VAŠINGTON , 13. avgusta (Tanjug) - Ekspert vašingtonskog Vudro Vilson Centra Martin Slecinger ocenio je u izjavi Tanjugu da većina članica UN u ovom trenutku nije spremna za otvaranje pitanja povodom inicijative Srbije da se Međunarodni sud pravde izjasni o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije.

Premda je Srbija dobila podršku za svoju inicijativu od nekolicine članica UN, u najskorije vreme i od Indonezije, "većina članica UN bi više volela da ne mora da donosi odluku o ovom pitanju, bez obzira na događaje u Gruziji", smatra Slecinger.

Po njegovom mišljenju, Srbija je u nezavidnoj situaciji, jer želi da se pridruži Evropi i čini korake u tom pravcu, a pri tom su članice EU, i Sjedinjene Države takođe, izrazito protiv angažovanja međunarodnog suda.

"Iznošenje ovog pitanja pred Međunarodni sud pravde svakako neće poboljšati odnose Srbije i SAD, koji su već prilično loši. Međutim što je još važnije, to bi moglo ozlojediti članice EU, koje u ovom trenutku imaju mnogo više da ponude Srbiji nego SAD", zaključio je Slecinger, inače direktor za istočno evropske studije u Vudro Vilson Centru.

On takođe smatra da je neizvesno kako će događaji u Južnoj Osetiji, koje su mnogi poredili sa Kosovom, uticati na inicijativu Srbije. Po njegovom mišljenju, paralele između situacije u Južnoj Osetiji i na Kosovu postoje, ali samo na površini.

"Problem Kosova je u stvari znatno drugačiji i ne može se smatrati presedanom za rusku aktivnost u Južnoj Osetiji", ocenio je on, napominjući da to uviđa i vlada u Beogradu, jer se, kako je dodao, do sada uzdržavala od ocena i komentara o situaciji u Gruziji.

Slecinger predviđa da će sukobi u Gruziji svakako još više usporiti rešavanje pritanja Kosova. On je podsetio da je i pre tih sukoba došlo do zastoja u smeni UNMIK-a i EULEKS-a, jer je Rusija podržavala stav Srbije da na Kosovu ništa ne može da se promeni bez odobrenja UN.

"Dakle, Kosovo je proglasilo nezavisnost, koju je priznalo oko 40 zemalja, ali po pitanju buduće uloge međunarodne zajednice na Kosovu postoji potpuni zastoj. Događaji u Gruziji mogu samo još više usporiti taj proces".

Martin Slecinger je istovremeno ocenio da će događaji u Gruziji dodano pogoršati već hladne odnose Moskve i Vašingtona i najverovatnije usporiti proces rešavanja problema Kosova.

Prema njegovim rečima, Moskva je akcijom u Gruziji očigledno želela da posalje poruku NATO, a posebno Poljskoj i Češkoj u vezi postavljanja odbrambenog nuklearnog oružja na njihovoj teritoriji, ali "ni SAD nemaju čiste ruke," kada je reč o sukobu u Južnoj Osetiji.

"Rusi su konačno povukli crtu i pokazali da veoma ozbiljno nameravaju da zaustave aktivnosti SAD i NATO u području koje smatraju svojim bliskim susedstvom" rekao je Slecinger.

 

 

 
 
Copyright by NSPM