Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

KOMENTARI

Prenosimo BLIC - Intervjui

 

 

 

Boris Tadić

Srbija kandidat za članstvo u Uniji na jesen 2009.

Nikola M. Jovanović

Srbija može da postane kandidat za punopravno članstvo u EU već sredinom 2009. godine, ali je težak zadatak da uđemo u Uniju u istom vozu sa Hrvatskom iako od te namere ne odustajemo - kaže u razgovoru za „Blic“ predsednik Srbije Boris Tadić.

- Potrebno je da uložimo veliki napor da uđemo u isti voz sa Hrvatskom kada je reč o evropskim integracijama. Srbija naravno od toga ne odustaje, ali treba uzeti u obzir i političke procese u samoj EU. Analiza govori da ćemo uz veliki napor dostići status kandidata u prvoj polovini 2009, ali da je od sredine 2009. taj cilj realističniji. Za nas je od vitalne važnosti skraćivanje rokova. Ukoliko kao kandidat sa pregovorima o članstvu krenemo ranije, možemo bitno skratiti naš put ka EU. Cilj je da sve propuštene prilike u proteklih osam godina nadoknadimo što pre. To je težak zadatak - kaže predsednik Srbije koji se nedavno vratio iz Brisela, gde je razgovarao sa najvišim evropskim zvaničnicima.

Najavili ste uskoro promenu odnosa sa SAD i da šaljete izaslanika?

- U moje ime tamo će otići ministar Jeremić i obaviti razgovore sa predstavnicima američkih vlasti. Pojasnićemo stav o Kosovu, očuvanje integriteta zemlje, Euleksa i inicijative na Generalnoj skupštini UN. Otvoreno ćemo američkim partnerima izneti svoje stavove. Interes Srbije je da što pre normalizuje odnose sa SAD, jer čak i kada je reč o odbrani Kosova to je nemoguće bez promene stava SAD, ne zaboravljajući pri tom podršku Rusije. Postoji niz pitanja koja moraju otvoreno da se rasprave sa administracijom SAD. Jedno od njih je stalni pritisak na Crnu Goru i Makedoniju da priznaju nezavisnost Kosova. Smatram da ti pritisci ne doprinose normalizaciji naših bilateralnih odnosa, posebno ako imamo na umu senzitivnost naših odnosa sa pomenutim državama.

Crnogorski premijer Milo Đukanović tvrdi da ti pritisci i dalje postoje?

- Potpuno su necelishodni takvi pritisci na Crnu Goru, ali očekujem da će im Crna Gora odoleti. Nadam se da će buduća američka administracija voditi drugačiju politiku, i prema regionu i prema kosovskom problemu. To je najavio i u svojoj izjavi Robert Gelbard. Bez obzira na to da li je reč o Mekejnu ili Obami.

Kada ćemo okončati saradnju sa Hagom? Tužilac Vukčević kaže da je Mladić u Srbiji?

- Ako je Mladić u Srbiji, on će biti uhapšen i izručen Tribunalu. Niko ne može osporiti to da Srbija sarađuje sa Tribunalom. Izručenje Karadžića se ispostavilo kao tehničko pitanje, a tako je i lišavanje slobode Mladića samo tehničko pitanje. Tužilac iznosi svoju analizu, a ja uzimam sve analize u obzir. Tu moram da prokomentarišem ponašanje naših bivših koalicionih partnera koji su svih ovih godina tvrdili da je to jedan od prioriteta, a sada relativizuju tu saradnju i praktično govore da ne treba više sarađivati sa Hagom, a da nisu argumentovali promenu svoje politike. Mogli su u parlamentu pre pada Vlade, zajedno sa SRS, da izglasaju zakon kojim Srbija više nije obavezana na saradnju sa Tribunalom. A nisu, pa im se politika svodi na parole i zalaganje za kršenje zakona Srbije. U oči upada činjenica da je DSS, koji je glasao protiv SSP, ostao jedina stvarna antievropska stranka, sa lažnim izgovorom o odbrani Kosova.

Hapšenje Karadžića je ipak produkt rada prethodne vlade.

- Nema dileme da su službe bezbednosti radile svoj posao i prikupljale informacije. Za mene ostaje nejasnoća zašto nisu te informacije podeljene sa svim nosiocima važnih državnih funkcija.

Znači da vi niste bili obavešteni?

- Naravno da nijednu informaciju o Karadžiću nisam dobio od svojih koalicionih partnera, niti od ljudi koji su vodili bezbednosne institucije.

Zašto?

- Doći će vreme da dobijemo odgovore na ta pitanja.

Povod da sukob među radikalima izbije na površinu su bili kontakti

Tomislava Nikolića sa vama?

- Postaćemo građansko društvo kada ljudi koji imaju suprotne stavove normalno razgovaraju među sobom. Ideja da se proglase zabranjeni ljudi za razgovor i da im se proklinju deca ili unuci veoma je mračna i otužna. Nijedan učesnik političke utakmice nikako ne bi smeo da na bilo koji način preti tuđoj deci. Pogotovo ne na jeziv način kakav smo videli u Skupštini. Obaveza svih nosilaca javnih funkcija je da razgovaraju i tragaju za rešenjima. Ne mislim da je centralno pitanje da li smo Nikolić i ja razgovarali, nego da li je ta stranka bila spremna da glasa za SSP. Tu debatu bih ostavio članovima SRS, koji moraju da razreše svoja pitanja. Za mene je važno kakav je ishod. Ukoliko je krajnji rezultat otvaranje mogućnosti za rešavanje problema građana, to je pozitivno, a uveren sam da će se otvoriti mogućnosti za normalnu političku debatu i posle zbivanja u SRS.

Da li ćete moći da sarađujete sa Draganom Todorovićem ako on bude predstavnik SRS?

- Zašto da ne, samo se nadam da ga stranačke kolege neće zbog toga prokleti.

Najavili ste borbu protiv korupcije i da nećete štititi nikoga, pa ni članove svoje stranke? Svi se pitaju na koga ste mislili?

- Ukoliko u narednih pet godina, pored dovršetka autoputeva i modernizacije železnice i otvaranja 200.000 radnih mesta, ne svedemo korupciju na evropski nivo, onda smo, što bi se narodski reklo, džaba krečili. Ukoliko se ne izborimo s korupcijom, ostavili bismo termitnjak u temelju koji sada gradimo, a to razjeda strukturu društva i naš ekonomski razvoj bi se urušavao. Kada sam rekao da niko neće biti izuzet, mislio sam i na poznati princip da niko ne može biti iznad zakona. Moja poruka je bila i članovima DS, ali i svake druge stranke i svim pojedincima koji su skloni korupciji. Takođe, bio je to poziv državnim institucijama da rade svoj posao. Želim da do kraja petogodišnjeg mandata izgradimo društvo koje će u velikoj meri biti oslobođeno pošasti kakvu korupcija predstavlja danas.

Znači, nije u pitanju čišćenje sopstvenog dvorišta?

- Niko ne može da rešava probleme čitavog društva ako ih ne rešava i u svom neposrednom okruženju. Naravno da imam nameru da počistim svoje dvorište, ali moja obaveza nije samo obaveza predsednika DS već pre svega predsednika Srbije. A čujem da se dešavaju neverovatne stvari. Recimo, dođe čovek i zahteva ovo i ono jer navodno radi za Borisa Tadića. Molim „Blic“ da prenese sledeće: ako vam se pojavi neko i traži bilo šta u ime Borisa Tadića, znajte da je lupež i pozovite policiju, a dotičnog slobodno izbacite napolje! Svako ko korumpira - krade od svih građana, zato se tome mora stati na put.

Vrednost NIS -a je pet puta veća od one iz gasnog sporazuma. Ima li mesta za dalje pregovore sa Rusima?

- Od cene NIS -a je važnije pitanje količine gasa koji prolazi kroz Srbiju. Ključno je da li će prolaziti 10 ili 30 milijardi kubnih metara. Svako ko ekonomski razmišlja, zna da će ukoliko kroz Srbiju prođe magistralni gasovod, a ne zakržljali krak, i Srbija i njeni građani imati ogromne koristi u narednim decenijama. To je pitanje koje treba definisati sa našim ruskim prijateljima i treba se boriti svom snagom za magistralni gasovod. Ako kroz Srbiju prolazi magistralni gasovod, onda Srbija dobija strateški značaj. U suprotnom, Srbija sa stanovišta međunarodnih odnosa gubi na važnosti i teže brani sve svoje interese. Nažalost, oko cene NIS -a postoji konfuzija zbog dve različite procene revizorskih kuća.

A ako ne dobijemo magistralni tok?

- To bi značilo da smo loše pregovarali i morali bismo da tragamo za rešenjem i u tim okolnostima. Ali interes Srbije je da dobijemo magistralni tok i o tome će Vlada morati da vodi računa.

Šta je cilj inicijative pred UN kada je reč o Kosovu - da zamrzne status ili da dovede do novih pregovora?

- I jedan i drugi ishod su povoljni za Srbiju. Kao što Srbija nije mogla da zaustavi proces nelegalnog proglašenja nezavisnosti i priznavanja, tako ni Kosovo ne može da obezbedi stvarni status nezavisne države. Jedino održivo rešenje moguće je naći u kompromisu kroz proces novih pregovora.

 

 
 
Copyright by NSPM