Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - jul 2008.

 

 

TOMAS VALAŠEK: KOSOVO IPAK GLAVNA PREPREKA NA PUTU KA EU

BRISEL, 31. jula (Tanjug) - Direktor za spoljnu politiku i odbranu briselskog Centra za evropske reforme Tomas Valašek ocenio je da hapšenje Radovana Karadžića poboljšava sliku Srbije u Evropskoj uniji, ali da će glavni kamen njenog spoticanja na putu evrointegracija ipak biti pitanje Kosova.

Istinsko zalaganje za ispunujavanje uslova Tribunala, što je i prvi uslov za dalji napredak Srbije na putu ka Evorpi, ojačava poziciju samog predsednika Srbije Borisa Tadića i poboljšava sliku Srbije u očima EU, ali "Kosovo će nastaviti da narušava odnose između Brisela i Beograda", navodi Valašek u analizi za mrežu "Euraktiv".

Glavni razlog za to je, prema njegovom mišljenju, što se i sadašnja vlada kategorički protivi priznavanju Kosova kao samostalne države.

Valašek ocenjuje da i pored toga što Tadić odlukom o vraćanju ambasadora u zemlje EU koje su priznale Kosovo hoće da pokaže da želi da poboljša saradnju sa EU, Srbija "mora da se učini mnogo više".

Srbija mora da dopusti policiji EU da deluje na čitavom Kosovu, i dok se to ne ostvari, "njeni odnosi sa EU, čak i nakon Karadžićevog hapšenja, ostaće zategnuti", zaključio je Valašek.

Valašek navodi da među spoljnopolitičkim stručnjacima postoje dve struje mišljenja o tome zašto su srpske snage bezbednosti sada uhapsile dugogodišnjeg begunca od haškog suda.

Obe struje procenjuju da su vlasti u Srbiji već neko vreme znale da se Karadžić nalazi na njihovoj teritoriji, i da je saradnja Srbije sa Tribunalom u Hagu u poslednje vreme bila na slabom nivou, izuzev hapšenja Slobodana Miloševića i nekoliko manje važnih begunaca, i to obično pre važnijih sastanaka EU, naveo je briselski ekspert.

Takav stav je, prema njegovim rečima, omogućavao Beogradu da tvrdi da sarađuje sa Hagom i da istovremeno izbegava suočavanje sa svojom nedavnom prošlošću.

Prva struja smatra da je hapšenje Karadžića usledilo kao pokušaj Srbije da osvoji poene u EU, a druga struja, čije mišljenje deli i sam Valašek, odlučujuću ulogu u hapšenju "dodeljuje" unutrašnjoj politici u Srbiji.

Politička situacija u Srbiji je takva da proevropske snage preovladavaju, iako su nacionalistički elementi prisutni i u sadašnjoj koaliciji, objašnjava ovaj stručnjak iz Centra za evropske reforme, koji blisko sarađuje sa EU. Valašek posebno ističe ulogu predsednika Srbije Borisa Tadića koji je, smatra on, ispravno procenio da će sada dobiti podršku srpske javnosti za hapšenje nekadašnjeg političkog lidera bosanskih Srba, o čemu svedoči mali broj demonstranata na ulicama Beograda posle Karadžićevog hapšenja.

 

 

 
 
Copyright by NSPM